img
Loader
Beograd, 15°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zdravstvo

Porodilje u Srbiji: U potrazi za dostojanstvenim tretmanom

02. фебруар 2024, 06:50 Sanja Zrnić
Žene se često žale na nesavesno ili nasilno ponašanje osoblja na porođaju Foto: OsloMetX/Pixabay
„Da mogu da vratim vreme, tražila bih da me ne seku“
Copied

Žene u Srbiji su već 50 godina žrtve akušerskog nasilja u porodilištima. Do danas se nije mnogo toga menjalo, osim tržišta, pa u privatnoj bolnici porodilja plaća nekoliko hiljada evra da niko ne viče na nju. A ni to nije garancija

Organizacija „Centar za mame“ podnela je Ministarstvu zdravlja 15 preporuka za poboljšanje stanja u porodilištima.

Jovana Ružić iz te organizacije rekla je za RTS da je začuđujuće da se i dalje priča o problemu akušerskog nasilja, a da žene već 50 godina svedoče o lošim iskustvima i da moramo da razumemo kako lekari dođu od „želim da pomognem“ do „kravo jedna, odalamiću te“.

Preporuke za poboljšanje stanja u porodilištima, koje je „Centar za mame“ predao Ministarstvu zdravlja, odnose se i na psihičko i na fizičko stanje trudnica i porodilja, kao i na stanje u porodilištima i bolnicama.

Milena Kostić na internetu poznatija kao Mama iz magareće klupe, dula i porođajna edukatorka kaže za “Vreme” da se buduće mame opredeljuju za porođaje u privatnim bolnicama, u potrazi za ljubaznošću.

“U radu sa trudnicama i porodiljama, zaključila sam da su one koje se opredeljuju za porođaje u privatnim ustanovama pretežno žene koje ili same imaju loša iskustva iz državnih porodilišta ili su čule previše takvih iskustava i žele da ih izbegnu. Motiv im je da imaju uz sebe osobu od poverenja tokom porođaja, da li partnera ili dulu. A tek negde na trećem mestu je želja da tokom porođaja imaju iskustvo po svojim željama”, kaže Kostić.

Ona objašnjava da u Srbiji većinom ova treća stavka nije dovoljno osvešćena, jer trudnice nisu informisane kako izgleda porođaj, šta sve utiče na njega i šta nam tokom njega pomaže ili odmaže.

Edukacija trudnica

“U inostranstvu se više radi na toj edukaciji i pomaže trudnici da definiše kakav uopšte želi porođaj. Tako se i ocena iskustva samog porođaja ne razlikuje mnogo da li se odigrao u državnoj ili privatnoj ustanovi. Ali kad uporedimo ukupnu ocenu iskustva u Srbiji, porodilje u privatnim ustanovama cene ljubaznost, pristupačnost osoblja, higijenu, udobnost i pratnju na porođaju”, kaže naša sagovornica.

Kada biraju da se porode u privatnoj bolnici, trudnice su uglavnom spremne da plate da se poštuju njihove porođajne želje. Nekada ih, međim, ni lekari u privatnim ustanovama ne uvaže.

“Žene iznenadi da se sami protokoli od prijema u ustanovu do otpusta malo razlikuju od državnih, kao i da je mali broj zdravstvenih radnika spreman da sasluša i poštuje ženine želje za porođaj. To ne iznenađuje ako uvidimo da i u privatnoj bolnici rade isti ljudi koji su do skoro radili u državnim ustanovama i verovatno ne umeju ili ne žele da menjaju pristup i koncept rada”, kaže Kostić.

Industrija ljudskog dostojanstva

Često žene pričaju da će svakako proći loše, ali da bar ne žele da neko viče na njih i da zato idu kod privatnika.

“Zašto je teško pokazati malo ljudskosti i ljubaznosti i u državnoj praksi, ne znam. Mislim da opravdavanje u manjku broja osoblja, prevelikom obimu posla, birokatskom delu posla koji je prebačen na lekare, ne bi smelo da postoji. Jer ljubaznost ne košta ništa, a nije teško naučiti i malo strpljenja”, pita se Kostić.

Nedostatak dobre volje

Ono što je potrebno da se preduzme kako bi se unapredile prakse u Srbiji i olakšalo ženama da prođu kroz trudnoću i porođaj, samo se čini kao jednostavno rešenje.

“Samo bi trebalo spoznati da je trudnica režiser svega i pružiti joj podršku, ali to zahteva i dobru volju, a nisam sigurna da ima dovoljno ljudi koji bi to sproveli. Kao prvo, neophodno je revidirati prakse koje se koriste u protokolima u ustanovama. Mnoge od njih se nigde ne koriste ili se ne preporučuju jer je još pre 50-60 godina utvrđeno da ne doprinose boljitku ishoda porođaja ili da su čak štetne. Ipak, u našim porodilištima se sprovode”, kaže Kostić.

Dodaje da je potrebna dodatna edukacija zdravstvenih radnika, u skladu sa tim da je porođaj fiziološki čin koji ponekad zahteva medicinsku intervenciju, a ne visoko rizičan medicinski čin koji može da se završi smrtnim ishodom.

“Pratnja na porođaju se u mnogim studijama i istraživanjima ističe kao jedan od odlučujućih faktora za lep utisak sa porođaja, smanjene šanse da će se završiti carskim rezom i da će trajati kraće. Pratnja  bi trebalo da bude podrške za trudnicu i porodilju, da je na bodri na svaki način, da bude posvećena njoj, a ne da bude neki vid stražara. Ovde se često argumentuje kako nam porodilišta nisu tako projektovana, ali obični paravani su više nego dovoljni da se ovo reši”, zaključuje Kostić.

U porodilištima u Srbiji još uvek nije svuda rešeno pitanje pratnje na porođaju. U privatnim bolnicama je to moguće – uz doplatu.

Tagovi:

Akušersko nasilje Porodilje Privatne i državne bolnice
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Ultrazvuk štitaste žlezde

Zdravlje

29.мај 2025. Katarina Stevanović

Šta morate da znate o štitastoj žlezdi: Kako na vreme otkriti bolest i kako se leči?

Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice

Naslovna strana Vremena

Novi broj „Vremena”

28.мај 2025. I. M.

Adam Mihnjik za „Vreme”: Studentski bunt je kulturna budućnost Srbije

U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put

Pobunjeni prosvetni radnici: Meta odmazde režima

Novi otkazi u prosveti

28.мај 2025. T. S.

Obračun sa neposlušnima: Tri nastavnice iz Srbobrana dobile otkaz zbog obustave nastave

Tri nastavnice iz Gimnazije „Svetozar Miletić“ u Srbobranu dobile su otkaz jer su u znak podrške studentskim protestima obustavile nastavu. One su poslednje žrtve neobuzdanog režima koji se mesecima obračunava sa pobunjenim prosvetnim radnicima

NAT se bavi akreditaciom studentskih programa

Pritisak na univerzitet

28.мај 2025. Katarina Stevanović

NAT pod lupom: Zašto se osipaju tela koja brinu o kvalitetu obrazovanja?

Pod pritiskom vlasti, univerziteti u Srbiji prelaze na onlajn nastavu, blokade traju, a Nacionalno telo za akreditaciju ostaje bez članova. To je ono telo koje je fakultetima u blokadi pretilo oduzimanjem akreditacije. Da li se ostavke zaista podnose iz „ličnih razloga“

Anti-SLAPP konferencija

Mediji

27.мај 2025. M.S.

Anti-SLAPP konferencija: Srbija među pet država sa najviše SLAPP tužbi

Tužbe koje imaju za cilj da ućutkaju kritiku, zakopaju istinu i kazne one koji imaju hrabrosti da govore jesu SLAPP tužbe, a Srbija je među pet država Evrope koje su najviše pogođene ovim tužbama

Komentar

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure