img
Loader
Beograd, 2°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Urbanizam

Odbrana hotela „Jugoslavija“

13. oktobar 2024, 17:21 S.Ć.
Foto: FoNet
"Jugoslavija" iza građevinske ograde
Copied

Održan je još jedan skup građana protiv rušenju hotela „Jugoslavija“, ispred ograde koja najavljuje njegovu sudbinu. Novi protest je zakazan za 26. oktobar

Građani koji se protive planiranom rušenju hotela „Jugoslavija“ organizovali su u nedelju skup na Zemunskom keju.

Na ogradi postavljenoj oko hotela koja najavljuje njegovo rušenje, postavili su transparente „Stop pranju para“ , „Ovo se i vas tiče“ , „Stop uništavanju istorije“, „Da i naša deca ovde odrastaju“. Istakli su beli čaršav na kome piše „Zemun ne da Jugu“.

Novi protest zbog rušenja hotela Jugoslavija najavljen je za 26.oktobar.

Hotel Jugoslavija prodat je na licitaciji 22. marta za više od 27 miliona evra kompaniji MV Investment, u vlasništvu Milenijum tima.

Plan je da se na mestu postojećeg objekta izgradi luksuzni stambeno-poslovni kompleks, u sklopu koga će biti dva nebodera visine 155 metara.

Nemerljiv kulturni značaj

Ovaj arhitektonski biser i jedan od simbola Beograda. Izgrađen da bude jedan od najluksuznijih hotela u bivšoj „Jugi“ i među pet najvećih i najlepših u Evropi.

Foto: Tanjug
Luster Svarovski u Velikoj dvorani hotela

Zgrada je nemerljivog kulturno-istorijskog značaja. Do 2011. godine je imala status prethodne zaštite, ali nije obnovljen niti je vlada donela odluku o trajnoj zaštiti. Status prethodne zaštite joj je ukinut sa objašnjenjem da je zgrada previše uništena u NATO bombardovanju da bi se mogla popraviti. Međutim, zgrada se već tada nalazila u rukama privatnog investitora i godinama je pripreman teren za prodaju.

Foto: Tanjug
Otvaranje hotela

„Jugoslavija“ je bio najveći hotel u SFRJ sa preko 600 soba i apartmana, restoranima sa preko 800 mesta, i drugim sadržajima na sedam spratova glavne zgrade i u pratećim objektima. Iako su ga, kao jednog od tri glavna javna objekta novog glavnog grada, projektovali još 1947. zagrebački arhitekti Kauzlarić, Horvat i Ostrogović, tek je po izmenjenom rešenju Lavoslava Horvata počelo da se gradi početkom šezdesetih da bi hotel bio konačno otvoren 1969.

Deo pejzaža

Hotel je projektovan tako da bi se stilom i proporcijama idealno uklopa u urbanistički plan Novog Beograda, s posebnom pažnjom prema ideji otvorenog priobalja koje ne sme biti pretrpano građevinama, a te građevine ne smeju da budu predimenzionirane.

Građen je tako da predstavlja arhitektonski pejzaž, zajedno sa Muzejom savremene umetnosti, zgradom Centralnog komiteta – sada šoping centra Ušće, i zgradom SIV-a – danas Palatom Srbija.

Aleksandar Đenić odbornik u Skupštini gradske opštine Zemun, je na jednom od prošlih organizovanih protesta protiv planiranog rušenja Hotela „Jugoslavija“ obelodanio da je rušenje hotela protivzakonito.

Rekao je da je  prema sadašnjem urbanističkom planu, privatni investitor nema dozvole za rušenje zdanja hotela i izgradnju stambeno-poslovnog objekta, sve dok ne bude donet novi urbanistički plan za to područje, pa i za samu zgradu.

Tagovi:

Hotel Jugoslavija Protest Rušenje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Kada dođe vreme za naplatu računa, građani mogu da ostvare određene popuste i na taj način olakšaju sebi troškove

Struja

14.decembar 2025. B. B.

Nova ekonomija: Kako do popusta na račun za struju

Kada dođe vreme za naplatu računa, građani mogu da ostvare određene popuste i na taj način olakšaju sebi troškove

Doček Nove godine

13.decembar 2025. S. Ć.

U „privatnom“ Beogradu na vodi dronovi i vatromet, u Šapićevom mrak

Gradonačelnik Beograda Aleksandar Šapić kaže da ga ne interesuje šta se radi u Beogradu na vodi, jer je to doček u privatnoj režiji. U ovom kojim on upravlja, biće mrak i tišina – zbog bezbednosnih razloga

Nagrada

13.decembar 2025. S. Ć.

Predrag Voštinić: Dobro je što nas se Narodno pozorište odreklo

Nagrada „Vitez poziva“ prvi put dodeljena van Narodnog pozorišta. Dobro je što je tako, rekao je jedan od nagrađenih Predrag Voštinić

Novogodišnje ukrašavanje

13.decembar 2025. S Ć.

Svetleći voz u Novom Sadu, jelka preko Sremčeve česme, šta sledi

Niš je postavio novogodišnju jelku preko spomen-česme Stevanu Sremcu, što je pandan Novom Sadu koji je centar ukrasio svetlećim vozom

Estrada i kriminal

13.decembar 2025. N. M.

Napad Lukasa na Cecu: Estradno razbacivanje zločinima i zločincima

Šta se krije iza pretnji Ace Lukasa najvećoj estradnoj zvezdi devedestih i Arkanovoj udovici Svetlani Ceci Ražnatović da će objaviti „priče iz Šilerove“?

Komentar
Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane.

Komentar

Poslednja linija odbrane: Gotov je!

Niko od nas nema prava na odustajanje od slobode. Neprihvatljivo je klonuti duhom. Neprihvatljivo je napuštanje poslednje linije odbrane. Jer juriš varvara na tužioce i sudije njihov je poslednji atak. Iza toga je ambis

Ivan Milenković
Ćacičend sa ukrašenim jelkama i letećim Deda Mrazom

Komentar

Praznični Ćacilend: Dovedite i Božić Batu

Ne treba dirati Ćacilend pred praznike. Kad već u Beogradu neće na ulici biti novodišnjih proslava, valja ga ostaviti kao atrakciju za strane turiste

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Prometej iz Ćacilenda

Preuzimanjem „na sebe“ odgovornost za aferu Generalštab i obećavanjem amnestije Selakoviću i drugim potencijalnim osumnjičenim licima, Vučić hoće da se osigura da mu saradnici ne postanu svedoci-saradnici. Zato je spreman da razori sudsku granu vlasti

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1823
Poslednje izdanje

Intervju: Branko Stamenković, predsednik Visokog saveta tužilaštva

Zbog pretnji tužiocima ide se u zatvor Pretplati se
Politički život i smrt u Srbiji

Kada će izbori, ali stvarno

BIA: Izbor za superlojalistu

Ljudi sa crvenim đonovima

Sjedinjene Američke Države

Tramp u potrazi za Nobelom

Intervju: Aleksandar Radivojević, reditelj

Između izolacije i sučeljavanja sa stvarnošću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.
Vreme 1816-1817 22.10 2025.
Vreme 1815 16.10 2025.
Vreme 1814 09.10 2025.
Vreme 1813 01.10 2025.
Vreme 1812 24.09 2025.
Vreme 1811 17.09 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure