Građani inicijative „Odbranimo Jugu“ traže hitno zaustavljanje rušenja hotela „Jugoslavija“ i izgradnje megalomanskih kula, kao i uništavanje Zemunskog keja
Građani okupljeni oko inicijative „Odbranimo Jugu“ organizovali su u subotu protest na Zemunskom keju, jer se protive rušenju hotela „Jugoslavija“ i izgradnji stambeno-poslovnog kompleksa na tom mestu.
Učesnici skupa nosili su transparente „Nećeš kopati, nećeš rušiti“ , „Kradena“ , „Pljačka Milenijuma!“, „Stop investitorskom urbanizmu“, „Investitori okupatori“, „Neće proći bez borbe“, „Nećemo kulčine“, „Okupatori niste dobro došli“.
Zaustavite rušenje
Predstavnica inicijative Vesna Cvetanović izjavila je FoNetu da se „traži hitno zaustavljanje rušenja hotela i izdavanje građevinskih dozvola za gradnju megalomanskih kula, kao i uništavanje Zemunskog keja. Inicijativa traži i ukidanje donetog urbanističkog plana i utvrđivanje odgovornosti za donosioce odluka, vraćanje nepravedno ukinute zaštite hotelu Jugoslavija i statusa kulturnog dobra“, rekla je ona.
Cvetanović je istakla da bi zaštitu trebalo proširiti na ceo Zemunski kej, renovirati hotel, ali i pokrenuti postupak za naplatu ratne odštete za bombardovanje hotela 1999. godine.
Plan je da se na mestu postojećeg objekta izgradi luksuzni stambeno-poslovni kompleks, u sklopu koga će biti dva nebodera visine 155 metara.
Ovaj arhitektonski biser i jedan od simbola Beograda. Izgrađen da bude jedan od najluksuznijih hotela u bivšoj „Jugi“ i među pet najvećih i najlepših u Evropi.
Obrazloženje vlade
Zgrada je nemerljivog kulturno-istorijskog značaja. Do 2011. godine je imala status prethodne zaštite, ali nije obnovljen niti je vlada donela odluku o trajnoj zaštiti. Status prethodne zaštite joj je ukinut sa objašnjenjem da je zgrada previše uništena u NATO bombardovanju da bi se mogla popraviti. Međutim, zgrada se već tada nalazila u rukama privatnog investitora i godinama je pripreman teren za prodaju.
„Jugoslavija“ je bio najveći hotel u SFRJ sa preko 600 soba i apartmana, restoranima sa preko 800 mesta, i drugim sadržajima na sedam spratova glavne zgrade i u pratećim objektima. Iako su ga, kao jednog od tri glavna javna objekta novog glavnog grada, projektovali još 1947. zagrebački arhitekti Kauzlarić, Horvat i Ostrogović, tek je po izmenjenom rešenju Lavoslava Horvata počelo da se gradi početkom šezdesetih da bi hotel bio konačno otvoren 1969.
Hotel je projektovan tako da bi se stilom i proporcijama idealno uklopa u urbanistički plan Novog Beograda, s posebnom pažnjom prema ideji otvorenog priobalja koje ne sme biti pretrpano građevinama, a te građevine ne smeju da budu predimenzionirane.
Građen je tako da predstavlja arhitektonski pejzaž, zajedno sa Muzejom savremene umetnosti, zgradom Centralnog komiteta – sada šoping centra Ušće, i zgradom SIV-a – danas Palatom Srbija.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Desetine vozila sa srpskim tablicama sa srpske strane prelaza, nejasnoće oko prijave za boraviše na Kosovu – slika je šesnaestog marta 2026. godine na Kosovu. Dok politički predstavnici Srba na Kosovu tvrde da je izbegnut „najcrnji scenario“, Kosovska policija primenjuje zakon. Ima li uopšte razloga za slavlje? Kakve su najave u vezi sa srpskim zdravstvenim i obrazovnim institucijama?
Studenti Akademije umetnosti u Novom Sadu organizuju peticiju kako bi sačuvali zgrade Galerije i Ateljea koje gradska vlast hoće da im oduzme, tvrdeći da ih ne koriste
Iako je rok istekao 13. marta Viši sud u Negotinu nije doneo odluku o optužnici u slučaju ubistva male Danke Ilić, zato što se, kako su objasnili. radi o obimnoj dokumentaciji i osetljivom predmetu
Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra
Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare
Pored sitnih kriminalaca i vucibatina za jednokratnu upotrebu postoji jedna kasta koja je na samom dnu naprednjačkog lanca ishrane. Nazovimo ih jadnici, mada njihov opis više odgovara stenicama
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!