Mali broj policajaca na dužnosti u Cetinju, loša organizacija na terenu, ubica koji je već ranije uhvaćen sa nelegalnim oružjem - ovo su samo neki od propusta sistema Crne Gore
Samo devet policajaca čuvalo je celo Cetinje 1. januara, kada je Aco Martinović ubio 12 ljudi, a policija je čak pola sata provela – na pogrešnoj lokaciji jureći ubicu.
„Pomahnitali čovek je išao po centru Cetinja i nesmetano ubijao, daleko od policije“, objašnjava za „Vreme“ Milka Tadić Mijović, direktorka Centra za istraživačko novinarstvo.
„Ispostavilo se da su policajci bili na potpuno drugom mestu u gradu“.
Dok u Crnoj Gori traje trodnevna žalost, ovo su samo najočitiji, ali definitivno ne i jedini propusti koji prate masakr na Cetinju.
Pored preminulih, u tragediji je još četvoro ljudi povređeno, a od toga je jedna osoba u teškom stanju, kažu iz Kliničog centra Crne Gore.
Foto: AP Photo/Risto BožovićGrađani širom Crne Gore pale sveća za poginule u zločinu na Cetinju
Devet policijaca „čuva“ 20.000 ljudi
U trenutku kada je prijavljeno da je u jednoj cetinjskoj kafani došlo do pucnjave i da ima više ranjenih, celo Cetinje je čuvalo najviše devet policajaca, pišu podgoričke „Vijesti“.
Iz gradske policije su rekli da su dobili pogrešnu dojavu, što je najverovatnije omogućilo ubici da za pola sata, pištoljem bez dozvole, ubije 12 sugrađana.
Policiji Cetinja je 1. januara, nešto pre 17:30, prijavljeno da je u jednoj gradskoj kafani došlo do pucnjave i da ima više ranjenih. U celom Cetinju su u tom trenutku bile angažovane tri policijske patrole, jedan inspektor operativac, službenik u dežurnoj službi i dežurni starešina, rekao je vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović za „Vijesti“.
Rekao je i da je bilo planirano da od 18 sati na Cetinje stigne pojačanje, ali da to nije imalo veze sa tragedijom.
Foto: AP Photo/Risto BožovićUmrlice ubijenima na Cetinju
(Ne)poznat
Ispostavilo se da je višestruki ubica Aco Martinović (45) već bio prvostepeno osuđen na tri meseca zatvora jer je policija u novembru 2022. godine od ovog Cetinjanina oduzela brojno oružje.
Na spisku neovlaščenog poseda bile su – dve vazdušne puške, 43 metka različitog kalibra, jedna veća improvizovana ekpslozivna naprava velike razorne moći i set za čišćenje vatrenog oružja, potvrdili su iz policije grada.
„Ova tragedija nam, veoma plastično, pokazuje kako se živi u Crnoj Gori“, dodaje Milka Tadić Mijović.
„Zamislite samo, taj čovek je već prepoznat kao neko ko drži nelegalno oružje, a protiv njega je već vođen postupak. Sistem ga je samo pustio niz vodu.“
Drugi masakr za dve godine
Cetinje se suočava sa novim masovnim zločinom samo dve godine nakon što je Vuk Borilović u naselju Medovina ubio 10 ljudi i ranio šestoro. Među nastradalima je bilo dvoje dece.
Nakon intervencije policije, u razmeni vatre Borilović je ubijen. Ipak, okolnosti njegove smrti ostale su predmet istrage, a rezultati nikada nisu objavljeni.
„Prošli put, u novembru te 2022. godine, mnogi su otpuživani i upiralo se prstom“, dodaje Tadić Mijović.
„Ipak, niko nije odgovarao što zločin nije sprečen, pogotovo što se ispostavilo da je Borilović, kao i sada Martinović, već bio prepoznat kao konfliktna ličnost.“
Ministarstvo unutrašnjih poslova, od zločina u cetinjskom naselju Medovini, nije sprovelo najavljene izmene Zakona o oružju.
Tada je rečeno da će jedan od prioriteta biti revizija stanja koja bi dala jasne podatke – ko sve u Crnoj Gori ima vatreno oružje sa važećom dozvolom.
Izostale su i dodatne provere osoba koje već imaju dozvolu za oružje – vanredni lekarski pregledi, kao i bezbednosne provere, pišu „Vijesti“.
Foto: AP Photo/Risto BožovićOdavanje počasti žrtvama
Prepoznat kao psihijatrijski bolesnik
Manjak kapaciteta, dodaje direktorka CIN-a, vidi se i u radu čitavog niza službi.
I sam vršilac dužnosti direktora Uprave policije Lazar Šćepanović je kazao da su službenici policije tokom pretresa Martinovića, u novembru 2022. godine, prepoznali njegovo antisocijalno ponašanje i to prijavili Ministarstvu zdravlja.
Ipak, on nije hospitalizovan, već mu je samo propisana terapija.
„Ovo je rezultat troipodecenijskog razaranja svih institucija – bezbednosnih, ali i zdravstvenih, koje nisu identifikovale Martinovića kao osobu kojoj je potrebna ozbiljna psihijatrijska pomoć“, kaže novinarka.
„To su, na žalost, teški i gorki plodovi koji sada sazrevaju ovde. Bojim se da ćemo se veoma teško sami konsolidovati.“
Svi se sklanjaju
Admiral u penziji Dragan Samardžić pozvao je na smenu celog političkog rukovodstva sistema bezbednosti.
„Kažu nije sad vreme, samo muk“, izjavi je on za „Vijesti“.
„A muk nakon Borilovića i Balijagića još traje i razdire sistem i porodice žrtava. Tišina pogoduje Vladi – da joj ne naruši harmoniju fotelja, a i građanima – da im ne remeti povratak ‘normalanom životu’. Muk naš nasušni, so na rane ožalošćenih.“
Ipak, iz policije Cetinja kažu da „ovo krivično delo nije organizovano, već nepredivljivo i da ni u jednom kontekstu pripadnici Uprave policije nisu imali saznanje da je Maritnović planirao krvavi pir“.
„Već u prvim izjavama nadležnih vidimo da oni ne razumeju šta je odgvornost, da ne shvataju da oni treba da plate određenu cenu“, dodaje novinarka Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore.
„To je naša još veća tragedija.“
Sličnost sa “Ribnikarom”, Dubonom i Malim Orašjem
„Razorena društva, koja su odavno izgubila normalnost“ – ovako Tadić Mijović opisuje situaciju u Srbiji i Crnoj Gori i poredi masakr na Cetinju sa tragedijama u srednjoj školi Vladislav Ribnikar i selima u blizini Mladenovca, koje su se dogodile u Srbiji 2023. godine.
U njima je ubijeno ukupno 18 ljudi, od kojih su mnogi nastradali deca.
„Obe vlasti, u obe zemlje, imaju veoma sličan odnos prema javnom interesu – to su teško korumpirane države koje misle samo o sopstevnoj koristi“, zaključuje Milka Tadić Mijović.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Pojavili su se lažni i klonirani portali koji automatski preuzimaju sadržaje profesionalnih redakcija i objavljuju ih na domenima koji mogu da dovedu publiku u zabludu. Poslednja meta napada je portal N1. Pre toga je nastala stranica Vesti Vreme koja kopira naziv i vizuleni identitet nedeljnika Vreme
Zaštitnik građana Zoran Pašalić najavio je izmene Zakona o javnom redu i miru. Postoji bojazan da bi to moglo da znači povratak verbalnog delikta, odnosno cenzure za izgovorenu reč kakva je postojala u SFR Jugoslaviji
Posebno odeljenje za suzbijanje korupcije VJT-a je Službi za borbu protiv korupcije naložilo da prikupi potrebna obaveštenja i dokumentaciju kako bi se utvrdile sve okolnosti urušavanja potpornog zida u ulici Vojvode Vlahovića na Voždovcu
MUP je tokom sedmodnevne međunarodne akcije kontrole saobraćaja otkrio preko 40 hiljada prekršaja prekoračenja brzine od kojih su gotovo osam i po hiljada otkriveni i sankcionisani u zonama škole
Kako Jutjub plaća i koliko? Da li je gledanost tamo veća nego na televiziji? I kako da mediji opstanu? O tome „Vreme“ piše u novom broju povodom prve Jutjub-premijere „24 minuta“
Kako su studenti od „izdajnika“ i „terorista“ već na početku zvanične naprednjačke predizborne kampanje postali „silovatelji“? Hoće li do 25. oktobra biti preimenovani u pedofile i ubice, recimo?
Zbog čega bi za Milenka Jovanova ispalo bolje da je u Kragujevcu klečao i tihovao kao onomad direktor Jovine gimnazije u Novom Sadu nego što je govorio o dijalogu i programima? I zašto mu ne veruje ni poslednji crnokapuljaš
Hašim Tači je bio zločinac i kad je kao predsednik sedeo sa Vučićem i baronesom Ešton. Sada je samo osuđen. O licemerju u „regiji“ i plemenskom moralu koji prevazilazi krvna zrnca
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.