img
Loader
Beograd, 36°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Visoko obrazovanje

Pet fakulteta koji obezbeđuju najbolje plate: Ekonomski fakultet pravo iznenađenje

15. jul 2024, 17:49 T. S.
Među najboljima: Mašinski fakultet Foto: Tanjug/Zoran Žestić
Među najboljima: Mašinski fakultet
Copied

Visoka plata je jedan od najvećih motiva budućih brucoša prilikom odabira fakulteta. Zbog toga su, godinama unazad, najpopularniji fakulteti Univerziteta u Beogradu oni koji imaju veze sa informacionim tehnologijama. Ipak, ove godine je najveće iznenađenje bio Ekonomski fakultet, koji je zabeležio rekordan broj prijava

Pri odabiru fakulteta, brucošima je često jedan od glavnih motiva dobra plata. Na Univerzitetu u Beogradu, radna mesta koja obezbeđuju platu veću i od 5.000 evra, dovode buduće studente u amfiteatre nekoliko fakulteta, među kojima prednjače informacione tehnologije.

Poslovi koje je moguće raditi posle ovih fakulteta u proseku obezbeđuju platu od oko 1.500 evra, ali i daleko više – u zavisnosti od firme, iskustva i stručnosti zaposlenog. Prosečna plata za praktikanta u IT kompanijama, odnosno za studenta koji još uvek nema diplomu, je oko 500 evra, a sa diplomom ova cifra vremenom raste.

Ipak, osim tehničkih fakulteta, postoje i druge obrazovne ustanove na kojima je broj prijava ove godine iznenadio i najveće stručnjake za visoko školstvo, piše portal Nova.rs.

Ekonomski fakultet najveće iznenađenje

Fakultete Univerziteta u Beogradu ove godine zasenile su prijave na Ekonomskom fakultetu, gde su gužve bile neočekivane.

Pored Elektrotehničkog, Mašinskog, Građevinskog, Ekonomskog, tu je i Fakultet organizacionih nauka (FON), koji se smatraju – najisplativijim.

„Najveće interesovanje već godinama vlada za fakultete tehničkih zanimanja. Tu je IT na prvom mestu, odnosno svi fakulteti koji imaju ovaj smer, kao i elektrotehnika i mašinstvo. Diplome ovih fakulteta omogućavaju, pre svega, brzo zaposlenje, dobar posao i zaradu. Izvan sektora tehničkih fakulteta, među poludruštvenim i polutehničkim, svakako je najisplativiji i najtraženiji FON”, smatra Miloš Turinski iz kompanije Infostud.

Fakultet koji je ove godine pravo iznenađenje, kaže on, je – Ekonomski.

„Studenti FON-a jako dobro prolaze na tržištu rada jer diploma tog fakulteta ne podrazumeva jedno zanimanje kojim svršeni studenti mogu da se bave. Njima su na raspolaganju razni menadžerski smerovi, među kojima je i onaj sa IT usmerenjem. Oni su najtraženiji, lako se zapošljavaju na dobrim poslovima. Moramo pomenuti i Ekonomski fakultet, koji je ove godine privukao veliki broj kandidata i zabeležio rekordan broj prijava, koliko ih nije bilo godinama unazad. Bilo je čak 1.700 prijava na nešto manje od 1.000 mesta”, kaže Turinski.

Najlakše zapošljavanje

Statistike pokazuju da se diplomirani ekonomisti u poslednjih nekoliko godina najlakše zapošljavaju.

„Prvi posao u struci dobijaju već u prvih šest meseci nakon stečene diplome”, naglašava naš sagovornik. Poslovi koje obezbeđuju pomenuti fakulteti donose zaradu od 600, 700, 800 evra za početnike, pa do preko 5.000 evra za seniore.

„Za prvo zapošljavanje očekuju se početničke zarade koje su između 500 i 1.000 evra. To, naravno, nisu pune zarade koje mladi stručnjaci mogu ostvariti kasnije kad se dokažu na poslu i steknu iskustvo u radu. Čak i ‘ajtijevcima‘ prva zarada retko kad prelazi 700 evra, ali oni, kao i inženjeri mašinstva i programeri, mogu ostvariti zaradu od nekoliko hiljada evra mesečno. U IT svetu, bar kod nas na sajtu, među seniorskim pozivima, za softverske arhitekte plata je daleko iznad srpskog proseka i ide do 5.000 evra i više. Za softverskog arhitektu potrebne su, međutim, godine iskustva, zato ovaj posao ne mogu da rade oni koji su tek izašli sa fakulteta.”, objašnjava Turinski.

Konkurencija je ove godine manja jer je na fakultete upisano čak 2.000 manje brucoša nego lane.

„Na fakultetima za IT je smanjeno interesovanje u odnosu na prethodne godine. Sada je bilo 1,3 studenta na jedno slobodno mesto po kvotama, što je i dalje velika potražnja, međutim smanjena u odnosu na raniji period kad je bilo 1,6. Na upisu za fakultete bilo je 2.000 manje kandidata nego ranijih godina, a to možemo da posmatramo kroz prizmu demografije, ali i krize koja je zadesila IT u poslednje dve godine, što je, možda, uticalo na odluku kandidata”, smatra Turinski.

Prosečna plata 2.000

Kada je reč o plati, juniori programeri u proseku zarađuju oko 850 evra, dok njihove iskusnije kolege mogu da zarade mesečno i do 1400 evra. Prosečna plata hardverskog inženjera je oko 2000, a administrator baza podataka može da zaradi u proseku 1400 evra.

Oni koji završe FON i steknu zvanje diplomiranog inženjera organizacionih nauka, mesečno mogu da zarade i više od 2000 evra. Finansijski menadžeri zarađuju oko 850, pa sve do 2000 evra mesečno, dok menadžer kvaliteta može da zaradi od 700 do 2200 evra. Marketing menadžer može da zaradi od 630 do 1850 evra, a menadžer za odnose s javnošću između 470 i 1300.

Izvor: Nova.rs

Tagovi:

Ekonomski fakultet ETF Fakulteti FON Građevinski fakultet Mašinski fakultet Plate Univerzitet u Beogradu
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Junajted grupa

25.jul 2025. N. M.

Blumberg: Pobuna u Junajted grupi zbog smene Šolaka

Menadžeri Junajted grupe se ne slažu sa smenom Dragana Šolaka i glavne izvršne direktorke kompanije Viktorije Boklag, piše američka agencija Blumberg

Lični stav

25.jul 2025. Jelena Jerinić

Zašto je SNS-u važan birački spisak, a ne želi da ga menja

Zašto je SNS-u stalo do revizije biračkog spiska, a ne želi da je uradi? I šta ćemo mi sa tim, pita se u autorskom tekstu Jelena Jerinić, narodna poslanica Zeleno-levog fronta.

Zlatibor

Hronika

25.jul 2025. K. S.

Da li je Zlatibor oaza kriminala i okršaja?

Zlatibor, nekada mirna planinska oaza, nije postao samo betonski monstrum nego i stalni izvor crne hronike. Onde se opet pucalo

Stočari Srbije

25.jul 2025. Novak Marković

Zbog suše rasprodaju goveda: „Nema zarade, samo da se preživi“

Stočari u Srbiji počeli su da rasprodaju goveda, jer zbog suše nema hrane, a stoku treba gajiti do sledećeg proleća, ističu poljoprivrednici. Slobodan Brkić, poljoprivrednik iz sela Glušci u Mačvanskom okrugu, za „Vreme“ objašnjava kakva je trenutna situacija

Zdravlje

25.jul 2025. M. L. J.

Da li je pronađena pilula protiv starenja?

Lek rapamicin prikazan je kao regulator procesa starenja u naučnom časopisu o medicini Lanset. Kako on funkcioniše, da li zaista može da spreči da nam telo, a i um propada

Komentar

Pregled nedelje

Slučaj penizionerke navučene na Informer

Snežana C. je posle povređivanja nožem profesorke Natalije Jovanović dokazala da je upila teoriju i praksu Vučića i Informera. Ukratko – kada napadaš izigravaj žrtvu i nikada nemoj priznati ličnu odgovornost. Sada kaže da joj je žao zbog svega

Filip Švarm

Komentar

Autoimuna bolest Srbije

Umesto da se okome na obolele ćelije, odbrambene ćelije srpskog organizma su se okrenule protiv zdravih ćelija. Lek je počeo da kola krvotokom, ali je proces ozdravljenja dug i neizvestan

Ivan Milenković
Arhiepiskop i mitropolit žički Justin

Komentar

Zašto mitropolit Justin nije mogao da ćuti?

Mitropolit žički Justin otvoreno je stao na stranu studenata i upozorio vlast da “moć nije data radi nasilja, nego radi služenja“. Šta je to trebalo arhijereju poznatom po tome da se kloni sukoba

Jelena Jorgačević
Vidi sve
Vreme 1803
Poslednje izdanje

Istraživanje NSPM: Većina Srbije protiv Vučićevog režima (1)

Najgore je iza nas Pretplati se
Pukotine u temeljima vlasti

Urušavanje kulta gradnje i ličnosti

Vreme istražuje

Kako Davor Macura živi srpski san

Ujedinjena opozicija, nužnost ili mit

Odvojeni ne smeju, zajedno ne mogu

Duh vremena: 105. rođendana zaboravljenog Jula Brinera

Ciganska duša sijamskog kralja Brodveja

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure