Bila je urednik fotografije u nedeljniku „Vreme“, dajući mu vizuelni identitet gotovo herojskim podvigom. Goranka, draga ličnost vedrog duha
Umrla je Goranka Matić, istoričarka umetnosti koja je svoj život posvetila fotografiji, ostavila upečatljivu sliku jednog smutnog i turbulentnog doba u njegovih junaka, a kao urednik fotografije, autor i dobri duh redakcije u teškim vremenima dala nemerljv doprinos nedeljniku „Vreme”, koji ostaje njen zahvalni dužnik.
Poreklom iz Gorskih Kotara, rođena u Mariboru 13. avgusta 1949, rasla je u Sloveniji i Makedoniji (Kumanovo), i u Beogradu, gde se njena porodica preselila 1961. Završila je Desetu gimnaziju, a na Filozofskom fakultetu u Beogradu diplomirala u oblasti istorije umetnosti.
Fotografijom je počela da se profesionalno bavi 1980. Njeni portreti pisaca, rok i pop muzičara obeležavali su savremene tokove i duh muzičkog Novog talasa i umetničkog kruga koji se 1980-ih okupljao oko Studentskog kulturnog centra u kome je od 1971. bila asistent likovnog programa a zatim kao stručni saradnik i kustos galerije Srećna nova umetnost.
Od 1978. do 1980. godine vodila je Galeriju 45 na Novom Beogradu, u kojoj je organizovala više od dvadeset izložbi. Pre dolaska u „Vreme”u trenutku osnivanja našeg lista objavljivala je fotografije za „Džuboks”, „Start”, „Svijet”, „Omladinske novine”, „Duga”, „Delo”, „Polet”, „Moment”, „Beorama”, „Ritam”, „New Moment” i druge.
Od 1990. do 2006. bila je urednik fotografije u nedeljniku „Vreme“, dajući mu vizuelni identitet gotovo herojskim podvigom. Moramo se u trenutku, kada nas je pred zaključenje januarskog štampanog izdanja pogodila vest o njenoj smrti, setiti kako je na početku priprema prvog broja u novinskom desku na raspolaganju bilo samo nekoliko fotografija i kako je ona svojim ugledom i kreativnom energijom omogućila da fotografija bude markantni deo vizuelnog identiteta našeg lista i da ostane upečatljivo svedočanstvo kulture uličnih protesta 1990-ih i duha tog vremena.
Od 2006. do 2010. radila je kao urednik fotografije u „Politici“, a od 2010. do 2015. na Radio televiziji Srbije. Predavala je fotožurnalizam na Fakultetu političkih nauka i bila docent na Fakultetu za medije i komunikacije, na predmetima fotožurnalizam i dokumentarna fotografija.
O njenom opusu upečatljivo je govorila retrospektivna izložba u Muzeju savremene umetnosti 2020. godine.
Objavila je i nekoliko knjiga, među kojima se izdvajaju: Dani bola i ponosa, i Deset godina protiv.
Dobitnica je mnogih nagrada među kojima su Nagrada Oktobarskog salona (1989) Nagrada „Osvajanje slobode” (2002), Politikina nagrada (2004), Godišnja nagrada ULUPUDS-a (2005); Nagrada UNS-a za životno delom Nagrade Fondacije „Tanja Petrović” (2021).
Vest o smrti je u redakciju „Vremena“ stigla pred samo zaključenje štampanog broja i redakcija s tugom obećava da će u narednom štampanom izdanju objaviti dostojni omaž našoj Goranki Matić. Na žalost, silom prilika i novinskog cajtnota na ovom mestu sa samo nekoliko biografskih podataka podsećamo na tu dragu ličnost vedrog duha i plodnu autorku.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Štrajk advokata zbog toga što je njihovom kolegi iz Užica Radovanu Novakoviću određen pritvor do 30 dana, trajaće do 12. jula u podne. Da li će biti nastavljen i nakon toga, još nije poznato
Ni trideset godina nakon velikog pokolja u Srebrenici, očigledno je da mnogima u Srbiji još nije jasno šta se tamo dogodilo. A režim Aleksandra Vučića čini sve što može da se zločin zaboravi, ili prikaže nakaradno. Zato za sve koji žele da znaju istinu još jednom objavljujemo rekonstrukciju događaja Dejana Anastisejivića
Vlast u Srbiji je najmanje četrdeset puta poricala genocid u Srebrenici - samo tokom prošle godine. Tako smo došli do toga da svako ko samo pomene pokolj muslimana u Srebrenici biva optužen da sve Srbe proglašava genocidnim narodom
Vlada Srbije donela je uredbu prema kojoj vlasnici oko 170 kuća koje su oštećene i izgorele u požaru mogu da dobiju pomoć od 200.000 do 4.000.000 dinara, u zavisnosti od stepena oštećenja
Ako smo neutralni dok studente zatvaraju, devojke i momke mlate na pravdi boga, zatiru demokratiju, neistomišljenike dehumanizuju, nastavljaju korupciju koja ubija i još mnogo toga poganog rade – onda ništa
Policajac i policajka su snimljeni dok su u pokušaju iznude studentkinju čupali za kosu. To je klasičan primer mučenja i torture, grubo kršenje zakona za koje bi morali da snose posledice
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!