img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Telekomunikacije

Počela obavezna registracija pripejd brojeva: Da li je zaista neophodna?

13. februar 2024, 15:12 B.G.
Foto: Pixabay/tomekwalecki
Copied

„Obično se kao formalni razlog navodi borba protiv kriminala, ali ne postoje nepobitni nalazi da ta mera utiče smanjenje stope kriminala“, kaže za „Vreme“ Bojan Perkov iz SHARE fondacije

U Srbiji je počela obavezna registracija korisnika pripejd kartica mobilne telefonije.

Novi, kao i postojeći pripejd korisnici će moći da se registruju u poslovnicama svojih operatera, dok se još čeka mogućnost onlajn registracije.

Kako god, ko se ne registruje u roku od godinu dana – do 10. februara 2025. godine – neće više moći da koristi karticu osim da pozove hitne službe ili svog operatera.

Registracija za fizička lica podrazumeva ostavljanje podataka kao što su ime i prezime i jedan od podataka kao što su JMBG, broj lične karte, broj putne isprave ili evidencioni broj stranca.

Obavezna registracija predviđena je izmenama Zakona o elektronskim komunikacijama koji je doneo ovu novinu prošle godine.

Međutim, stručna javnost postavlja pitanje da li je ova zaista neophodno.

Da li se stvarno smanjuje stopa kriminala?

„Obično se kao formalni razlog navodi borba protiv kriminala i naročito organizovanog kriminala, kao i zaštita nacionalne bezbednosti u pogledu sprečavanja i borbe protiv terorizma“, kaže za „Vreme“ Bojan Perkov iz SHARE fondacije.

Ističe da je glavni nedostatak mere to što se onemogućava anonimno komuniciranje svim građanima zbog malog procenta populacije koja vrši krivična dela.

„A ne postoje nepobitni nalazi da ta mera utiče na smanjenje stope kriminala, a naročito organizovanog kriminala. Kao što smo mogli da vidimo na primeru aplikacije Skaj, organizovane kriminalne grupe su svesne mogućnosti nadzora komunikacije i u skladu sa tim menjaju načine na koje deluju i ulažu značajne resurse da se zaštite od krivičnog gonjenja“, navodi Perkov.

Kriminalci, dodaje on, mogu da koriste SIM kartice iz zemalja koje nisu uvele obaveznu registraciju. Postoje i servisi na kojima se može registrovati virtuelni broj telefona koji se potom koristi za registraciju na enkriptovanim čet aplikacijama.

Dodatna birokratija za građane

„Na građane se stavlja dodatna obaveza, jer iako je prema pravilniku moguća elektronska registracija, sva je prilika da će većina ljudi čekati u redovima u poslovnicama mobilnih operatora“, kritikuje dalje Perkov.

„Razumna pretpostavka je da su pripejd korisnici uglavnom ljudi iz siromašnijih slojeva društva, koji će na ovaj način biti dodatno opterećeni“, smatra sagovornik „Vremena“.

Za sada je nepoznanica da li će i dalje pripejd kartice moći da se kupe na trafikama. Jer, onda bi registracija morala da se obavi na licu mesta, a upitno je da li trafike ispunjavaju uslove iz Zakona o zaštiti podataka o ličnosti.

U poslovnicama operatera, dodaje Perkov, to nije problem jer oni već imaju razrađen sistem zbog postpejd korisnika. Ulažu, kaže naš sagovornik, značajna sredstva da usklade poslovanje sa propisima.

Tagovi:

Pripejd broj Tepekomunikacije
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Nina Kovačević je široj javnosti postala poznata kada je tokom protesta nakon majskih masakara prošle godine sa balkona zgrade Pinka građanima pokazivala srednji prst.

Nina Kovačević

21.oktobar 2025. B. B.

Tužilaštvo istražuje eventualne propuste policije u slučaju Nine Kovačević

Više javno tužilaštvo formiralo je predmet zbog eventualnih propusta u radu saobraćajne policije u slučaju producentkinje TV Pink Nine Kovačević kojoj nije oduzeta vozačka dozvola, iako je prekršila zabranu upravljanja vozilom

Ratni zločinci

21.oktobar 2025. Marija L. Janković

Oproštaj od „srpskog heroja“: Tople zatvorske priče iz života generala Pavkovića

Dok ostatak Balkana piše o zlodelima za koje je preminuli general Nebojša Pavković proglašen krivim, srpski režimski mediji se opraštaju od "heroja". "Novosti" opisuju njegov život u zatvoru Haškog tribunala za ratne zločine kao da je bio žitelj kakvog ugodnog staračkog doma

Na licu mesta

21.oktobar 2025. Milica Srejić

Diskusije o pomirenju kosovskih Srba i Albanaca: Čije vino je bolje?

Srbi i Albanci nikada se neće dogovoriti čije je Kosovo. A kakav je njihov suživot, to oslikava i kratka diskusija o vinu

Surogat-majčinstvo

Društvo

21.oktobar 2025. Mari Bleher | Lea Buš | Anete Kamerer (DW)

Beda, kriminal i želja za potomstvom: Beba košta 50.000 evra

Jedan nemački par platio je 50.000 evra za „usluge“ surogat-majke u Argentini. To je razotkrilo mrežu sumnjivih agencija, ali i veliku dilemu – da li treba legalizovati ili pak zabraniti surogat-majčinstvo svuda?

Veliki školski čas

21.oktobar 2025. I.M.

„Srce zemlje“ u Šumaricama: Kragujevac obeležava 21. oktobar sećanjem na žrtve

U kragujevačkim Šumaricama danas se obeležava Veliki školski čas, tradicionalna manifestacija posvećena žrtvama fašističkog zločina iz 1941. godine. Centralni deo programa biće izvođenje audio-poeme „Srce zemlje“ autora Dragana Boškovića, u režiji Marka Đorđevića

Komentar

Komentar

Otkud Bule Goncić među blokaderima

Svetislav Bule Goncić, koji podržava SNS i Vučića, solidarisao se sa zaposlenima Narodnog pozorišta koji traže smenu Dragoslava Bokana, uprave, i ministra kulture Nikole Selakovića

Sonja Ćirić
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u Beogradu, 15. oktobra 2025.

Pregled nedelje

Muke usamljenog šibacara

Od pouzdanog stabilokrate, Aleksandar Vučić je postao najveća pretnja stabilnosti u vlastitoj zemlji i time, čitavom regionu. Sada mu je to i Ursula rekla

Filip Švarm

Komentar

Izmišljeni ratovi Suzane Vasiljević i državni čistači

Predsednikova savetnica za medija Suzana Vasiljević je kao novinarka „izmislila rat“ kako bi se što duže brčkala u moru u Crnoj Gori. Zato sada, kada je na drugoj strani, ima rešenje za sve one koji mora izmišljaju kao što je to ona činila

Marija L. Janković
Vidi sve
Vreme 1815
Poslednje izdanje

Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja I: Srbija–SAD

Pet znakova neuzvraćene Trampove ljubavi Pretplati se
Kako je pukla Vučićeva politika vrdanja II: Srbija i Nemačka

Jesen jednog stabilokrate

Cena i posledice politike vrdanja III: Srbija i Turska

Pevanje Osman age uz zujanje dronova na Kosovu

Lokalni izbori na Kosovu 2025.

Šta čeka pobednike

Intervju: Aleksandra Savić Parojčić

Nesrećna deca u “srećnim” porodicama

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.
Vreme 1810 10.09 2025.
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure