img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Bezbednost

Gde se skloniti u slučaju bombardovanja

15. januar 2024, 18:31 S.Ć./FoNet/Nova ekonomija
Foto: N1
Skloniste
Copied

Dve trećine javnih skloništa kojima upravlja Javno preduzeće "Skloništa" nije bilo predmet tehničke kontrole od 2019. do 2022. godine, iako bi trebalo jednom godišnje. Oni kažu da ne mogu bolje

Oko dve trećine od 1.442 javna skloništa kojima upravlja Javno preduzeće „Skloništa“ nije bilo predmet tehničke kontrole od 2019. do 2022. godine, zaključak je Državne revizorske institucije (DRI), nakon revizije svrsishodnosti poslovanja pod nazivom „Upravljanje javnim skloništima u Republici Srbiji“.

S obzirom da bi kontrola trebalo da se obavlja jednom godišnje, podatak je zastrašujući.

Revizijom je zaključeno da nije omogućeno efikasno upravljanje javnim skloništima, jer ta oblast nije uređena na odgovarajući način i zato što nedostaju neophodni resursi, finansijska sredstva i stručni kadrovi.

Ovlašćeni državni revizor Dragojle Polić je rekao da JP „Skloništa“ sredstva za obavljanje svoje delatnosti obezbeđuje, pre svega, iz zakupnine za korišćenje skloništa u miru.

„Uveden je princip samoodrživosti, da se skloništa održavaju od prihoda od zakupa. U praksi oko dve trećine javnih skloništa nije pogodno za izdavanje“, rekao je ovlašćeni državni revizor Dragojle Polić, dodavši da od skloništa koja su pogodna za izdavanje svako četvrto nije bilo izdato, jer nije bilo zainteresovanih.

Skloništa se izdaju i koriste kao magacinski prostor, garažna mesta, prostor za obavljanje kulturnih delatnosti (muzički i plesni studio),  za obavljanje sportskih aktivnosti (teretana, fitnes klub, škola sporta), komercijalne svrhe (arhiva, štamparija, obućarska radnja, medicinska ordinacija, prodajni prostor) i druge.

U svoju odbranu, predstavnici  JP „Skloništa“ kažu da većina, 951 javno sklonište od 1.442, ne mogu se izdati jer se nalaze jedan ili dva nivoa ispod zemlje, nemaju instalacije za mirnodopsko korišćenje, sanitarni čvor, prirodno svetlo i ventilaciju i/ili nemaju odgovarajući prilaz, a neka su čak podložna i plavljenju.

Podsećaju i da je do 2012. godine, JP „Skloništa“ imalo dodatni izvor sredstava – naknade za skloništa. Naime, do 2012. godine je postojala obaveza investitora da, ukoliko ne gradi sklonište, uplati naknadu za sklonište JP „Skloništa“ u visini od dva odsto od ukupne vrednosti građevinskog dela objekta.

Njihovo ukidanje je imalo značajan uticaj na poslovanje preduzeća. Obaveza izgradnje skloništa, odnosno uplate naknade za sklonište, ukinuta je 2012. godine, kroz izmene i dopune Zakona o vanrednim situacijama.

Od 2013.“Skloništa“ godine konstantno posluju sa gubitkom.

Drugi problem „Skloništa“ su kadrovi. Prema podacima od 2019. do 2022. godine u Sektoru za tehničke poslove u proseku je nedostajalo oko 40 odsto izvršilaca, dok je u Kontronlnom telu u proseku  nedostajalo oko 60 odsto izvršilaca, u odnosu na sistematizovan broj.

Posledice takvog stanja u „Skloništima“ vidi se u zaključku DRI: postojeći nivo održavanja nije dovoljan da obezbedi očuvanje sigurnosti i funckionalnosti javnih skloništa na dug rok. Utvrđeno je da nije u potpunosti omogućeno sprovođenje tehničke kontrole javnih skloništa koja su izdata u zakup, tako da nisu obavljeni svi predviđeni pregledi i merenja. Od 2019. do 2022. godine 339 javnih skloništa je bilo izdato u zakup, a 67 odsto od toga nije bilo uopšte predmet tehničke kontrole.

Takođe, od 2019. do 2022. godine Sektor za vanredne situacije obavio je inspekcijski nadzor nad 426 javnih skloništa, što je oko 30 odsto, od kojih su samo 84 skloništa bila bez nedostataka.

Inspekcija je izrekla više od 2.000 mera koje se odnose na tekuće i investiciono održavanje, a to preduzeće je realizovalo oko 450 mera.

Javno preduzeće za skloništa je osnovala Vlada Srbije 1992. godine na osnovu Zakona o odbrani. Prošle godine  preduzeće je imalo 107 zaposlenih, vrednost kapitala je bila 82,9 miliona evra, a poslovni prihodi iznosili su dva miliona evra. Preduzeće je poslovala sa minusom od oko 960.000 evra.

Tagovi:

javna skloništa JP Skloništa DRI
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Blokade fakulteta

23.jun 2025. M. M.

Studente pozivaju na informativne razgovore pred Vidovdan

Studenti u blokadi saopštili su da je počelo pozivanje na „prijateljske razgovore“ o učešću u blokadama i protestu 28. juna, ali da je to zapravo „klasičan pokušaj zastrašivanja“

KiM

23.jun 2025. M. M.

Ubistvo Olivera Ivanovića: Sud u Prištini objavio prvostepenu presudu

Osnovni sud u Prištini je godinu dana po izricanju objavio prvostepenu presudu za ubistvo Olivera Ivanovića. Osuđeni su pripadnici "kriminalne grupe Milana Radoičića"

Šta za Srbiju znači pristupanje energetskom tržištu EU?

Energetika

23.jun 2025. K. S.

Energetsko tržište EU: Šta za Srbiju znači članstvo i koliko smo daleko od njega?

Srbija bi do kraja leta 2025. godine trebalo da ispuni preduslove za spajanje sa energetskim tržištem EU, a očekuje se da na sistem bude povezana 2027. Šta pristup energetskom Šengenu znači za Srbiju

Prijemni ispit na fakultetu

Blokade fakulteta

23.jun 2025. M. M.

Univerzitet u Novom Pazaru: Realizovan januarski rok, osuđuje se blokada

Novopazarski univerzitet saopštio je da su studenti uspešno izmirili ispitne obaveze iz januarskog roka koji je nasilno prekinut blokadom

Mala matura

23.jun 2025. M. M.

Objavljena rešenja testa iz maternjeg jezika

Osmaci u Srbiji jutros su polagali završni ispit iz srpskog, odnosno maternjeg jezika. Sada mogu da provere uspešnost svojih testova

Komentar

Komentar

Osnivanje ANS-a: Medijski ćacilend

Zaposleni u prorežimskim propagandnim glasilima osnovali su svoje udruženje – Asocijaciju novinara Srbije, još jednu tvorevinu paralelnog kosmosa odlazećeg režima

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kosjerić: Može li još jedan pokušaj da promeni sve

Mogu li studenti i opozicija da nadoknade 51 glas na ponovljenim izborima na biračkom mestu broj 25 u Kosjeriću? Da li je to nemoguća misija ili još jedan pokušaj koji menja sve

Filip Švarm

Komentar

Komandant Bokan u Narodnom pozorištu

Srpska Vlada je izabrala komandanta „Belih orlova“ Dragoslava Bokana za predsednika Upravnog odbora Narodnog pozorišta ne bi li se u njemu orilo „Aco Srbine“ umesto „Ruke su vam krvave“

Sonja Ćirić
Vidi sve
Vreme 1798
Poslednje izdanje

Rat Izraela i Irana

“Nuklearni rat” drugim sredstvima Pretplati se
Intervju: dr Vladimir Vučković, ekonomista

Model privrednog rasta mora da se menja

“Pričaj sa studentom” u Pirotu

Kad iskreni razgovor drma osinjak

Kraj košarkaške sezone

Faktor Obradović i utešni trofej Zvezde

Intervju: Aleksandar Rakezić Zograf i Stevan Vuković

Avanture hvatača snova

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1798 19.06 2025.
Vreme 1797 11.06 2025.
Vreme 1796 04.06 2025.
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure