img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Društvo

Pozovi Gorsku službu radi spasavanja

06. март 2025, 14:07 Milica Srejić
Gorska služba spasavanja Srbije Foto: Gorska služba spasavanja
Gorska služba spasavanja Srbije
Copied

Kada je Gorska služba spasavanja Srbije pronašla dvogodišnju devojčicu nestalu u Ubu svi su ih tapšali po ramenima. Kao i uvek kada uspešno obave neku akciju. Međutim, ova neprofitna organizacija volontera i entuzijasta od države ne dobija nikakvu pomoć

„Računajte na nas 24 časa dnevno, 365 dana u godini“ – ovako glasi slogan Gorske službe spasavanja Srbije (GSS). Oni su dobrovoljna i neprofitna organizacija koja postoji još od 1952. godine. Volonteri specijalci pomažu onima koji se nađu u životnoj opasnosti.

Aktivnih članova je između 250 i 350, a ukupno ih ima preko 1000.

Dimitrije Ostojić je spasilac i član Upravnog odbora GSS-a. Za „Vreme“ objašnjava da bi neko bio aktivan član pored utvrđivanja znanja iz pružanja prve pomoći i tehničkih disciplina, neophodno je da bude spasilac sa važećom licencom.

Gorska služba spasavanja Srbije
Foto: Gorska služba spasavanja
Gorska služba spasavanja Srbije

Svako sebe daje koliko može

„Recimo ukoliko neko ima puno privatnih obaveza ove godine, on neće overiti licencu jer neće moći da se bavi toliko GSS-om. Na kraju, ipak smo volonterska organizacija i svako daje sebe koliko može“, objašnjava Ostojić.

Međutim, u ekstremnim situacijama, poput velikih prirodnih nepogoda, GSS angažuje sve spasioce pa i one „pasivne“. Takav slučaj je bio tokom poplava u Obrenovcu.

Večina članova GSS-a je zaposlena, a poslodavci uglavnom imaju razumevanja za njihovo odsustvo sa posla.

„Moje iskustvo je veoma pozitivno. Gde god da sam radio uvek sam imao razumevanje poslodavaca da kada su neki hitni slučajevi mogu da uzmem slobodan dan neplanirano ili duže ostanem na terenu.”

Gorska služba spasavanja Srbije
Foto: Gorska služba spasavanja
Gorska služba spasavanja Srbije

Saradnja sa institucijama

GSS najčešće učestvuje u akcijama na skijalištima u Srbiji. I to na Kopaoniku, Zlatiboru i Staroj planini. Pružaju pomoć tokom gubljenja i povreda.

Drugi domen jesu portage za nestalim licima, kao što je nedavno bila akcija kada je nestala devojčica u Ubu i kada je bio aktiviran sistem „Pronađi me”. Akcija je uspešno sprovedena uz tim sa potražnim psima.

Pored toga postoje i vrhunski obučeni timovi za tehnička spasavanja sa stena i iz speleo objekata, kao i timovi za spasavanje na brzim vodama.

Da li u ovakvim situacijama imaju saradnju sa institucijama?

Ostojić kaže da njihovo angažovanje često inicira Sektor za vanredne situacije ili MUP Srbije. Međutim, ta saradnja mogla bi da bude i bolja.

„Naši potencijali se ne koriste maksimalno”, naglašava sagovornik „Vremena”.

To nije uvek bilo tako. Kada je načelnik Sektora bio Predrag Marić saradnja je bila daleko bolja.

„On je, između ostalog, prepoznao našu vrednost i mnogo bliže nas je uključio u rad Sektora za vanredne situacije. I onda je ta saradnja posle njegove smrti nekako splasnula. Nije da ne postoje kontakti, ali sistemski mislim da nemamo neku saradnju koja se tiče kvalitetnih zajedničkih obuka i kvalitetne koordinacije, pravljenja planova šta ko u kojoj situaciji radi. Pride, mi ne dobijamo nikakvu finansijsku pomoć ili pomoć u opremi”, objašnjava Ostojić.

Gorska služba spasavanja Srbije
Foto: Gorska služba spasavanja
Gorska služba spasavanja Srbije

GSS bez stalnog finansijskog priliva

Ostojić navodi da pre svega opstaju zahvaljujući sponzorima.

„Osim pomoći pojedinaca, članova koji plaćaju članarinu, donacija i nekih komercijalnih ugovora koji se tiču obezbeđivanja nekih događaja ili rada u nekim sredinama, mi nemamo stalan priliv novca.”

Dalje kaže da, na primer, jedno nosilo za nošenje povređenih na nepristupačnom terenu košta između 5.000 i 8.000 evra, a da je neophodno da u svakoj njihovoj stanici u Srbiji imaju bar jedno takvo nosilo.

„To je samo jedna od stvari u čitavom nizu opreme koja je izuzetno skupa. Tako da nam je jedan od najvećih problema što nismo prepoznati u nekom zakonu, što ne dobijamo nikakvu pomoć od države. U jednom trenutku, 2011/2012. godine, dobijali smo neku pomoć, ali to je ubrzo ukinuto. To je bio period našeg procvata gde smo mnoge stvari uradili sistemski na bolje”, naglašava naš sagovornik.

Dodaje da sa minimumom ulaganja GSS može puno da doprinese sistemu bezbednosti zemlje.

Na pitanje da li postoji inicijativa da se zakonski reši ovakvo stanje, Ostojić kaže da ne postoji.

„Celo rukovodstvo GSS-a ima utisak da nas sistemski u državi niko ne prepoznaje. Svi nas potapšu po ramenu kada se neka akcija odradi dobro ili kada da rezultate kao što se desilo sa devojčicom koja je nestal u Ubu“, zaključuje naš sagovornik.

„Ali u isto vreme niko ništa konkretno ne preduzima da nam se omugući stabilan rad, kako bi svi volonteri i ljudi koji istinski vole ovaj posao mogli da se još bolje i još relaksiranije posvete tome”.

Tagovi:

Gorska služba spašavanja Pronalaženje devojčice Ub Volonteri
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Niš

29.септембар 2025. N. M.

Gurmanluk na Medicinskom fakultetu: Teleća glava, prasetina, jagnjetina, šopska, moravska…

Medicinski fakultet u Nišu tragao je za restoranom nacionalne kuhinje za svoje potrebe koji u ponudi ima sve - od teleće glave, preko jagnjetine pod sačem i prasećeg pečenja, do pastrmke i orade, piše u tenderskoj dokumentaciji

Urbanizam

28.септембар 2025. K. S.

Gradski zavod: Nema značajnijih zagađenja zemljišta na lokaciji buduće Marine Dorćol

Na lokaciji budućeg naselja Marina Dorćol u Beogradu nema značajnih odstupanja zagađujućih materijala u zemljištu u odnosu na maksimalne dozvoljene vrednosti, saopštio je Gradski zavod za javno zdravlje

Vlada Srbije

Obrazovanje

27.септембар 2025. M.S.

Ministarstvo prosvete predložiće upis na budžet sa manje od 48 ESPB bodova

Predlog Ministarstva prosvete Vladi Srbije biće da se studentima omogući upis na budžet i sa manje od 48 ESPB bodova, nezvanično saznaje Danas

Transparentnost Srbija

27.септембар 2025. B. B.

Najavljeni zakon o legalizaciji je nagrada za krivična dela

„Predložena zakonska rešenja nagrađuju vršenje krivičnih dela što građenje bez dozvole jeste, od 2009. godine“,ističe Transparentnost Srbija

Klimatske promene

27.септембар 2025. Nikola Zdravković (Klima 101)

Univerzitet u Beogradu: U oktobru upis za master studije klimatskih promena

Upis traje od 6. do 31. oktobra, a budući studenti će imati priliku da prave sopstveni plan studija, sa velikim brojem izbornih predmeta

Komentar

Komentar

Koliko puta dnevno jede naprednjak?

To što Vučić u činjenici da studenti jedu triput dnevno vidi „obojenu revoluciju“ svedočanstvo je autoprojekcije – on nikad nije iskusio podršku, a da nije plaćena

Nemanja Rujević

Pregled nedelje

Dijalog u skladištu nestalog oružja

Kao što Vučić govori o dijalogu, Dačić i Vasiljević zbore o zakonu, borbi protiv kriminala i policiji od koje „ni jedne nema bolje“. Reč je o čistom fejku, kao što je i sve ostalo pod naprednjačkim režimom

Filip Švarm
Niču zgrade po Srbiji: Hoće li novi zakon reširi problem nelegalne gradnje?

Komentar

Legalizacija kakvu svet nikada nije video – još jednom

Nova kampanja za brzometnu legalizaciju za 100 evra ne razlikuje se u suštini mnogo od one od pre deset godina. Zanimljive su, međutim, finese, poput legalizacije divlje gradnje u nacionalnim parkovima

Radmilo Marković
Vidi sve
Vreme 1812
Poslednje izdanje

Režim u kontraofanzivi

Ko se to nama sprema za izbore Pretplati se
Intervju: Vida Petrović Škero, pravnica

Aleksandar Vučić sprovodi državni udar

Intervju: Kokan Mladenović, reditelj

Ako se Srbija sada ne promeni, prestaće da postoji

Intervju: Vladan Joler, vizuelni umetnik

Mali koraci – veliko buđenje

Istina i mitovi: Srpsko-ruske specijalne veze

I služba i družba

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure