Održan je još jedan skup građana protiv rušenju hotela „Jugoslavija“, ispred ograde koja najavljuje njegovu sudbinu. Novi protest je zakazan za 26. oktobar
Građani koji se protive planiranom rušenju hotela „Jugoslavija“ organizovali su u nedelju skup na Zemunskom keju.
Na ogradi postavljenoj oko hotela koja najavljuje njegovo rušenje, postavili su transparente „Stop pranju para“ , „Ovo se i vas tiče“ , „Stop uništavanju istorije“, „Da i naša deca ovde odrastaju“. Istakli su beli čaršav na kome piše „Zemun ne da Jugu“.
Novi protest zbog rušenja hotela Jugoslavija najavljen je za 26.oktobar.
Hotel Jugoslavija prodat je na licitaciji 22. marta za više od 27 miliona evra kompaniji MV Investment, u vlasništvu Milenijum tima.
Plan je da se na mestu postojećeg objekta izgradi luksuzni stambeno-poslovni kompleks, u sklopu koga će biti dva nebodera visine 155 metara.
Nemerljiv kulturni značaj
Ovaj arhitektonski biser i jedan od simbola Beograda. Izgrađen da bude jedan od najluksuznijih hotela u bivšoj „Jugi“ i među pet najvećih i najlepših u Evropi.
Foto: TanjugLuster Svarovski u Velikoj dvorani hotela
Zgrada je nemerljivog kulturno-istorijskog značaja. Do 2011. godine je imala status prethodne zaštite, ali nije obnovljen niti je vlada donela odluku o trajnoj zaštiti. Status prethodne zaštite joj je ukinut sa objašnjenjem da je zgrada previše uništena u NATO bombardovanju da bi se mogla popraviti. Međutim, zgrada se već tada nalazila u rukama privatnog investitora i godinama je pripreman teren za prodaju.
Foto: TanjugOtvaranje hotela
„Jugoslavija“ je bio najveći hotel u SFRJ sa preko 600 soba i apartmana, restoranima sa preko 800 mesta, i drugim sadržajima na sedam spratova glavne zgrade i u pratećim objektima. Iako su ga, kao jednog od tri glavna javna objekta novog glavnog grada, projektovali još 1947. zagrebački arhitekti Kauzlarić, Horvat i Ostrogović, tek je po izmenjenom rešenju Lavoslava Horvata počelo da se gradi početkom šezdesetih da bi hotel bio konačno otvoren 1969.
Deo pejzaža
Hotel je projektovan tako da bi se stilom i proporcijama idealno uklopa u urbanistički plan Novog Beograda, s posebnom pažnjom prema ideji otvorenog priobalja koje ne sme biti pretrpano građevinama, a te građevine ne smeju da budu predimenzionirane.
Građen je tako da predstavlja arhitektonski pejzaž, zajedno sa Muzejom savremene umetnosti, zgradom Centralnog komiteta – sada šoping centra Ušće, i zgradom SIV-a – danas Palatom Srbija.
Aleksandar Đenić odbornik u Skupštini gradske opštine Zemun, je na jednom od prošlih organizovanih protesta protiv planiranog rušenja Hotela „Jugoslavija“ obelodanio da je rušenje hotela protivzakonito.
Rekao je da je prema sadašnjem urbanističkom planu, privatni investitor nema dozvole za rušenje zdanja hotela i izgradnju stambeno-poslovnog objekta, sve dok ne bude donet novi urbanistički plan za to područje, pa i za samu zgradu.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Pod sloganom „Ne damo Petu“ održan je skup pred Petom beogradskom gimnazijom. Profesori traže hitnu reakciju nadležnih organa i inspekcije rada i zaštitu zaposlenih od diskriminacije i mobinga
Za srpske novinare na Kosovu i košarkaški turnir ili bezazleni festival postaju izazov. Svuda se mogu pojaviti duge cevi. I svi – uključujući i institucije – obraćaju se često samo na albanskom pa ko razume
Iz Amerike je stigla vest da je šesnaestogodišnji A. R. izvršio samoubistvo, a da njegovi roditelji za to krive ChatGPT. Sledi niz pitanja: kakva je uloga roditelja u svemu tome?; kako prevenirati takve situacije? Konačno, mogu li deca da naprave razliku da se iza ChatGPT-a krije tehnologija, a ne čovek?
Uz Aleksandra Vučića su većinski jedino penzioneri i oni koji imaju najviše osmoletku. Drugim rečima – sirotinja koju je najviše ojadio i u koju se opet uzda
Vučićev režim ima dva tipa batinaša – one sa krimi-biografijama i one kojima je partija jedina biografija. Šta drugo da rade osim onog što im se kaže? Ali, to bi isto radili i za drugog gazdu, bez problema
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!