img
Loader
Beograd, 13°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Studija slučaja

Kako vlast brani doktorske titule Jelene Trivan i drugih

05. јануар 2024, 06:16 Boban Arsenijević/Snežana Samardžija
Rektorat Univerziteta u Beogradu Foto: A. Anđić
Rektorat Univerziteta u Beogradu
Copied

Član Komisije za proveru doktorskog rada Jelene Trivan povukao se zbog "zdravstvenog stanja". To vraća rad Komisije na početak. U autorskom tekstu za "Vreme" drugi članovi Komisije opisuju kako vlast tako može u nedogled da sprečava da se ospori nečija titula

Od našeg imenovanja za članove Stručne komisije za utvrđivanje neakademskog ponašanja pri izradi doktorske disertacije „Biblioteke i multikulturalnost“, rada kojim je gospođa Jelena Trivan stekla doktorsku titulu, do formiranja komisije u punom sastavu, prošlo je više od osam meseci. Dva člana sa fakulteta i jedan ispred univerziteta izabrani su odmah. Osam meseci je trebalo da Nacionalni savet za visoko obrazovanje (NSVO) imenuje svog člana.

I dok smo se nas troje kolega ispred fakulteta i univerziteta poznavali na osnovu publikacija i sa konferencija, ime člana ispred NSVO, Borivoje Baltezarević, bilo nam je novo. Na internetu se mogla naći informcija da je gospodin Baltezarević titule mastera i doktora nauka stekao na Univerzitetu Megatrend, a radi na Institutu za srpsku kulturu u Prištini sa sedištem u Leposaviću.

Foto: Jadranka Ilić/Tanjug
Jelena Trivan

Poznanici sa Univerziteta u Beogradu su nam o radu sličnih komisija rekli da očekujemo da NSVO sabotira rad komisije. Njihov član će se stalno razboljevati, a onda podneti ostavku, pa onda tako i sledeći. Za sada su u pravu. Neposredno pred prvi sastanak komisije, gospodin Baltezarević nas je obavestio o sprečenosti usled „aktuelnog pogoršanja (njegovog) zdravstvenog stanja“. Nakon toga je potpuno nestao.

Kada smo usaglasili tekst izveštaja, i kada je pozvan na ličnu i akademsku etiku – prihvativši članstvo, preuzeo je odgovornost da se izjasni o izveštaju koji smo pripremili – obavestio nas je da je već ranije NSVO-u podneo ostavku na članstvo u komisiji. Komisiju o tome nije obavestio, a kamoli ponudio obrazloženje.

Ostavka jednog člana vraća proceduru na formiranje komisije. Odugovlačenjima imenovanja,  i menjanjem člana – NSVO ostvaruje svoju moć da potpuno onemogući univerzitet u negovanju akademske čestitosti i obezbeđivanju kvaliteta naučnog i nastavnog rada.

Kontradikcije

Zašto sistem ne funkcioniše? Ima li NSVO interes da sabotira postupak ispitivanja neakademskog ponašanja?

Osobe koje se služe neakademskim ponašanjem u sticanju akademskih titula često su politički funkcioneri ili javne ličnosti bliske vlasti. Kada se prekršaj dokaže, vlast gubi na popularnosti, pa joj je u interesu da to spreči. NSVO je organ vlade, i ona tako ima i motiv i sredstvo da spreči funkcionisanje ovog mehanizma.

Univerzitet je univerzitet samo ako je autonoman: slobodan da sam sobom upravlja nezavisno od političkih institucija. Učešće vlasti preko NSVO u postupku utvrđivanja neakademskog ponašanja direktno poništava autonomiju univerziteta. Ono omogućava političarima da nekažnjeno trgovinom uticajem obezbeđuju diplome i zvanja – što diplome i zvanja devalvira i narušava standarde vrednovanja i ocenjivanja, a time i kvalitet i kredibilitet univerziteta.

Učešće NSVO u proceduri preispitivanja disertacija nema ni pravno opravdanje. Država određuje standarde i akredituje univerzitete koji ih ispunjavaju, ali ne učestvuje u radu univerziteta na ispunjenju tih standarda. Tako je i u razvijenijim i funkcionalnijim državama čija rešenja naš pravni sistem  po pravilu preuzima, od Nemačke i Austrije, preko Francuske, Velike Britanije do Sjedinjenih Država.

Posledice

Još jedan način mešanja vlasti u borbu univerziteta sa neakademskim ponašanjem realizuje se na planu posledica takvog ponašanja. Odluka Ustavnog suda iz jula prošle godine univerzitetima spori pravo da oduzimaju titule – čak i kada se utvrdi da je neko zvanje stekao prevarom, ne ispunivši propisane uslove i ne stekavši potrebna znanja i veštine. Obrazloženje Ustavnog suda je da takvi postupci imaju prirodu etičkih mera, ali da njihove posledice menjaju radno-pravni status osobe kojom se bave.

Ustanovljenje neakademskog ponašanja nije isključivo, pa ni prevashodno etičko pitanje. Primarno je da se njime utvrđuje da student nije stekao znanja i veštine koje diploma garantuje. U posledicama, nema razlike između nosioca diplome stečene neakademskim ponašanjem i nosioca falsifikovane ili kupljene diplome. I kao što se potonje dve mogu poništiti, na istim osnovama i iz istih razloga mora biti moguće da se poništi i ona prva.

Foto: Strahinja Aćimović/Tanjug
Odbrana disertacije na sudu: Siniša Mali

Posledice koje oduzimanje titule ima na radno-pravni status nosioca upravo su cilj oduzimanja. Nosilac titule u medicini bez odgovarajućih znanja i veština ne sme da bude u situaciji da leči ili podučava studente i organizuje zdravstveni sistem. Nosilac diplome u građevini koji nema odgovarajuća znanja i veštine ne sme da bude u situaciji da projektuje stambene zgrade ili mostove ili podučava (buduće) inžinjere. Ograničavanje radno-pravnog statusa takvih lica od vitalnog je interesa za zdravlje i bezbednost građana i za funkcionisanje društva.

Relevantni parametri o kojima je Ustavni sud odlučivao identični su u stotinama drugih država, ali je u svim državama sveta za koje se ti podaci mogu naći, uključujući one sa najdužom pravnom tradicijom, oduzimanje diploma pravno prihvatljivo, i u ingerenciji univerziteta koji su ih izdali. Da li greši naš Ustavni sud ili ekvivalentni organi stotina manje korumpiranih država?

Neophodno je da se sve tri grane vlasti vrate u okvire razuma, kao i dobre prakse potvrđene u brojnim državama i sistemima – i ostave univerzitetima da sami raspolažu svojim diplomama ne samo kada ih dodeljuju, već isto tako onda kada ih oduzimaju, ili utvrđuju osnove za to oduzimanje.

Boban Arsenijević, profesor Univerziteta u Gracu

Snežana Samardžija, profesor Filološkog fakulteta Univerziteta u Beogradu u penziji

Tagovi:

Disertacija Jelena Trivan Komisija za utvrđivanje neakademskog ponašanja Nacionalni savet za visoko obrazovanje Plagijat
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Ultrazvuk štitaste žlezde

Zdravlje

29.мај 2025. Katarina Stevanović

Šta morate da znate o štitastoj žlezdi: Kako na vreme otkriti bolest i kako se leči?

Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice

Naslovna strana Vremena

Novi broj „Vremena”

28.мај 2025. I. M.

Adam Mihnjik za „Vreme”: Studentski bunt je kulturna budućnost Srbije

U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put

Pobunjeni prosvetni radnici: Meta odmazde režima

Novi otkazi u prosveti

28.мај 2025. T. S.

Obračun sa neposlušnima: Tri nastavnice iz Srbobrana dobile otkaz zbog obustave nastave

Tri nastavnice iz Gimnazije „Svetozar Miletić“ u Srbobranu dobile su otkaz jer su u znak podrške studentskim protestima obustavile nastavu. One su poslednje žrtve neobuzdanog režima koji se mesecima obračunava sa pobunjenim prosvetnim radnicima

NAT se bavi akreditaciom studentskih programa

Pritisak na univerzitet

28.мај 2025. Katarina Stevanović

NAT pod lupom: Zašto se osipaju tela koja brinu o kvalitetu obrazovanja?

Pod pritiskom vlasti, univerziteti u Srbiji prelaze na onlajn nastavu, blokade traju, a Nacionalno telo za akreditaciju ostaje bez članova. To je ono telo koje je fakultetima u blokadi pretilo oduzimanjem akreditacije. Da li se ostavke zaista podnose iz „ličnih razloga“

Anti-SLAPP konferencija

Mediji

27.мај 2025. M.S.

Anti-SLAPP konferencija: Srbija među pet država sa najviše SLAPP tužbi

Tužbe koje imaju za cilj da ućutkaju kritiku, zakopaju istinu i kazne one koji imaju hrabrosti da govore jesu SLAPP tužbe, a Srbija je među pet država Evrope koje su najviše pogođene ovim tužbama

Komentar

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure