Građani inicijative „Odbranimo Jugu“ traže hitno zaustavljanje rušenja hotela „Jugoslavija“ i izgradnje megalomanskih kula, kao i uništavanje Zemunskog keja
Građani okupljeni oko inicijative „Odbranimo Jugu“ organizovali su u subotu protest na Zemunskom keju, jer se protive rušenju hotela „Jugoslavija“ i izgradnji stambeno-poslovnog kompleksa na tom mestu.
Učesnici skupa nosili su transparente „Nećeš kopati, nećeš rušiti“ , „Kradena“ , „Pljačka Milenijuma!“, „Stop investitorskom urbanizmu“, „Investitori okupatori“, „Neće proći bez borbe“, „Nećemo kulčine“, „Okupatori niste dobro došli“.
Zaustavite rušenje
Predstavnica inicijative Vesna Cvetanović izjavila je FoNetu da se „traži hitno zaustavljanje rušenja hotela i izdavanje građevinskih dozvola za gradnju megalomanskih kula, kao i uništavanje Zemunskog keja. Inicijativa traži i ukidanje donetog urbanističkog plana i utvrđivanje odgovornosti za donosioce odluka, vraćanje nepravedno ukinute zaštite hotelu Jugoslavija i statusa kulturnog dobra“, rekla je ona.
Cvetanović je istakla da bi zaštitu trebalo proširiti na ceo Zemunski kej, renovirati hotel, ali i pokrenuti postupak za naplatu ratne odštete za bombardovanje hotela 1999. godine.
Plan je da se na mestu postojećeg objekta izgradi luksuzni stambeno-poslovni kompleks, u sklopu koga će biti dva nebodera visine 155 metara.
Ovaj arhitektonski biser i jedan od simbola Beograda. Izgrađen da bude jedan od najluksuznijih hotela u bivšoj „Jugi“ i među pet najvećih i najlepših u Evropi.
Obrazloženje vlade
Zgrada je nemerljivog kulturno-istorijskog značaja. Do 2011. godine je imala status prethodne zaštite, ali nije obnovljen niti je vlada donela odluku o trajnoj zaštiti. Status prethodne zaštite joj je ukinut sa objašnjenjem da je zgrada previše uništena u NATO bombardovanju da bi se mogla popraviti. Međutim, zgrada se već tada nalazila u rukama privatnog investitora i godinama je pripreman teren za prodaju.
„Jugoslavija“ je bio najveći hotel u SFRJ sa preko 600 soba i apartmana, restoranima sa preko 800 mesta, i drugim sadržajima na sedam spratova glavne zgrade i u pratećim objektima. Iako su ga, kao jednog od tri glavna javna objekta novog glavnog grada, projektovali još 1947. zagrebački arhitekti Kauzlarić, Horvat i Ostrogović, tek je po izmenjenom rešenju Lavoslava Horvata počelo da se gradi početkom šezdesetih da bi hotel bio konačno otvoren 1969.
Hotel je projektovan tako da bi se stilom i proporcijama idealno uklopa u urbanistički plan Novog Beograda, s posebnom pažnjom prema ideji otvorenog priobalja koje ne sme biti pretrpano građevinama, a te građevine ne smeju da budu predimenzionirane.
Građen je tako da predstavlja arhitektonski pejzaž, zajedno sa Muzejom savremene umetnosti, zgradom Centralnog komiteta – sada šoping centra Ušće, i zgradom SIV-a – danas Palatom Srbija.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Broj napada na lokale u Beogradu, posebno na Vračaru, ove godine je dvocifren, što ukazuje na mogućnost da posredi nisu izolovani slučajevi, već fenomen
Nemanja Lacković, poljoprivrednik iz Mačve, prekinuo je štrajk glađu pošto je zemljoradnicima obećan sastanak sa predstavnicima ministarstva. Ukoliko do dogovora ne dođe, najavljuju radikalne poteze
Uklonjeni su transparenti koji su godinama prikrivali deo ruševina Generalštaba. Ono što je izgledalo kao promocija vojske, zapravo je prikrivalo punu razmeru razaranja
„Sve što pamtim je da su migranti prolazili, sedeli na zemlji, neki od njih su ličili na kriminalce. To je sve čega se sećam. Bilo bi neprijatno šetati pored te reke. Kao da živite u kamenom dobu“, opisao je vlasnik kompanije Igl Hils Mohamed Alabar kako pamti lokaciju na kojoj je sagradio Beograd na vodi
Lako je zamisliti kako vilom Bokeljkom u gluvo doba noći odjekuje Vučićev glas: „O Trampe, zašto me ne podnosiš?“ Odgovor na Truth Social najverojatnije bi glasio – „Zato što si šibicar“
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!