Studenti su izjavili da su bili meta naprednih špijunskih programa. Šta su ovi programi i kako funkcionišu?
Pegasus je verovatno najmoćniji špijunski softver ikada razvijen. Kada se jednom uvuče u vaš telefon, a da to ne primetite, može ga pretvoriti u uređaj za 24-časovni nadzor. Može da kopira poruke koje šaljete ili primate, sakuplja vaše fotografije i snima vaše pozive. Može vas tajno snimati kamerom vašeg telefona ili aktivirati mikrofon da bi snimao vaše razgovore. Potencijalno može da utvrdi gde se nalazite, gde ste bili i koga ste sreli.
U avgustu 2023. godine, neposredno uoči početka predizborne kampanje, na telefon Igora Božića, u tom trenutku direktora programa N1 Srbija, instaliran je upravo Pegasus. Da je bio meta ove vrste nadzora saznao je tek godinu dana kasnije.
„Teško je opisati osećaj kada shvatite da je neko mogao da prati praktično svaki vaš korak“, piše Božić za Novu.rs. „Pegasus omogućava pristup elektronskoj pošti, porukama, fotografijama, dokumentima i kontaktima. Može da otkrije sa kim razgovarate i ko su vam izvori, čime nisu ugroženi samo novinar i njegova privatnost već i bezbednost ljudi koji su mu poverili osetljive informacije. Softver može neprimetno da uključi mikrofon i sluša razgovore u prostoriji ili da aktivira kameru i prati šta radite.“
Inficiranje Pegaz virusom moguće je i putem takozvanih napada „nultog klika“, koji ne zahteva nikakvu interakciju vlasnika telefona. Ovi napadi često iskorišćavaju ranjivosti „nultog dana“, što su nedostaci ili greške u operativnom sistemu za koje proizvođač mobilnog telefona još uvek ne zna i stoga ih nije mogao popraviti, piše Gardijan.
Tako je 2019. WhatsApp otkrio da je softver NSO-a korišćen za slanje zlonamernog softvera na više od 1.400 telefona iskorišćavanjem ranjivosti nultog dana. Jednostavnim upućivanjem WhatsApp poziva ciljanom uređaju, zlonamerni Pegaz kod instaliran je na telefon, čak i ako meta nikada nije odgovorila na poziv.
Nedavno je NSO počeo da iskorišćava ranjivosti u Apple-ovom iMessage softveru, dajući mu pristup stotinama miliona ajfona. Iz kompanije Apple tvrde da kontinuirano ažuriraju svoj softver kako bi sprečili takve napade.
Tehničko razumevanje Pegasusa i načina pronalaženja tragova koje ostavlja na telefonu nakon uspešne infekcije, poboljšano je istraživanjem koje je sproveo Klaudio Gvarnijeri, koji vodi berlinsku Bezbednosnu laboratoriju Amnesti internešenela.
„Stvari postaju mnogo komplikovanije za mete da ih primete“, rekao je Gvarnijeri za Gardijan.
Tamo gde ni napadi fišingom ni napadi sa nultim klikom ne uspevaju, Pegasus se može instalirati preko bežičnog primopredajnika koji se nalazi u blizini mete ili, prema brošuri NSO-a, jednostavno ručno ako agent može da ukrade telefon mete. Zato se ne preporučuje davanje telefona policiji ako je ikako moguće pri privođenjima tokom protesta.
Advokati NSO-a tvrdili su da je tehnički izveštaj Amnesti internešenela pretpostavka, opisujući ga kao „kompilaciju spekulativnih i neosnovanih pretpostavki“. Međutim, nisu osporili nijedan od njegovih specifičnih nalaza ili zaključaka.
Jedan od najznačajnijih izazova koje Pegasus predstavlja novinarima i braniocima ljudskih prava je činjenica da softver iskorišćava neotkrivene ranjivosti samog telefona, što znači da čak ni obavešteni korisnici ne mogu da spreče napad.
Država verovatni nalogodavac
Igor Božić piše da je za novinara posebno poražavajuća pomisao da je država možda imala pristup svemu što je trebalo da ostane zaštićeno – komunikaciji sa kolegama, sagovornicima i izvorima, kao i razgovorima koji nemaju nikakve veze sa poslom.
„Posle takvog saznanja počinjete da preispitujete svaki razgovor i da razmišljate da li ste, bez svog znanja, ugrozili nekoga ko vam je verovao“, kaže on.
Forenzičku analizu njegovog telefona uradili su stručnjaci Amnesty Internationala. Utvrdili su da je Pegasus bio aktivan na uređaju 13 dana, sve dok nije ažurirao operativni sistem, čime je ranjivost preko koje je telefon bio zaražen zatvorena.
Prema navodima same kompanije NSO Group, Pegasus se ne prodaje privatnim licima i kompanijama, već isključivo državnim institucijama. Zbog toga je teško zamisliti da je iza napada na Božića mogao da stoji bilo ko drugi osim neke državne strukture. Procene govore da pojedinačno instaliranje takvog softvera može da košta između 50.000 i 100.000 evra. Neko je, dakle, smatrao da je vredno potrošiti toliki novac kako bi pratio novinara i direktora nezavisnog medija uoči izborne kampanje, zaključuje Božić.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Pojavili su se lažni i klonirani portali koji automatski preuzimaju sadržaje profesionalnih redakcija i objavljuju ih na domenima koji mogu da dovedu publiku u zabludu. Poslednja meta napada je portal N1. Pre toga je nastala stranica Vesti Vreme koja kopira naziv i vizuleni identitet nedeljnika Vreme
Zaštitnik građana Zoran Pašalić najavio je izmene Zakona o javnom redu i miru. Postoji bojazan da bi to moglo da znači povratak verbalnog delikta, odnosno cenzure za izgovorenu reč kakva je postojala u SFR Jugoslaviji
Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije VJT-a je Službi za borbu protiv korupcije naložilo da prikupi potrebna obaveštenja i dokumentaciju kako bi se utvrdile sve okolnosti urušavanja potpornog zida u ulici Vojvode Vlahovića na Voždovcu
MUP je tokom sedmodnevne međunarodne akcije kontrole saobraćaja otkrio preko 40 hiljada prekršaja prekoračenja brzine od kojih su gotovo osam i po hiljada otkriveni i sankcionisani u zonama škole
Kako Jutjub plaća i koliko? Da li je gledanost tamo veća nego na televiziji? I kako da mediji opstanu? O tome „Vreme“ piše u novom broju povodom prve Jutjub-premijere „24 minuta“
Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?
Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš
Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.