img
Loader
Beograd, 16°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Urbanizam

Odbrana hotela „Jugoslavija“

13. oktobar 2024, 17:21 S.Ć.
Foto: FoNet
"Jugoslavija" iza građevinske ograde
Copied

Održan je još jedan skup građana protiv rušenju hotela „Jugoslavija“, ispred ograde koja najavljuje njegovu sudbinu. Novi protest je zakazan za 26. oktobar

Građani koji se protive planiranom rušenju hotela „Jugoslavija“ organizovali su u nedelju skup na Zemunskom keju.

Na ogradi postavljenoj oko hotela koja najavljuje njegovo rušenje, postavili su transparente „Stop pranju para“ , „Ovo se i vas tiče“ , „Stop uništavanju istorije“, „Da i naša deca ovde odrastaju“. Istakli su beli čaršav na kome piše „Zemun ne da Jugu“.

Novi protest zbog rušenja hotela Jugoslavija najavljen je za 26.oktobar.

Hotel Jugoslavija prodat je na licitaciji 22. marta za više od 27 miliona evra kompaniji MV Investment, u vlasništvu Milenijum tima.

Plan je da se na mestu postojećeg objekta izgradi luksuzni stambeno-poslovni kompleks, u sklopu koga će biti dva nebodera visine 155 metara.

Nemerljiv kulturni značaj

Ovaj arhitektonski biser i jedan od simbola Beograda. Izgrađen da bude jedan od najluksuznijih hotela u bivšoj „Jugi“ i među pet najvećih i najlepših u Evropi.

Foto: Tanjug
Luster Svarovski u Velikoj dvorani hotela

Zgrada je nemerljivog kulturno-istorijskog značaja. Do 2011. godine je imala status prethodne zaštite, ali nije obnovljen niti je vlada donela odluku o trajnoj zaštiti. Status prethodne zaštite joj je ukinut sa objašnjenjem da je zgrada previše uništena u NATO bombardovanju da bi se mogla popraviti. Međutim, zgrada se već tada nalazila u rukama privatnog investitora i godinama je pripreman teren za prodaju.

Foto: Tanjug
Otvaranje hotela

„Jugoslavija“ je bio najveći hotel u SFRJ sa preko 600 soba i apartmana, restoranima sa preko 800 mesta, i drugim sadržajima na sedam spratova glavne zgrade i u pratećim objektima. Iako su ga, kao jednog od tri glavna javna objekta novog glavnog grada, projektovali još 1947. zagrebački arhitekti Kauzlarić, Horvat i Ostrogović, tek je po izmenjenom rešenju Lavoslava Horvata počelo da se gradi početkom šezdesetih da bi hotel bio konačno otvoren 1969.

Deo pejzaža

Hotel je projektovan tako da bi se stilom i proporcijama idealno uklopa u urbanistički plan Novog Beograda, s posebnom pažnjom prema ideji otvorenog priobalja koje ne sme biti pretrpano građevinama, a te građevine ne smeju da budu predimenzionirane.

Građen je tako da predstavlja arhitektonski pejzaž, zajedno sa Muzejom savremene umetnosti, zgradom Centralnog komiteta – sada šoping centra Ušće, i zgradom SIV-a – danas Palatom Srbija.

Aleksandar Đenić odbornik u Skupštini gradske opštine Zemun, je na jednom od prošlih organizovanih protesta protiv planiranog rušenja Hotela „Jugoslavija“ obelodanio da je rušenje hotela protivzakonito.

Rekao je da je  prema sadašnjem urbanističkom planu, privatni investitor nema dozvole za rušenje zdanja hotela i izgradnju stambeno-poslovnog objekta, sve dok ne bude donet novi urbanistički plan za to područje, pa i za samu zgradu.

Tagovi:

Hotel Jugoslavija Protest Rušenje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Alimentacija

19.maj 2025. Katarina Stevanović

Razvod u Srbiji: Zašto 85 odsto dece neredovno dobija alimentaciju?

Deca u Srbiji često su žrtve pravne i finansijske nepravde – dok sudski sporovi traju, mnogi roditelji ne ispunjavaju svoje obaveze, a deca ostaju bez potrebne finansijske podrške. Koje probleme roditelji i deca imaju sa alimentacijom i šta se planira da bi situacija bila bolja

Rektorat Univerziteta u Beogradu

Autonomija univerziteta

19.maj 2025. T. S.

Novi Zakon o visokom obrazovanju: Konačno „rešenje“ za univerzitet

Šta se sprema novim Zakonom o visokom obrazovanju? Mnogi slute da je njegova svrha da se zada konačni udarac pobunjenim univerzitetima, da se ukine njihova autonomija. Posebno jer i sam Aleksandar Vučić mesecima otvoreno govori o kažnjavanju neposlušnih fakulteta

Valjevo

18.maj 2025. D.Todorović

Petorica maskiranih napadača pretukli aktivistu Ljubišu Čulića

U Valjevu je održan protest zato što su petorica maskiranih pretukli drvenim držaljama za sekire Ljubišu Čulića. Kod jednog je primetio pištolj. Policija nije reagovala.

Nemački vojnici

Oružje

18.maj 2025. Andreas Nol/DW

Ko ima najjaču vojsku u Evropi?

Nemačka i druge evropske države najavljuju da će čak pet odsto BPD-a ulagati u vojsku. Ko su najveće vojne sile kontinenta, gde su im jake strane, a gde mane?

Femicid

18.maj 2025. Iva Manojlović/DW

Ubistva žena u Srbiji: Ne može tumor da se leči aspirinom

Na svakih 19 dana u Srbiji jedna žena strada od ruke muškarca iz bliskog okruženja. Femicid može da se spreči, kažu sagovornice DW. I to je odgovornost celog društva

Komentar
Centralni skup u okviru Svenarodnog sabora

Komentar

Vučić nema više šta da ponudi, nema kome i nema kako

U govoru besmislenom s gledišta logike i celine, Vučić je svojim glasačima ponudio sve što oni žele da čuju. Ali, sve u protivrečnostima. Duh pobune se pak ne može više vratiti u bocu jer je boca slomljena

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Ne smemo gledati i ćutati

Republika Srbija je u opasnosti. Ako ostanemo nemi na montirani proces protiv političkih zatvorenika u Novom Sadu i kraljevački slučaj gde su žrtve proglašene za nasilnike, uskoro ćemo svi štrajkovati glađu i žeđu za mrvicu pravde

Filip Švarm

Komentar

Novosadski taoci režima: Ko ruši državu, a ko je brani

Režimska odmazda biće strašna ako otpor posustane. Sada hoće da utamniče ljude koji su čavrljali o rušenju vlasti jer su time tobože rušili državu. Ali, državu je oteo i srušio režim, odavno

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1793
Poslednje izdanje

Vanredna sednica Visokog saveta tužilaštva

Tužioci bez zaštite od Vučićevih pritisaka Pretplati se
Lokalni izbori u Zaječaru i Kosjeriću

Studenti i ostali u kampanji

Građevinske tempirane bombe

Život pod nadstrešnicom

Istraživanje: Autizam u Srbiji

Novca ima za delfinarijum, ali ne i za lične pratioce

Prvi Amerikanac na tronu Svetog Petra

Svojim putem, uz Franjine putokaze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.
Vreme 1782 26.02 2025.
Vreme 1781 19.02 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure