img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Svetski dan mentalnog zdravlja

Mladi u Srbiji žele psihološku podršku, ali je za mnoge nedostižna

10. октобар 2024, 11:39 Sanja Zrnić
Foto: Unsplash
Copied

Povodom obeležavanja Svetskog dana mentalnog zdravlja, razgovarali smo sa mladima iz Beograda o tome kako brinu o svom mentalnom zdravlju i koliko im je dostupna pomoć

Svetski dan mentalnog zdravlja obeležava se svake godine 10. oktobra sa ciljem podizanja svesti o pitanjima mentalnog zdravlja širom sveta. Prema podacima Svetske zdravstvene organizacije globalno više od 15 odsto mladih između 10 i 19 godina pati od neke vrste psihičkih problema.

Tim povodom, razgovarali smo sa mladima iz Beograda o tome kako brinu o svom mentalnom zdravlju i koliko im je odstupna pomoć.

„Bila sam pod velikim stresom na prvoj godini fakulteta,” priča za „Vreme“ Tamara (20), studentkinja.

Zbog nespavanja je izgubila mnogo kilograma.

„Konačno sam otišla kod psihologa u Dom zdravlja. Uslovi su jako loši i dugo moraš da čekaš da dođeš na red, pa sad idem privatno. Abnormalno su skupi u Beogradu i neko čiji roditelji imaju prosečnu platu teško može to da priušti pa će odustati čak i ako mu je potrebna pomoć”, kaže Tamara.

Njen drug Jovan je išao kod psihologa tri godine.

„Mnogo mi je pomogla, mada je bilo skupo. Pre toga sam bio kod jedne žene koja važi za velikog stručnjaka i ona mi je rekla da mi nema pomoći,” priča Jovan (18).

Mladi iz centra Beograda kažu da im je prihvatljivo da idu na psihoterapiju i da stigma u njihovom okruženju skoro da ne postoji.

„Moj ortak je išao na terapiju godinu dana jer je imao napade nekontrolisanog besa, ali mu ništa nije pomoglo i napustio je školu,” kaže Luka (16).

Adolescenti u savremenom društvu se najčešće suočavaju sa usamljenošću, nedostatkom samopouzdanja, povezivanjem preko društvenih mreža umesto sa vršnjacima lično.

Zbog toga beže u svet video igara, postaju zavisni od telefona, a žive sa nerealnim uverenjenjima o životu, koja se serviraju preko društvenih mreža – da mogu postati slavni i bogati preko noći.

Podrška mnogima nedostupna

Kada je reč o psihološkoj podršci,  u Srbiji su za mlade najveći problem ograničeni državni resursi i previsoke cene privatne terapije, koja je većini nedpostupna.

Prema podacima  UNICEF-a, u Srbiji je dostupno samo 43 psihijatra za decu i omladinu koji pružaju usluge za zaštitu mentalnog zdravlja i psiho-socijalnu podršku dok je u domovima zdravlja zaposleno 123 psihologa.

Mladi koji su u mogućnosti da priušte privatnog psihoterapeuta objašnjavaju da se ta terapija često svede na farmakološke metode lečenja.

„Ja sam išla kod par njih i niko nije delovao kao da me uopšte sluša i hoće da mi pomogne, a počela sam da idem zbog napada panike. Konačno sam našla terapeuta, a ona mi je prepisala ksanaks (alprazolam) prvi put kad me videla,” kaže Vanja (21), koja kaže da za seansu psihoterapije izdvoji oko 12.000 dinara.

Prema podacima Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje (RFZO) u Srbiji je tokom 2022. godine prepisano 5,2 miliona kutija benzodiazepina (lekovi protiv anksioznosti) i 2,14 miliona kutija antidepresiva.

Neopodno osnaživanje zajednice

Istraživanja Centra za prava deteta (CPD) su pokazala da bi većina dece prvo razgovarala o svojim problemima sa prijateljima, a ne sa odraslima.

Iako najviše veruju svojim prijateljima, u nekim slučajevima deca su spremna da se obrate i svojim roditeljima.

Iako su svesni postojanja stručnog osoblja za dečji razvoj u školi, deca kažu da nemaju poverenja u školskog psihologa i da im se ne bi poverili o svojim problemima.

„Kad razredna više nije mogla da se nosi sa nama, ona bi počela da viče i sve nas slala kod psihiloga. Mene je stalno tamo slala”, seća se Dejan (18).

Većina dece kaže da veruje da ti razgovori ne bi ostali poverljivi. Takođe, strahuju od negativnih posledica koje bi mogle nastati ako prijave nasilno ponašanje drugih učenika. Naglašavaju da se boje da bi nasilje moglo da eskalira ako posreduje škola ili socijalna služba.

Direktorka Centra za prava deteta Jelena Paunović kažeza „Vreme“ da ovaj stav ukazuje na ozbiljan jaz u komunikaciji i poverenju između dece i odraslih koji bi trebalo da im pruže podršku.

„Prosvetni sistem, kao i sistem zdravstvene i socijalne zaštite moraju više raditi na izgradnji odnosa poverenja, obezbeđujući da deca osećaju sigurnost i zaštitu. Takođe, neophodno je da se radi na razvijanju pristupa koji će deci omogućiti da bez straha potraže pomoć, uz osiguranje poverljivosti i adekvatne reakcije”, kaže Paunović.

Ona dodaje da sa tim ciljem Centar za prava deteta sprovodi projekat „Promovisanje dobrobiti dece u zaštiti od nasilja”.

„Nastojimo da stvorimo trogao poverenja između prosvetnih radnika roditelja i dece, kao i lokalne zajednice, u kojoj se problemi otvoreno postavljaju i brzo rešavaju.

Jedan od ciljeva nam je i unapređenje pristupa i kvaliteta usluga mentalnog zdravlja i podrške koja se pruža deci koja su riziku od nasilja ili su već izložena nasilju”, kaže Paunović.

Mentalno zdravlje dece od suštinskog značaja za društvo

Istraživanje mentalnog zdravlja mladih koje je sprovela Krovna organizacija mladih Srbije (KOMS) je pokazalo da više od dve trećine mladih pati od anksioznosti, više od polovine ima simptome umerene ili teške depresije, dok je više od trećine navelo da im je bila potrebna psihiloškoa podrška tokom poslednjih šest meseci, ali da nisu ni sa kim razgovarali.

Adolescenti koji su izloženi faktorima rizika imaju veće šanse za kasniji razvoj mentalnih problema. Poremećeni porodični odnosi, nasilje u porodici, loši odnosi sa vršnjacima i niži socio-ekonomski status su višestruki činioci koji povećavaju rizik za nastanak poremećaja.

Tagovi:

Mentalno zdravlje Mentalno zdravlje dece Mladi u Srbiji Psihološka podrška
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Ultrazvuk štitaste žlezde

Zdravlje

29.мај 2025. Katarina Stevanović

Šta morate da znate o štitastoj žlezdi: Kako na vreme otkriti bolest i kako se leči?

Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice

Naslovna strana Vremena

Novi broj „Vremena”

28.мај 2025. I. M.

Adam Mihnjik za „Vreme”: Studentski bunt je kulturna budućnost Srbije

U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put

Pobunjeni prosvetni radnici: Meta odmazde režima

Novi otkazi u prosveti

28.мај 2025. T. S.

Obračun sa neposlušnima: Tri nastavnice iz Srbobrana dobile otkaz zbog obustave nastave

Tri nastavnice iz Gimnazije „Svetozar Miletić“ u Srbobranu dobile su otkaz jer su u znak podrške studentskim protestima obustavile nastavu. One su poslednje žrtve neobuzdanog režima koji se mesecima obračunava sa pobunjenim prosvetnim radnicima

NAT se bavi akreditaciom studentskih programa

Pritisak na univerzitet

28.мај 2025. Katarina Stevanović

NAT pod lupom: Zašto se osipaju tela koja brinu o kvalitetu obrazovanja?

Pod pritiskom vlasti, univerziteti u Srbiji prelaze na onlajn nastavu, blokade traju, a Nacionalno telo za akreditaciju ostaje bez članova. To je ono telo koje je fakultetima u blokadi pretilo oduzimanjem akreditacije. Da li se ostavke zaista podnose iz „ličnih razloga“

Anti-SLAPP konferencija

Mediji

27.мај 2025. M.S.

Anti-SLAPP konferencija: Srbija među pet država sa najviše SLAPP tužbi

Tužbe koje imaju za cilj da ućutkaju kritiku, zakopaju istinu i kazne one koji imaju hrabrosti da govore jesu SLAPP tužbe, a Srbija je među pet država Evrope koje su najviše pogođene ovim tužbama

Komentar

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure