img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Građevinarstvo

Nova ekonomija: U Beogradu se deset godina ne grade socijalni stanovi

30. maj 2025, 19:30 K. S.
stanovi Foto: Tanjug/Zoran Žestić
U poslednjoj deceniji, bez izgrađenog stana za socijalno najugroženije
Copied

U Beogradu u poslednjih 10 godina nije sagrađen nijedan stan za socijalno najugroženije, podaci su organizacije A11

Sve je manje ljudi u Srbiji koji mogu da reše svoje stambeno pitanje kroz kupoprodaju, a u Beogradu i šire u poslednjih 10 godina nije sagrađena stambena jedinica za socijalno najugroženije, rekao je Danilo Ćurčić iz organizacije Inicijativa A11 na konferenciji povodom predstavljanja godišnjeg izveštaja o ekonomskim i socijalnim pravima, piše Katarina Pantelić za Novu ekonomiju.

Ćurčič kaže da je u Beogradu, ali i celoj Srbiji primetna masovna gradnja, ali da se ne grade stanovi za one kojima su najpotrebniji – ljude bez doma ili socijalno ugrožene porodice.

„Nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu nosioci najviših državnih funkcija su počeli da nude neku vrstu političkog potkupljivanja mladih kroz jeftine stanove koje će moći da kupe. Taj zakon je tek ove godine u primeni i nije obrađen u izveštaju za prethodnu godinu. Međutim on pokazuje situaciju bez strateškog pravca delovanja države u cilju rešavanja stambenih potreba građana. Različitim rešenjima grupe građana se izvlače kao neki srećni dobitnici kojima će biti rešeno stambeno pitanje“, rekao je Ćurčić.

Država, prema njegovim rečima, ovu kategoriju ljudi ne vidi kao problem, odnosno ne vidi da im je takva vrsta pomoći potrebna. S druge strane, za pripadnike službe bezbednosti izgrađeno je, ili tek treba da bude, ukupno 7.000 stanova.

Prema rečima Ćurčića, pripadnici snaga bezbednosti, penzioneri koji su zapravo bili aktivni u snagama bezbednosti i lica koja su postala osobe sa invaliditetom nakon službe (recimo ratni vojni invalidi i slično) su izvučeni kao jedna kategorija kojima je omogućeno pristupanje jeftinom stanovanju.

„Veliki novac iz budžeta je izdvojen za stanogradnju. Veliki broj pripadnika bezbednosnih snaga, koji je mogao da kupi ove stanove, daje stanove za izdavanje, jer nema potrebu da živi u njima. To se vidi kroz oglase i ja mislim da je u Novom Sadu najveći broj takvih stanova. Nedavno je poslednjim izmenama Zakona o posebnim uslovima za realizaciju projekta izgradnje stanova za pripadnike snaga bezbednosti, zabranjeno davanje ovih tanova u zakup pod pretnjom raskida ugovora i iseljenja samih korisnika. Međutim, iako je ovo pozitivna mera, ne vidimo da se u praksi išta promenilo“, kazao je on.

S druge strane, u beogradskom naselju Kamendin gde se između ostalog nalaze stanovi koji su namenjeni za socijalno stanovanje i izbeglice, stanovnici se susreću sa velikim brojem sudskih postupaka zbog neplaćenih računa za struju, grejanje i slično. Ljudi su, kako je rekao Ćurčić, u svakodnevnom riziku od iseljenja.

Kao poboljšanje u poslednjih godinu dana u pogledu ekonomskih i socijalnih prava, Ćurčić je izdvojio to što nije bilo masovnih iseljenja u neformalnim naseljima.

„Desio se slučaj gde su pripadnici komunalne policije uzeli pravdu u svoje ruke bez ikakve procedure, preko noći. Ispod Mostarske petlje bile su dve romske porodice koje su stanovale, ali pripadnici komunalne policije su ih iselili. Iseljene su tako što im je sve uništeno bez ikakve procedure, van svih propisa“ rekao je on.

Kao još jedan od sistemskih problema, istakao je nepostojanje mehanizama za prinudno stanovanje.

„U Beogradu ali i nigde drugde ne postoji jasna procedura stambenog zbrinjavanja ljudi koji su u takvoj situaciji. Imali smo slučaj u naselju Antena u beogradu kada je sedam baraka izgorelo. U tim barakama su živeli romi koji su se 1999. godine doselili sa Kosova. Nakon dolaska na teren svih službi. osim podrške kroz jednokratnu finansijsku pomoć nisu dobili nikakvu mogućnost stambenog zbrinjavanja“ rekao je on.

Dodao je da jedina praksa koja postoji kada se ovakve situacije dese, da ljudi ostanu bez doma, jeste da zaposleni u centrima za socijalni rad ponude da majka iz porodice od u materinski om sa decom koja su mala, a da ostatak porodice ostane bez doma ili da im se ponudi Prihvatilište za odrasla i stara lica.

„Roditelji po pravilu odbijaju tu ideju, jer to podrazumeva da se članovi porodice odvajaju, da se majke sa malom decom odvoje, a da ostatak članova porodice ostane sa odraslijom decom na ulici ili da ode u Prihvatilište koje nije adekvatna ustanova“ istakao je Ćurčić.

Kako je rekao, u poslednje vreme se ne govori samo o porodicama bez primanja, romima i drugima, kao kategoriji koja je ugrožena i ne može da nađe adekvatan stan, već i porodicama u kojima postoje i primanja, ali koji i pored plate ne mogu da reše svoje stambeno pitanje.

Pozitivni pomaci su ili spori ili sporadični

Zabrinjavajući trend pogoršavanja u oblasti socijalne zaštite i prepreke u pristupu socijalnim davanjima su sve brojnije i apsurdnije a pozitivni pomaci su ili spori ili sporadični. Pozitivna promena je što se nastavilo u pripremi strateškog dokuemnta koji se tiče donošenmja Strategije socijalne zaštite, smatra Milijana Trifković iz Inicijative A11.

Iako je pozitivno to što se nastavilo u pripremi strateškog dokumenta koji se tiče Strategije socijalne zaštite, malo je prava koja su se poštovala u pogledu socijalnih i ekonomskih prava Srbiji.

U toku 2024. godine se nastavila nezakonita praksa da se korisnicima koji, u najčešće letnjim periodima, obavljaju sezonske poslove umanjuje novčana socijalna pomoć iako to nije u skladu sa zakonom.

Pored toga, kako je navela Milijana Trifković iz Inicijative A11, u toku 2024. godine, desilo se i da je Ustavni sud presudio da je bilo diskriminatorno to što su se trudnicama koje su bile sprečene da rade zbog održavanja visokorizične trudnoće, na nepovoljniji način obračunavale naknade za rad.

„Iznos novčane socijalne pomoći i dalje je neadekvatan i on ne može da obezbedi egzistencijalni minimum. Od 1. aprila ove godine novčana socijalna pomoć iznosi 12.181 dinar- to je nominalni iznos novčane socijalne pomoći za pojedinca. Potrošačka korpa prešla je 54.000 dinara, što ukazuje na drastičan jaz između socijalne pomoći i sredstava koja su pojedincima i porodicama zaista potrebna da bi mogli da prežive“, rekla je Trifković.

Ni primena Zakona o socijalnoj karti nije bila tako uspešna prošle godine, pokazuje izveštaj.

Naime, slučajevi pokazuju da do gubitaka socijalne pomoći dolazi često zbog grešaka u sistemu i umanjenja ili odlaganja socijalne pomoći.

„Na primer, jedna od porodica je ostala bez socijalne pomoći jer je njihova socijalna karta pokazala da oni imaju čak tri automobila. Stvarnost je takva da oni nemaju te automobile, jer nisu ni registrovani već 10 godina i završili su na otpadu“, navela je primer Trifković.

Kako je kazala, do danas je čak 60.000 porodica ostalo bez ovakve vrste pomoći zbog sistema socijalne karte.

„Od 2022. godine do 2024. godine, uloženo je preko 656 miliona dinara u softver za sociijalne radnike SOZIS, za koji socijalni radnici kažu da im je otežao rad. U softver Zdravitas je uloženo oko 40 miliona dinara. Socijalni radnici se suočavaju sa nedostatkom osnovnih sredstava za rad kao što su toneri, papiri i tako dalje. To je poražavajuće ali jasno ilustruje sliku pogrešnog nemara i postavljanja prioriteta. Nema volje da se reše nagomilani problemi u sistemu socijane zaštite“, reka je ona.

U 2024. nije usvojeno nijedno zakonsko rešenje

U 2024. godini je usvojeno nijedno zakonsko rešenje koje bi unapredilo radna prava, a gotovo svi dosadašnji problemi u radnom zakonodavstvu izašli su na videlo, ocenila je Milica Marinković iz Inicijative A11.

Kako je naglasila, potreba izmena zakona o radu i štrajku je velika, kao i da se svake godine ukazuje na njegovu neusaglašenost sa međunarodnim standardima.

„Prema postojećem Zakonu o štrajku iz 1996. godine, mnogi oblici štrajka su usled restriktivnih uslova obesmišljeni, a neki su potpuno onemogućeni. Osim toga, nije moguće ni sprovesti generalni štrajk. Svesni smo gde su sistemske stvari koče napredak i pristup radnim pravima. Zakon o štrajku je loše zakonsko rešenje jer više ograničava pravo na štrajk nego što ga odobrava. To se moglo videti kroz štrajk prosvetara“, rekla je ona.

Na takozvanim prekarnim poslovima angažovane su višestruko ugrožene grupe, podseća Marinković.

Položaj prekarnih radnika i radnica je ocenila kao poražavajuć.

Naime, radnici i radnice na privremenim i povremenim poslovima, na određeno vreme, po ugovoru o delu ili na projektima, platformski radnici, sezonski radnici i radnice u poljoprivredi, u trgovinskim i uslužnim delatnostima, u građevinarstvu, radnici i radnice u neformalnoj ekonomiji nemaju efikasne mehanizme zaštite na radu.

„Ovo se najbolje vidi na primeru sezonskih radnika. Naime, važeći Zakon o sezonskom radu i dalje predviđa mogućnost sklapanja usmenih ugovora između poslodavaca i radnika, što je izuzetno rizično i mimo svake logične namere zaštite radnika, zbog čega je Inicijativa A 11 i proteklu godinu provela zagovarajući da se ovaj zakon promeni“, rekla je ona.

Marinković se osvrnula i da je država poslednjih godina najviše uložila na program „Moja prva plata“ koji zapravo i ne promoviše zapošljavanje. Dodala je da ovaj program ne dovodi do veće konkurentnosti na tržištu rada, kao i da plata koja se daje „zapravo nije plata“.

Naglasila je da u budućnosti treba uključiti radnike u procese donošenja odluka.

Izvor: Nova ekonomija

Tagovi:

Beograd Danilo Ćurčić Inicijativa A 11 Siromaštvo socijalna pomoć socijalni stanovi
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Brucoši

Upis na fakultete

21.avgust 2025. K. S.

FDU, FPU i Filozofski fakultet u Beogradu dobili upisne kvote

Vlada Srbije usvojila je upisne kvote za Filozofski fakultet u Beogradu, Fakultet dramskih umetnosti i Fakultet primenjenih umetnosti

Saobraćajna infrastruktura

21.avgust 2025. B. B.

Pakovraće – Požega: Radovi u tek otvorenom tunelu Laz

Iako je svečano otvorena pre manje od dva meseca, radovi na infrastrukturi deonice autoputa Pakovraće - Požega počeli su samo osam dana nakon te ceremonije, i do sada nisu stali

Uništavanje prosvete

21.avgust 2025. B. B.

Đukanović opet zaziva gašenje državnih univerziteta

„Naše visoko obrazovanje može spasiti samo na taj način što će se svi državni univerziteti ugasiti“, utvrdio je Vladimir Đukanović

Grčka

21.avgust 2025. Novak Marković

Grčka: Tinejdžeri „iz zabave“ kamenovali autobus sa srpskim turistima

Autobus turističke agencije „Barbados" koji je prevozio 38 srpskih turista napadnut je kamenicama sinoć na autoputu u Grčkoj, na obilaznici oko Soluna

Hronika

21.avgust 2025. I.M.

Lekari se bore za život policajcu koji je mačetom teško povređen u Mionici

Policajac iz Jedinice za obezbeđenje ličnosti i objekata Milan Đ. (31) teško je ranjen mačetom u tuči u Mionici, a osumnjičenom za napad je određeno zadržavanje

Komentar

Komentar

I policajke plaču, zar ne?

Policajka Radosavljević jedva se suzdržavala da ne brizne u plač, dok je stajala kao štit komandantu JZO Marku Kričku kada su mu građani došli na vrata

Marija L. Janković

Komentar

Laži i šamara

Rimski imperatori su građansko nezadovoljstvo smirivali politikom „hleba i igara“. Pokušao je to i Aca Srbin, ali bezuspešno, pa sa opredelio za „laži i šamara“

Andrej Ivanji

Komentar

Privatno nasilje predsednika svih batinaša Srbije

Predsednik svih batinaša Srbije upravo ispisuje istorijsku grotesku: od batinaša pokušava, procesom baljezganja, da načini građane, a građane da pretvori u batinaše

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1807
Poslednje izdanje

Režim protiv naroda

Tortura u garaži vlade Srbije Pretplati se
Režim protiv naroda: Sve što ste želeli znati o policiji

MUP Srbije u brojkama i slovima

Režim protiv naroda: Ivica Dačić, portret savremenika

Ponoćni ministar za prebijanje građana

Enkoridž 2025.

Samit komšija na liniji datuma – koja razdvaja juče od sutra

“Prefab Sprout” – 40 godina albuma Steve McQueen

Previše pametni da bi bili zvezde

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure