

Prosveta
Učenike ipak šalju na Ekspo na proleće 2027.
Ministarstvo prosvete je dalo stručno uputstva kako i po kojim kriterijuma učenike osnovnih i srednjih škola treba slati na Ekspo




Održan je još jedan skup građana protiv rušenju hotela „Jugoslavija“, ispred ograde koja najavljuje njegovu sudbinu. Novi protest je zakazan za 26. oktobar
Građani koji se protive planiranom rušenju hotela „Jugoslavija“ organizovali su u nedelju skup na Zemunskom keju.
Na ogradi postavljenoj oko hotela koja najavljuje njegovo rušenje, postavili su transparente „Stop pranju para“ , „Ovo se i vas tiče“ , „Stop uništavanju istorije“, „Da i naša deca ovde odrastaju“. Istakli su beli čaršav na kome piše „Zemun ne da Jugu“.
Novi protest zbog rušenja hotela Jugoslavija najavljen je za 26.oktobar.
Hotel Jugoslavija prodat je na licitaciji 22. marta za više od 27 miliona evra kompaniji MV Investment, u vlasništvu Milenijum tima.
Plan je da se na mestu postojećeg objekta izgradi luksuzni stambeno-poslovni kompleks, u sklopu koga će biti dva nebodera visine 155 metara.
Nemerljiv kulturni značaj
Ovaj arhitektonski biser i jedan od simbola Beograda. Izgrađen da bude jedan od najluksuznijih hotela u bivšoj „Jugi“ i među pet najvećih i najlepših u Evropi.


Zgrada je nemerljivog kulturno-istorijskog značaja. Do 2011. godine je imala status prethodne zaštite, ali nije obnovljen niti je vlada donela odluku o trajnoj zaštiti. Status prethodne zaštite joj je ukinut sa objašnjenjem da je zgrada previše uništena u NATO bombardovanju da bi se mogla popraviti. Međutim, zgrada se već tada nalazila u rukama privatnog investitora i godinama je pripreman teren za prodaju.


„Jugoslavija“ je bio najveći hotel u SFRJ sa preko 600 soba i apartmana, restoranima sa preko 800 mesta, i drugim sadržajima na sedam spratova glavne zgrade i u pratećim objektima. Iako su ga, kao jednog od tri glavna javna objekta novog glavnog grada, projektovali još 1947. zagrebački arhitekti Kauzlarić, Horvat i Ostrogović, tek je po izmenjenom rešenju Lavoslava Horvata počelo da se gradi početkom šezdesetih da bi hotel bio konačno otvoren 1969.
Deo pejzaža
Hotel je projektovan tako da bi se stilom i proporcijama idealno uklopa u urbanistički plan Novog Beograda, s posebnom pažnjom prema ideji otvorenog priobalja koje ne sme biti pretrpano građevinama, a te građevine ne smeju da budu predimenzionirane.
Građen je tako da predstavlja arhitektonski pejzaž, zajedno sa Muzejom savremene umetnosti, zgradom Centralnog komiteta – sada šoping centra Ušće, i zgradom SIV-a – danas Palatom Srbija.
Aleksandar Đenić odbornik u Skupštini gradske opštine Zemun, je na jednom od prošlih organizovanih protesta protiv planiranog rušenja Hotela „Jugoslavija“ obelodanio da je rušenje hotela protivzakonito.
Rekao je da je prema sadašnjem urbanističkom planu, privatni investitor nema dozvole za rušenje zdanja hotela i izgradnju stambeno-poslovnog objekta, sve dok ne bude donet novi urbanistički plan za to područje, pa i za samu zgradu.


Ministarstvo prosvete je dalo stručno uputstva kako i po kojim kriterijuma učenike osnovnih i srednjih škola treba slati na Ekspo
Razvoj preciznog unutrašnjeg sluha zahteva da u sebi izgradimo osećaj sigurnog i bezbednog prostora unutar kojeg, zahvaljujući poverenju u sebe, možemo da se igramo i istražujemo sopstvene unutrašnje glasove. Ali šta sad to znači? To znači da nakon što upoznate svoje najgore strane možete imati dovoljno stabilno samopoštovanje i uverenje da možda mnogo toga sebi nećete oprostiti, ali nikad nećete sebe ni odbaciti


Ne smemo da prećutkujemo sopstvene greške. Moramo da pokažemo da nismo isti kao oni koji su bliski režimu. Zato sam istupio javno, iako su me mnogi odgovarali od toga. Imao sam odgovornost jer znam sve detalje. Bilo mi je jasno da sve što ja znam zna i režim, te da će to da upotrebi u bolnom momentu. Da sam ćutao bio bih saučesnik. Postalo mi je jasno da kada imaš veći uticaj, imaš i veću odgovornost


Visokotehnološki projekti se doživljavaju kao napredak ‒ zato pogled na humanoidnog robota koji hoda, nosi kutije ili razgovara sa ljudima stvara utisak budućnosti iz naučne fantastike, ali se često koristi i u populističke svrhe. Sa druge strane, u Srbiji su odluke o razvoju nauke i industrije donosili nestručni političari, prevashodno zainteresovani za lični interes


Regionalna lekarska komora Vojvodine želi da pruži pomoć svakom lekaru „čije se profesionalno postupanje pokušava dovesti u pitanje iz vanstručnih razloga“
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve