img
Loader
Beograd, 29°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zdravstvo

Javno i privatno zdravstvo: Sistemi nikako da se povežu, a pacijenti ispaštaju

12. avgust 2024, 13:52 S.Z.
Foto: Tanjug/Rade Prelić
Copied

O spajanju državnog zdravstvenog sistema sa privatnim lekarskim ordinacijama i bolnicima počelo je da se priča još 2014. godine. Deset godina kasnije jedva da se nešto pokrenulo

Ako vam u Beču zatreba lekar specijalista prosto pogledate koji vam se nalazi u komšiluku. Nađete nekog prim. prof. dr, urologa ili oftamologa ili koga god koji vam uliva poverenje, zakažete termin, odete pokažete vašu socijalnu karticu i vas se više ništa ne tiče. Troškove vaš odabrani lekar obračunava sa državnim zdravstvenim osiguranjem. Naravno, ako ima sklopljen ugovor, a većina ima. Ovde je reč najobičnijem, osnovnom državnom zdravstvenom osiguranju, ne o privatnom ili doplaćenom.

Na taj način se rasterećuje zdravstveni sistem, smanjuju gužve, a pacijent dobija najbolji i najkomotniji mogući tretman.

Zašto u Srbiji ne može tako?

Jedna od najvažnijih od 50 preporuka NALEDA- za efikasnije zdravstvo je upravo predlog da se povežu javni i privatni sektor.

U tom slučaju bi se sav novac koji građani izdavajaju za zdravstvene usluge ravnomerno rasporedio.

O spajanju dva sistema je počelo da se govori još 2014. godine, ali efikasnih rešenja još uvek nema.

U Srbiji su troškovi zdravstva oko 10 odsto BDP-a. Četrdeset odsto ukupnih davanja za zdravstvo ide iz džepova građana na privatne zdravstvene usluge, rekla je za N1 Tisa Čaušević, savetnica za regulatornu reformu u NALED-u.

Ona je objasnila da je jedan od ključnih preduslova za spajanje dva sektora, da se zna koliko koja usluga košta.

„Da bude poznato i realno procenjeno koliko, na primer, košta operacija slepog creva ili pregled pedijatra“, kaže Čaušević.

Sistem postoji, ali ne funkcioniše dobro

Taj sistem sada postoji, ali ne funkcioniše dovoljno dobro. Mogućnost refundacije za pregled koji je obavljen u privatnoj zdravstvenoj ustanovi, takođe je jedna od 50 preporuka u Sivoj knjizi NALED-a.

Da bi pacijenti mogli da se leče o trošku države u privatnim klinikama, zakon nalaže uslove koji moraju biti ispunjeni između klinike i državnog resora.

„Preduslov koji privatne klinike moraju da ispunjavaju je da imaju dovoljan broj kvalitetnih lekara, ne da povremeno dolaze, nego da su stalno zaposleni i da imaju kapacitete da odrade šta treba“, rekao je ministar zdravlja Zlatibor Lončar.

Na račun državnog sektora građani od ove godine mogu u 28 privatnih ustanova da obave operaciju katarakte. Najviše sklopljenih ugovora za ovaj postupak je u Beogradu, a jedini uslov za operaciju u privatnoj klinici je da se pacijent nalazi na listi čekanja, piše Euronews.

RFZO je zaključio ugovore i sa 16 privatnih ustanova za pružanje usluga vantelesne oplodnje, SA 10 ustanova za usluge hiperbarične medicine, dok je saradnja ostvarena sa skoro 3.400 privatnih apoteka.

Među ključnim problemima nizak nivo preventivnih usluga

Zdravstvo nije besplatno i sve je skuplje. Istraživanje Američke privredne komore pre nekoliko godina identifikovalo je da su ključni problemi nizak nivo preventivnih usluga, refundacije za lekove, nedostatak informacionih tehnologija.

„Mi smo poslednjih nekoliko godina videli konkretne korake koje su pozitivno ocenili i privatni sektor i korisnici zdravstvenih usluga. S druge strane nizak nivo uključivanja privatnih zdravstvenih usluga, nije adresiran u međuvremenu i mislimo da je naš nacionalni zdravstveni sistem zbog toga na gubitku“, rekla je za RTS Sandra Marinković iz Američke privredne komore.

U privatnom sektoru radi više od 23.000 zdravstvenih radnika

Prema podacima Asocijacije privatnih zdravstvenih ustanova i privatnih praksi Srbije u privatnom zdravstvenom sektoru radi više od 5.000 lekara, uz medicinske sestre i tehničare, oko 23.000 zdravstvenih radnika.

„Mislimo da novac treba da prati pacijenta i njegove potrebe, svim ovim dugogodišnjim saradnjama i veličinom i kvalitetom smo dokazali da smo fleksibilni i spremni da idemo dalje u integraciju“, napomenula je Marija Rabrenović iz Asocijacije za javni servis.

Prema podacima Asocijacije privatnika u sistemu je preko 200 opštih i specijalnih bolnica, 2000 ordinacija i poliklinika, preko 3500 stomatoloških ustanova, više od 1000 apoteka, oko 500 laboratorija – dovoljno da nam uz državne ustanove, lečenje bude dostupnije na vreme.

Procenjuje se da i kada imamo državno zdravstveno osiguranje, dodatno za lečenje u privatnim ordinacijama izdvajamo u proseku najmanje još 40 odsto svog novca, dok je prosek u Evropi do 20 procenata.

Izvor: Euronews/RTS

Tagovi:

Privatna lekarska praksa Privatne klinike Zdravlje Zdravstveni sistem zdravstveno osiguranje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

„Srbijo, da li se čujemo?“

05.septembar 2025. B. B.

BLOG Protest u Novom Sadu: „Došao vam je Kričak, u starom je gradu“

Novosadski studenti su na protest u glavnom gradu Vojvodine pozvali kolege i građane iz cele Srbije. Pozivu su se priključili i studenti u blokadi fakulteta širom Srbije i zborovi građana

Podrhtavanje tlas

05.septembar 2025. S.Ć.

Za sat i po u Srbiji su se osetila tri zemljotresa

Na području Sjenice osetila su se tri zemljotresa. Prvi i najjači bio je 4,2 stepena po Rihterovoj skali. Pre tri dana treslo se u Dimitrovgradu. Da li će doći sledeći?

Uoči protesta u Beogradu: „Srbijavoz“ ponovo dobio dojavu o bombi

Protest u Novom Sadu

05.septembar 2025. N. M.

„Srbijavoz“ ide do Novog Sada: Umorili se prijavljivači lažnih bombi

Za razliku od protesta za 15. mart i Vidovdan, „Srbijavoz“ danas nije dobila dojavu o bombi ili postavila neki razlog otkazivanja vozova ka Novom Sadu

Beograd

05.septembar 2025. Sonja Ćirić

Odlučeno ko će dobiti 77 miliona za info-table na Kalemegdanu

Firma Timecode će izraditi i postaviti interaktivne informacione table na Beogradskoj tvrđavi i Kalemegdanu za 77 miliona dinara. Na njima će biti i kamere za snimanje posetilaca

Napadi na novinare

05.septembar 2025. I.M.

NUNS: Rekordan broj napada na novinare u avgustu – 46 incidenata u mesec dana

Nezavisno udruženje novinara Srbije saopštilo je da je u avgustu zabeleženo 46 incidenata protiv medijskih radnika, najviše od početka godine. Posebno zabrinjavaju napadi policije tokom protesta

Komentar

Pregled nedelje

Čujemo se Novi Sade, odlično se čujemo

U Novom Sadu, u Zaječaru, u Novom Pazaru, u svakoj školi u kojoj se sprovode staljinističke čistke i na svakom mestu gde vladaju nepravda, laž i strah dok pada pomrčina ukidanja ustavno-pravnog poretka, građani Srbije i te kako čuju jedni druge

Filip Švarm

Komentar

Biće izbora, biće krađe, ali od Vučića ništa ne zavisi

Nezamislivo je da građani i studenti priznaju pobedu izvojevanu krađom. A sasvim je izvesno da će da krade. S druge strane da li iko veruje da bi Vučić, ukoliko izgubi izbore, priznao izbore? Naravno da ne bi, ali ovoga puta ne pita se on

Ivan Milenković

Komentar

Vučić piše pisma čitalaca: Dragi Bravo…

Jednog dana, koji nije daleko, Vučić je moći još samo da piše odjeke i reagovanja, u nadi da će ih neko objaviti. Jedino bitno pitanje za društvo u Srbiji jeste: odakle će ih pisati

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević
Vidi sve
Vreme 1809
Poslednje izdanje

Sistematsko uništavanje prestonice

Kako su dokrajčili Beograd Pretplati se
Novi Pazar

Političko prevaspitavanje sandžačkih političara

Intervju: Jelena Kleut

Fakulteti pretvoreni u policijske stanice

Intervju: Dejan Atanacković, pisac i likovni umetnik

Strategija za održavanje populističkih iluzija

Intervju: Arsen Oremović, reditelj filma Treći svijet

Besmrtna deca i sunce koje tone

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1809 03.09 2025.
Vreme 1808 28.08 2025.
Vreme 1807 21.08 2025.
Vreme 1806 14.08 2025.
Vreme 1804-1805 31.07 2025.
Vreme 1803 24.07 2025.
Vreme 1802 16.07 2025.
Vreme 1801 09.07 2025.
Vreme 1800 02.07 2025.
Vreme 1799 25.06 2025.
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure