img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Reagovanje

Opre Roma: Staro sajmište preti da postane simbol selektivnog sećanja

30. новембар 2024, 17:06 Sonja Ćirić
Foto: Tanjug
Predsednik Vučić, prilikom polčetka radova na uređenju Starog sajmišta
Copied

„Zamislimo da neko izjavi da su stradanja Srba u Jasenovcu ’neprecizna’ ili sekundarna – takve reči bi, s pravom, izazvale ogorčenje. Zašto bi Romi zaslužili išta manje?“, pita Mensur Haliti reagujući na izjave iz Memorijalnog centra Staro sajmište koje „umanjuju značaj romskog stradanja, i ukazuju na sistemsku praksu hijerarhije među žrtvama“

Ispod Starog savskog mosta, prostor pored Memorijalnog centra Staro sajmište je prekopan, iako su prema brojnim svedočenjima tu ubijani i sahranjivani ljudi za vreme Drugog svetskog rata. Krinka Vidaković Petrov, direktorka Memorijalnog centra odbacila je navode da je na tom prostoru bilo stradanja, navodeći da su svedočenja neprecizna.

Centar za istraživanje i edukaciju o Holokaustu ocenio izjavom koja je na granici negiranja Holokausta.

Zatim je, na nedavno održanom okruglom stolu o kulturi sećanja u Memorijalnom centru Staro sajmište, Milan Koljanin rukovodilac Odeljenja za istraživačke poslove MC „Staro sajmište“ rekao da se „u javnosti pominjalo da se radi na neki način o negiranju Holokausta i tako dalje, što naravno nema osnove. Ovde se u svakom slučaju radi o Romima, ne o Jevrejima“.

Zabrinjavajući izjave

Iz organizacije Opre Roma su ove izjave ocenili kao „zabrinjavajuće“ jer  „umanjuju značaj romskog stradanja, ukazuju na sistemsku praksu subordinacije jednih žrtava genocida u odnosu na druge.“

Spomenik na sajmištu, rad vajara Miše Popovića

U pismu koje je potpisao Mensur Haliti, osnivač fondacije Romi za demokratiju, kažu da, „dok su Jevreji ubijani u gasnim kamionima, a Srbi masovno streljani, Romi su često ostajali neimenovani i neobeleženi, prolazeći kroz sistematske egzekucije i završavajući u masovnim grobnicama. Danas se ovaj nejednak tretman njihovog stradanja nastavlja, kao da njihove priče nisu dovoljno vredne da budu ispričane. Umesto univerzalnog priznanja patnje, Staro sajmište preti da postane simbol selektivnog sećanja, gde se narativi jednih naroda pažljivo čuvaju, dok se drugi tiho potiskuju.

Mensur Haliti smatra da izjave Krinke Vidaković Petrov i Milana Koljanina „reflektuju institucionalnu pristrasnost i uspostavljaju hijerarhiju među žrtvama, gde su neka stradanja tretirana kao značajnija od drugih.“

„Zamislimo da neko izjavi da su stradanja Srba u Jasenovcu „neprecizna“ ili sekundarna – takve reči bi, s pravom, izazvale ogorčenje. Zašto bi Romi zaslužili išta manje?“

Diskreditacija romskih žrtava

Haliti pita „ako su jevrejska svedočanstva bila presudna za pravdu i sećanje, zašto bi se romska tretirala s manje poštovanja? Diskreditacija njihovih glasova bila bi osuđena kao revizionizam u bilo kom drugom kontekstu. Romi zaslužuju jednako priznanje jer su njihovi glasovi ključni za očuvanje istine i borbu protiv negiranja genocida.“

Kaže da „sećanje ne sme biti selektivno. Starim sajmištem ne sme dominirati hijerarhija među žrtvama. Umesto toga, potrebno je prepoznati zajednički bol i solidarnost. Romi ne smeju ostati fusnota istorije. Njihova priča mora biti ravnopravan deo kolektivnog narativa, jer samo jednak pristup sećanju može osigurati da se sva stradanja na Starom sajmištu nikada ne zaborave niti ponove.“

Prvi korak je izvinjenje

Haliti i predstavnici romske zajednice zahtevaju javnu odgovornost.

„Prvi i neizostavni korak ka obnovi poverenja u Memorijalnom centru Staro sajmište je javno izvinjenje romskom narodu“, traži se u pismu.

Kaže se da je to „ moralni i društveni imperativ koji osigurava da svi narodi budu jednako priznati u kolektivnom sećanju. Ovo izvinjenje mora biti praćeno jasnim koracima koji će osigurati da romska istorija zauzme ravnopravno mesto u istraživanjima, izložbama i obrazovnim programima Memorijalnog centra. Jednako učešće Roma ključno je za trajnu zaštitu od revizionizma i brisanja njihovih stradanja.“

„Pored izvinjenja, rukovodstvo Memorijalnog centra mora sprovesti reforme koje će osigurati da istraživanja i edukativni sadržaji ravnopravno obuhvataju sva stradanja, uključujući i romska. Ministarstvo kulture treba preispitati dosadašnje postupke centra i osigurati da se zakon o Memorijalnom centru primenjuje dosledno.“

Nacionalni dan sećanja

Predlaže se i „uvođenje Nacionalnog dana sećanja na romske žrtve genocida bio bi snažan simbol institucionalnog priznanja njihove patnje. Uz to, međunarodna podrška, kroz organizacije poput UNESCO-a i EU, mogla bi doprineti očuvanju Starog sajmišta kao evropskog modela sećanja“.

Mensur Haliti ističe da „Romi na Starom sajmištu ne traže privilegije – oni zahtevaju pravdu, priznanje i dostojanstvo. Njihova borba nije izdvojeno pitanje; to je univerzalni test moralne i političke zrelosti Srbije“.

„Staro sajmište, mesto gde su njihove sudbine bile isprepletene, simbolizuje univerzalni bol koji povezuje, a ne razdvaja. Ovo mesto ne sme postati simbol selektivnog sećanja. Umesto toga, ono mora predstavljati univerzalnu solidarnost – prostor gde svaka patnja dobija priznanje, a svaka priča nalazi svoje mesto u kolektivnom sećanju“, poručuje Mensur Haliti u ime Romske zajednice u Srbiji.

Na sajtu Memorijalnog centra Staro sajmište“ piše: „Romske žene i deca su u logoru na Sajmištu bili zatočeni u drugom paviljonu. Oni su u logor dovedeni gotovo bez ikakvih stvari, a uslovi njihovog zatočenja bili su još gori nego u jevrejskom delu logora. Od gladi, bolesti i torture u logoru je život izgubilo između 60 i 100 Roma. Od početka februara 1942. do početka aprila preživeli Romi su pušteni iz logora.“

Zaboravnost Gorana Vesića

Zvaničnici koji zaboravljaju da su u dva beogradska logora i dva prihvatilišta za vreme Drugog svetskog rata stradali i Romi, nisu retke.

Goran Vesić, u vreme dok je bio zamenik gradonačelnika Beograda, u maju 2021. najavio je da će prostor na kome se nalaze Topovske šupe Grad pretvoriti u javni,  i da će na njemu napraviti memorijalni centar.

„Kada krajem godine plan detaljne regulacije (PDR) bude završen i usvojen, i kada taj prostor dobije javnu namenu, Grad će zajedno sa Jevrejskom zajednicom raspisati konkurs za njegovo uređenje i izradu memorijala. Ovde nisu stradali samo Jevreji već i Srbi“, rekao je Vesić.

Kroz logor Topovske šuše prošlo je oko 1500 Roma, svi su streljani. Goran Vesić ih nije ni pomenuo.

Prošle su tri godine od tog njegovog obećanja, a Topovske šupe još uvek  nisu postale najavljeni memorijalni centar, niti se odnos zvaničnika prema Romima promenio.

Tagovi:

Opre Roma Romi Staro sajmište
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Ultrazvuk štitaste žlezde

Zdravlje

29.мај 2025. Katarina Stevanović

Šta morate da znate o štitastoj žlezdi: Kako na vreme otkriti bolest i kako se leči?

Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice

Naslovna strana Vremena

Novi broj „Vremena”

28.мај 2025. I. M.

Adam Mihnjik za „Vreme”: Studentski bunt je kulturna budućnost Srbije

U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put

Pobunjeni prosvetni radnici: Meta odmazde režima

Novi otkazi u prosveti

28.мај 2025. T. S.

Obračun sa neposlušnima: Tri nastavnice iz Srbobrana dobile otkaz zbog obustave nastave

Tri nastavnice iz Gimnazije „Svetozar Miletić“ u Srbobranu dobile su otkaz jer su u znak podrške studentskim protestima obustavile nastavu. One su poslednje žrtve neobuzdanog režima koji se mesecima obračunava sa pobunjenim prosvetnim radnicima

NAT se bavi akreditaciom studentskih programa

Pritisak na univerzitet

28.мај 2025. Katarina Stevanović

NAT pod lupom: Zašto se osipaju tela koja brinu o kvalitetu obrazovanja?

Pod pritiskom vlasti, univerziteti u Srbiji prelaze na onlajn nastavu, blokade traju, a Nacionalno telo za akreditaciju ostaje bez članova. To je ono telo koje je fakultetima u blokadi pretilo oduzimanjem akreditacije. Da li se ostavke zaista podnose iz „ličnih razloga“

Anti-SLAPP konferencija

Mediji

27.мај 2025. M.S.

Anti-SLAPP konferencija: Srbija među pet država sa najviše SLAPP tužbi

Tužbe koje imaju za cilj da ućutkaju kritiku, zakopaju istinu i kazne one koji imaju hrabrosti da govore jesu SLAPP tužbe, a Srbija je među pet država Evrope koje su najviše pogođene ovim tužbama

Komentar

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure