

Niš
Sprega režima i medija: Gradska toplana plaća „niškom Informeru“ milione
Gradska toplana u Nišu je samo od početka ove godine sa vlasnikom takozvanog „niškog informera”, Niš TV-a, sklopila ugovore u vrednosti od preko 2,6 miliona dinara




,,Građanski preokret” podneo je krivične prijave protiv ustanova i lica koja snose odgovornost za zagađenje vode u Zrenjaninu. I to nije ništa neočekivano, s obzirom na to da Zrenjaninci preko dvadeset godina vodu za piće moraju da kupuju
„Građanski preokret“ je juče podneo krivičnu prijavu zbog zagađenja životne sredine protiv direktora preduzeća Pannonian Water d.o.o. Branislava Zeca, direktora Javno-komunalnog preduzeća „Vodovod i kanalizacija“ Zrenjanin Predraga Bodiroge, i NN lica odgovornog u Gradskog upravi grada Zrenjanina, piše Nova ekonomija.
U saopštenju „Građanskog preokreta“ se navodi da su oni u periodu od 8. decembra 2023. godine do 10. februara 2024. godine, tokom probnog rada postrojenja za preradu vode preduzeća Pannonian Water, „kršeći propise o zaštiti, očuvanju i unapređenju životne sredine, zagadili vodu i zemljište u većoj meri i tako počinili krivično delo Zagađenje životne sredine iz člana 260. Krivičnog zakonika“.
Gde je izvor zagađenja?
U tom periodu, prema nalazu Zavoda za javno zdravlje Zrenjanin koji citira „Građanski preokret“, voda u vodovodnoj mreži nije ispunjavala uslove ni za sanitarnu i tehničku vodu – jer je sadržala nedozvoljene količine mangana i aluminijuma.
Istovremeno, voda na izvorištu nije imala te sastojke**,** zbog čega smatraju da je zagađenje nastalo preradom u postrojenju preduzeća Pannonian Water i isporukom kroz mrežu gradskog vodovoda.
„Krivičnom prijavom se tužilaštvu predlaže da naredi veštačenje na okolnosti kojim hemijskim supstancama je tretirana sirova voda pre puštanja u vodovodnu mrežu i koji tehnološki postupci su korišćeni, odnosno koje su posledice takvog načina njene prerade“, navodi se u saopštenju.
Za krivično delo zagađenje životne sredine zaprećena je kazna zatvora do pet godina, kažu u „Građanskom preokretu“.
,,Fenomen o kome će se pisati knjige”
Dvadesetog januara 2004. godine zvanično je zabranjena upotreba vode iz zrenjaninskog vodovoda zbog nedozvoljenog nivoa arsena.
„I pre toga ta voda nije bila za piće, samo su to tada zvanično saopštili“, rekao je tada za „Vreme“ Branislav Grubački Guta, Zrenjaninac, aktivista, pokretač Novog optimizma.
Procenjuje se da Zrenjaninci dnevno potroše oko 20.000 evra za kupovnu flaširane vode. U ovom gradu danas žive mladi ljudi kojima iz slavine nikada nije potekla pijuća voda.
Na pitanje kako se u Zrenjaninu živi bez pijuće vode, Grubački kaže da ni njemu samom nije jasno.
„Kao neko ko se celog života trudio da asocijacija na Zrenjanin bude nešto dobro, prosto sam skadalizovan tom činjenicom da je prva asocijacija na Zrenjanin to što 20 godina nema pijuću vodu“, kaže Grubački.
Istakao je da građani Zrenjanina jedva reaguju na ovaj proble, i da je to ,,fenomen o kojem će se pisati knjige”.
Ugovor o izgradnji fabrike vode, vredan 25,6 miliona evra, potpisan je u aprilu 2012. godine sa nemačkom firmom „WTE Wassertechnik“, ali je ubrzo bio raskinut.
Grubački kaže da nikada nije do kraja razjašnjeno kako je do raskida ovog ugovora došlo, a radi se o preduzeću sa najvećim renomeom iz ove oblasti.
Kako smo došli do ovde
Otvara se logično pitanje, šta se za tih 20-ak godina sve pokušavalo kako bi se ovaj problem rešio. I zaista, priče o izgradnji fabrike vode je bilo, a nekoliko ugovora je propalo.
Prvi ugovor o izgradnji fabrike vode potpisan je sa kompanijom „S&A Capital“ iz Čikaga. Ugovor je predviđao da će Zrenjaninci vodu za piće dobiti 2007. Ugovor su potpisali gradonačelnik Goran Knežević i direktor JKP „Vodovod i kanalizacija“ Bratislav Tomić, ali nije realizovan.
U periodu od 2007. do 2009. godine tri puta su raspisani tenderi za izgradnju fabrike vode. Sva tri puta su poništeni. Opština Zrenjanin je 2007. godine raspisala novi konkurs za izgradnju fabrike vode – naknadno oboren zbog žalbe. Na novi tender, raspisan je u februaru 2008, prispele su ponude tri inostrane firme.
U proleće 2009. godine oboren je i ovaj tender i ponovljeni su konkursi. Posle toga, priča o izgradnji fabrike vode je zamrla.
JKP „Vodovod i kanalizacija“ donosi odluku o pokretanju postupka javne nabavke za izgradnju postrojenja za prečišćavanje vode. Od tri ponude odabrana ponuda nemačke firme „WTE Wassertechnik“. Ali je posle raskinut dogovor.
Pre nekoliko godina italijanska poslovna grupa Zilio izgradila je postrojenje za prečišćavanje vode, a kasnije je u nekoliko navrata isporučivana voda za koju se tvrdilo da zadovoljava standarde i da se čeka rešenje sanitarne inspekcije kojom se ukida zabrana upotrebe vode za piće iz 2004. godine.
Fabrika je prestala da radi zbog eksplozije krajem 2020. godine, a vodosnabdevanje grada preuzelo je preduzeće „Vodovod i kanalizacija“.
Postrojenje je iz trećeg puta prodato za 417 miliona dinara firmi „Pannonian Water“ iz Beograda koja je potom dogradila fabriku.


Gradska toplana u Nišu je samo od početka ove godine sa vlasnikom takozvanog „niškog informera”, Niš TV-a, sklopila ugovore u vrednosti od preko 2,6 miliona dinara


Srbija će, po svemu sudeći, dobiti novi univerzitet sa imenom „Sveti Sava“, a osnivaju ga Vlada i SPC. Kada će, gde i s kojim tačno ciljem ova nova visokoškolska ustanova biti osnovana, zasad nije poznato


Televizija je u Srbiji dominantan medij koji gleda čak 96,7 odsto ispitanika, ali je kredibilnim izvorom informacija smatra samo 36,9 odsto. Štampu nikada ne čita čak 77,4 odsto građana, dok je svakodnevno prati svega 1,3 odsto. Kojim medijima građani veruju, kako utiču na njih i da li uspevaju da prepoznaju štetne sadržaje


Posle urušavanja plafona u učionici u OŠ „Karađorđe“ u Saranovu posle renoviranja, istraga otkrila sumnje na lažiranu dokumentaciju, neispunjene uslove za izvođenje radova i višemilionsku štetu po budžet


Lični podaci čak 5.000 pacijentkinja jedne ginekološke klinike u Srbiji, sa imenima, brojevima telefona, ali i dijagnozama i terapijama, su procurili, saznaje „Vreme“. Klinika nije želela da plati otkup hakerima. Mogu li se pacijentkinje zaštititi i šta može da uradi država
Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta
Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve