Za dve i po godine u Srbiji je oživelo 2.650 seoskih kuća. Trećina novih stanovnika sela zamenilo je gradske adrese za seoske, a interesovanje i dalje raste. “Do sada je 10.000 ljudi dobilo seoske prazne kuće, što je jedna manja opština, poput Ade u Vojvodini ili deset Crnih Trava na jugu Srbije. To je nešto najbolje što se trenutno u našoj zemlji događa, ali i što će se nastaviti”, kaže za “Vreme” ministar za brigu o selu Milan Krkobabić
Milena i Radisav Mirić iz Novog Sada su se sa petogodišnjim sinom preselili u selo Vilandrica kod Gadžinog Hana. Veruju da su napravili pravi potez došavši na obronke Suve planine.
Oboje imaju visoko obrazovanje. I nisu se pokajali, presrećni su jer su zamenili život u gradu za mir i spokoj koji pruža selo. Radisav predaje biologiju u nekoliko škola u okolini. Nabaviće životinje, posaditi baštu. Svoju budućnost vide ovde.
“Preselili smo se u jednu od najzelenijih opština u Srbiji, Gadžin Han. To je za nas prilika za novi početak, za napredak u životu. Posle pet godina podstanarskog života u malom stanu u Novom Sadu dobili smo svoje parče zemlje pod nebom, priliku da imamo svoju zdravu hranu, da dete živi u zdravoj sredini i okrenemo se nekim starim i pravim vrednostima kroz život na selu”, kaže Milena za „Vreme“.
Ona je odrasla u Novom Sadu, ali je detinjstvo provodila u selu kod bake. Suprug, Radisav, je odrastao na selu kod Novog Sada i oboje su imali veliku želju da žive u zdravoj sredini, okruženi prirodom i nekim opuštenijim načinom života.
“Život je ovde mnogo mirniji, zvezdano nebo, besplatna izvorska voda, prelepa priroda, mir i tišina za nas su luksuz. Ljudi su ovde prijatni i topli, svi su nas dočekali raširenih ruku. Sin je raspoložen, okruženje mu prija i konačno ima rumene obraze”, kaže Radisav.
Trećina novih stanovnika sela zamenilo je gradske adrese za seoske
Propšle godine je oživelo 980 napuštenih seoskih kuća širom Srbije. Ukupno 2.650 od početka programa.
Čak trećina novih stanovnika sela i vlasnika kuća zamenilo je gradske adrese za seoske. Prosek godina novih vlasnika kuća je 29,8 godina.
Najveća suma koju Ministarstvo odobrava je 1,2 miliona dinara, ali se i dalje pronalaze kuće i za dva pa i tri puta manje novca. Najjeftinija kuća kupljena je u selu Torak u Žitištu za manje od 400.000 dinara.
Najveća kuća je od 450 kvadrata u Odžacima. Najveća okućnica, veća od 2,5 hekatara je uz kuću kupljena u selu Dedevci kod Kraljeva.
“Menjamo demografsku sliku, podmlađujemo sela, dovodimo radno aktivno stanovništvo, pokrećemo privredne aktivnosti. Osnovno u ovoj misiji je dodeljivanje praznih seoskih kuća. Do sada ih je dobilo 10.000 ljudi, što je jedna manja opština, poput Ade u Vojvodini ili deset Crnih Trava na jugu Srbije. To je nešto najbolje što se trenutno u našoj zemlji događa, ali i što će se nastaviti”, kaže za “Vreme” ministar za brigu o selu Milan Krkobabić.
On je najavio novi konkurs koji će biti raspisan u januaru. Za ove svrhe je izdvojeno 500 miliona dinara.
Najviše interesovanja za Bačku Palanku
Vojvođanska sela prednjače po broju novih komšija. Naročito u Bačkoj Palanci gde je useljeno čak 145 kuća.
Rekorder je Bačko Petrovo Selo sa 82 doma, gde je nakon rezultata ovog programa otvoren vrtić.
Selo koje se gasilo, sada je dobilo novi život. Mladi biraju i naselja kod Knjaževca, Pirota, Dimitrovgrada. U selu Željuša, na jugu Srbije, preko ovog programa useljeno je 12 kuća, čak sedam u istoj ulici.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Srbija je pet godina čekala na izmenu Zakona o presađivanju organa i uspostavljanje donorske kartice. Ko može, a ko i dalje ne može da bude donor organa?
Američka tehnološka kompanija Meta saopštila je da četiri američke savezne države traže od nje da plati ukupno 1,4 biliona dolara jer je platforme dizajnirala tako da podstiču zavisnost kod dece
Do sada je u 2026. registrovano čak 88 novih medija. U mnogim slučajevima su vlasnici povezani s režimom Aleksandra Vučića. Inflaciji medija najviše pogoduje sistem projektog sufinansiranja medijskih sadržaja iz budžeta, ali i digitalizacija, politička koncentracija i netransparentnost
Pre 25 godina organizovan je prvi „revolucionarni“ Prajd. Završio se velikim nasiljem za koje niko do kraja nije odgovarao. Na to se svodi izveštavanje većine medija, a nisu se ni kasnije proslavili u izveštavanju o LGBT+ zajednici
Objekat u formi terazija koji je postavljen posred Terazija naišao je u Beogradu na opšti podsmeh. Udruženje likovnih umetnika Srbije ocenilo je da nije svaki trodimenzionalni predmet skulptura i upozorilo da proglašavanje novog „simbola“ Beograda bez javnog konkursa i stručne procedure predstavlja institucionalni, a ne samo estetski problem
Kako je informativni razgovor sa Zdravkom Ponošem probio dno beščašća? Imaju li opskurni likovi iz Informera policijske značke, a policajci legitimacije Informera ili to dođe na isto? I zbog čega kmeči Visoko javno tužilaštvo
U pohodu na vlast moraćemo manje obrazovanim građanima da kažemo ponešto od onoga što žele da čuju. Da li je to demagogija? Svakako. Da li je to isto što radi i Vučić? Nesumnjivo. Dakle, isti smo kao Vučić? E, u tome je kvaka. Nismo
Ljudi iz autobusa plaše se svega, a naročito da ne razljute glavu porodice. On im onoliko ponavlja da jedino zahvaljujući njemu imaju posao, zarade i penzije. Njihovo je samo da stoje, aplaudiraju i ostanu poslušni
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.