img
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Reagovanje

Opre Roma: Staro sajmište preti da postane simbol selektivnog sećanja

30. novembar 2024, 17:06 Sonja Ćirić
Foto: Tanjug
Predsednik Vučić, prilikom polčetka radova na uređenju Starog sajmišta
Copied

„Zamislimo da neko izjavi da su stradanja Srba u Jasenovcu ’neprecizna’ ili sekundarna – takve reči bi, s pravom, izazvale ogorčenje. Zašto bi Romi zaslužili išta manje?“, pita Mensur Haliti reagujući na izjave iz Memorijalnog centra Staro sajmište koje „umanjuju značaj romskog stradanja, i ukazuju na sistemsku praksu hijerarhije među žrtvama“

Ispod Starog savskog mosta, prostor pored Memorijalnog centra Staro sajmište je prekopan, iako su prema brojnim svedočenjima tu ubijani i sahranjivani ljudi za vreme Drugog svetskog rata. Krinka Vidaković Petrov, direktorka Memorijalnog centra odbacila je navode da je na tom prostoru bilo stradanja, navodeći da su svedočenja neprecizna.

Centar za istraživanje i edukaciju o Holokaustu ocenio izjavom koja je na granici negiranja Holokausta.

Zatim je, na nedavno održanom okruglom stolu o kulturi sećanja u Memorijalnom centru Staro sajmište, Milan Koljanin rukovodilac Odeljenja za istraživačke poslove MC „Staro sajmište“ rekao da se „u javnosti pominjalo da se radi na neki način o negiranju Holokausta i tako dalje, što naravno nema osnove. Ovde se u svakom slučaju radi o Romima, ne o Jevrejima“.

Zabrinjavajući izjave

Iz organizacije Opre Roma su ove izjave ocenili kao „zabrinjavajuće“ jer  „umanjuju značaj romskog stradanja, ukazuju na sistemsku praksu subordinacije jednih žrtava genocida u odnosu na druge.“

Spomenik na sajmištu, rad vajara Miše Popovića

U pismu koje je potpisao Mensur Haliti, osnivač fondacije Romi za demokratiju, kažu da, „dok su Jevreji ubijani u gasnim kamionima, a Srbi masovno streljani, Romi su često ostajali neimenovani i neobeleženi, prolazeći kroz sistematske egzekucije i završavajući u masovnim grobnicama. Danas se ovaj nejednak tretman njihovog stradanja nastavlja, kao da njihove priče nisu dovoljno vredne da budu ispričane. Umesto univerzalnog priznanja patnje, Staro sajmište preti da postane simbol selektivnog sećanja, gde se narativi jednih naroda pažljivo čuvaju, dok se drugi tiho potiskuju.

Mensur Haliti smatra da izjave Krinke Vidaković Petrov i Milana Koljanina „reflektuju institucionalnu pristrasnost i uspostavljaju hijerarhiju među žrtvama, gde su neka stradanja tretirana kao značajnija od drugih.“

„Zamislimo da neko izjavi da su stradanja Srba u Jasenovcu „neprecizna“ ili sekundarna – takve reči bi, s pravom, izazvale ogorčenje. Zašto bi Romi zaslužili išta manje?“

Diskreditacija romskih žrtava

Haliti pita „ako su jevrejska svedočanstva bila presudna za pravdu i sećanje, zašto bi se romska tretirala s manje poštovanja? Diskreditacija njihovih glasova bila bi osuđena kao revizionizam u bilo kom drugom kontekstu. Romi zaslužuju jednako priznanje jer su njihovi glasovi ključni za očuvanje istine i borbu protiv negiranja genocida.“

Kaže da „sećanje ne sme biti selektivno. Starim sajmištem ne sme dominirati hijerarhija među žrtvama. Umesto toga, potrebno je prepoznati zajednički bol i solidarnost. Romi ne smeju ostati fusnota istorije. Njihova priča mora biti ravnopravan deo kolektivnog narativa, jer samo jednak pristup sećanju može osigurati da se sva stradanja na Starom sajmištu nikada ne zaborave niti ponove.“

Prvi korak je izvinjenje

Haliti i predstavnici romske zajednice zahtevaju javnu odgovornost.

„Prvi i neizostavni korak ka obnovi poverenja u Memorijalnom centru Staro sajmište je javno izvinjenje romskom narodu“, traži se u pismu.

Kaže se da je to „ moralni i društveni imperativ koji osigurava da svi narodi budu jednako priznati u kolektivnom sećanju. Ovo izvinjenje mora biti praćeno jasnim koracima koji će osigurati da romska istorija zauzme ravnopravno mesto u istraživanjima, izložbama i obrazovnim programima Memorijalnog centra. Jednako učešće Roma ključno je za trajnu zaštitu od revizionizma i brisanja njihovih stradanja.“

„Pored izvinjenja, rukovodstvo Memorijalnog centra mora sprovesti reforme koje će osigurati da istraživanja i edukativni sadržaji ravnopravno obuhvataju sva stradanja, uključujući i romska. Ministarstvo kulture treba preispitati dosadašnje postupke centra i osigurati da se zakon o Memorijalnom centru primenjuje dosledno.“

Nacionalni dan sećanja

Predlaže se i „uvođenje Nacionalnog dana sećanja na romske žrtve genocida bio bi snažan simbol institucionalnog priznanja njihove patnje. Uz to, međunarodna podrška, kroz organizacije poput UNESCO-a i EU, mogla bi doprineti očuvanju Starog sajmišta kao evropskog modela sećanja“.

Mensur Haliti ističe da „Romi na Starom sajmištu ne traže privilegije – oni zahtevaju pravdu, priznanje i dostojanstvo. Njihova borba nije izdvojeno pitanje; to je univerzalni test moralne i političke zrelosti Srbije“.

„Staro sajmište, mesto gde su njihove sudbine bile isprepletene, simbolizuje univerzalni bol koji povezuje, a ne razdvaja. Ovo mesto ne sme postati simbol selektivnog sećanja. Umesto toga, ono mora predstavljati univerzalnu solidarnost – prostor gde svaka patnja dobija priznanje, a svaka priča nalazi svoje mesto u kolektivnom sećanju“, poručuje Mensur Haliti u ime Romske zajednice u Srbiji.

Na sajtu Memorijalnog centra Staro sajmište“ piše: „Romske žene i deca su u logoru na Sajmištu bili zatočeni u drugom paviljonu. Oni su u logor dovedeni gotovo bez ikakvih stvari, a uslovi njihovog zatočenja bili su još gori nego u jevrejskom delu logora. Od gladi, bolesti i torture u logoru je život izgubilo između 60 i 100 Roma. Od početka februara 1942. do početka aprila preživeli Romi su pušteni iz logora.“

Zaboravnost Gorana Vesića

Zvaničnici koji zaboravljaju da su u dva beogradska logora i dva prihvatilišta za vreme Drugog svetskog rata stradali i Romi, nisu retke.

Goran Vesić, u vreme dok je bio zamenik gradonačelnika Beograda, u maju 2021. najavio je da će prostor na kome se nalaze Topovske šupe Grad pretvoriti u javni,  i da će na njemu napraviti memorijalni centar.

„Kada krajem godine plan detaljne regulacije (PDR) bude završen i usvojen, i kada taj prostor dobije javnu namenu, Grad će zajedno sa Jevrejskom zajednicom raspisati konkurs za njegovo uređenje i izradu memorijala. Ovde nisu stradali samo Jevreji već i Srbi“, rekao je Vesić.

Kroz logor Topovske šuše prošlo je oko 1500 Roma, svi su streljani. Goran Vesić ih nije ni pomenuo.

Prošle su tri godine od tog njegovog obećanja, a Topovske šupe još uvek  nisu postale najavljeni memorijalni centar, niti se odnos zvaničnika prema Romima promenio.

Tagovi:

Opre Roma Romi Staro sajmište
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Velike izmene u javnom prevozu zbog polumaratona

Gradski prevoz

22.novembar 2026. A.P.

Izmenjen prevoz zbog polumaratona: Koje ulice su zatvorene, a koje linije ne rade?

Beogradski polumaraton menja režim saobraćaja na Novom Beogradu. Ulice na trasi trke biće zatvorene od 7.30 do 14 časova, a pojedine linije gradskog prevoza neće saobraćati

Beli jastuci

Region

22.novembar 2026. I. M.

Beli jastuci za Periša: Protest Zagrebu zbog mladića preminulog u psihijatrijskoj klinici

Kristian Josip Periš (32) preminuo je pre mesec dana u Klinici za psihijatriju Sveti Ivan. Porodica zahteva izmene propisa o fizičkom sputavanju pacijenata i utvrđivanje odgovornosti zaposlenih

Društvo

21.novembar 2026. S. Ć.

MUP: Nestao sedamnaestogodišnji Andrej Davidović

MUP je aktivirao sistem "Pronađi me" zbog nerstalog sedamnaestogodišnjeg AndrejaDavidovića iz Zemuna, lica sa posebnim potrebama

Društvo

21.novembar 2026. S. Ć.

Sanacija krova Grafičko-medijske škole zavisi od Šapića

Iako je krov Grafičko-medijske škole više puta saniran, postoji opasnost od urušavanja. Školi je rečeno da se čeka odluka Šapića

Privođenje Ilije Kostića

Društvo

21.novembar 2026. B. B.

Slučaj policijske torture nad penzionerom i dalje bez sudskog epiloga

Penzonera Iliju Kostića su nakon privođenja fizički napala dvojica muškaraca u civilu. Jedan ga je snažno udario kolenom u u predeo prepona. Zbog zadobijenih povreda, nekoliko dana kasnije amputiran mu je testis

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure