img
Loader
Beograd, 20°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Crna Gora

Endemski problem: Preko 25 hiljada Crnogoraca sa lažnom diplomom

20. avgust 2024, 16:02 S.Z.
Foto: Unsplash
Copied

Crna Gora je, prema posedovanju lažnih diploma visoko rangirana u regionu. Zabrinjava što najviše takvih diploma, kako tvrde u NVO Alternativa Crna Gora, imaju u rukama osobe koje leče ljude i decu. Mnoge potiču iz Srbije

U „Crnoj Gori ne postoji javna institucija u kojoj nema ljudi bez lažne diplome, kažu za Dnevnik” iz Vladine komisije za proveru lažnih sertifikata.

Prevedeno u brojke, to je preko 25 hiljada zaposlenih. Posebno zabrinjava činjenica da upravo neki od ljudi sa lažnim znanjem leče i obrazuju decu u Crnoj Gori.

Sa lažnom diplomom u rukama preko 25 hiljada građana sedi u nekoj od kancelarija državne uprave ili pokriva neku poziciju. I to su samo podaci do kojih je došla Vladina komisija za proveru lažnih diploma. Nezvanično ih je kažu i više, prenosi RTCG.

Falsifikatora je mnogo u prosveti i bezbednosnom sektoru. Posebno brine zdravstvo gde je prema procenama najmanje 30 odsto lažih diploma.

Sistemski problem Crne Gore

Tužilaštva procesuiraju desetine slučajeva, ali nevladine organizacije tvrde da ih ima na desetine hiljada.

Zarija Pavićević iz grupe građana Alternativa rekao je ranije za „Vreme“ da od ukupno 80.000 zaposlenih u javnom sektoru makar trećina njih poseduje lažne diplome.

„Većina tih diploma nam dolazi iz okruženja, misli se na Srbiju, BiH kao i mali broj njih iz Albanije. Mnogo diploma iz zdravstvenog sistema nam dolazi iz Tutina, Prijepolja, Beograda“, kaže on.

„Diplome u prosveti su većinom iz BIH, konkretno Travnik, Brčko, Banjaluka, ali i Blace. Veliki broj diploma nam potiče sa Univerziteta ‘Union Nikola Tesla’ i one su u fazama istrage“, kaže Pavićević.

Kako naglašava sagovornik „Vremena“, Crna Gora ima sistemski problem, pa su čak i ljudi koji nostrifikuju diplome vlasnici sumnjivih diploma, sa sumnjivih adresa.

Veći problem kupljene nego lažne diplome

Iz Ministarstva prosvete, nauke i inovacija rečeno je da je mnogo teže otkriti kupljene diplome nego falsifikovane. Kako je saopšteno, radi se na izmenama Zakona o nostrifikaciji inostranih diploma, a kontrola će biti oštrija jer će se upoređivati ishodi učenja predmeta sa onima koji su propisani crnogorskim zakonodavstvom.

„Najteže dokazive su one ‘prazne’ diplome, gde su pojedini studenti redovno pohađali nastavu, pojavljivali se na ispitu koji nesu polagali i na kraju dobili diplomu visokoškolca, sa možda istinski par položenih ispita, ali mu se svi rokovi i prisustvo nastavi i ispitima poklapaju, a takvih je moguće bilo i u crnogorskom obrazovnom sistemu“, objašnjava za „Vreme“ Snežana Kaluđerović, viša pravna savetnica iz Centra za građansko obrazovanje (CGO).

Slepo crevo sistema

Zakon o priznavanju inostranih diploma jasno ukazuje da jednom nostrifikovana diploma ne podleže daljoj proveri, pa se očekuje da će ubrzo biti predat nacrt novog zakona koji će konačno početi sa otklanjanjem „slepog creva sistema“.

„Najveći problem onih ljudi koji su doneli sumnjive diplome leži u tome što kad se provere prelasci granica, neretko dođemo do podataka da su u toku studija svega nekoliko puta prešli granicu naše države, dok paralelno sa tim platne liste iz institucija iz kojih dolaze jasno uplaćuju puno radno vreme u mesecima diplomiranja, magistriranja, doktoriranja“, kaže Pavićević.

„Ovo je ozbiljan problem za tako malu državu jer su svi ti ljudi decenijama unazad svesno uništavali naš sistem, krali novac od svih nas i ostavili dugoročne posledice na zdravlje građana, kao i na obrazovanje koje nam je jedno od najgorih na planeti“, kaže Pavićević.

Kako kaže, veruje da će nova Vlada Crne Gore imati sluha, te da će zajedničkim snagama izaći na kraj sa neravnopravnim protivnikom u ovom Sizifovom poslu.

Komisije za „češljanje“ sumnjivih diploma

Iz Ministarstva prosvete potvrdili su za crnogorske „Vijesti” da je u toku pooštravanje kriterijuma za priznavanje obrazovnih isprava stečenih u inostranstvu.

To bi u praksi značilo da posebna komisija proverava diplome za koje se utvrdi da su sumnjivog kvaliteta ili drastično različitih standarda u odnosu na crnogorske obrazovne isprave.

Jedan od razloga za postavljanje strogih mehanizama kontrole je i činjenica da je u prethodne dve godine odbijeno priznavanje skoro stotinu srednjoškolskih i visokoškolskih diploma.

Pretpostavka nevinosti kao izgovor

U Ministarstvu unutrašnjih poslova Crne Gore (MUP), jedinom resoru koji trenutno ima komisiju formiranu ovim povodom, kažu da sada imaju 60 prijava, ali nijedan postupak nije ni blizu završetka.

Prema podacima Osnovnog državnog tužilaštva u Podgorici, ove godine je procesuirano 27 krivičnih prijava za lažne diplome iz različitih oblasti. Tužilaštvo u Pljevljima ima pedesetak sličnih slučajeva.

Postupci traju veoma dugo, kažu kritičari.

Prema procenama grupe građana Alternativa, u Crnoj Gori ima preko 30.000 lažnih diploma. Kako kaže naš sagovornik, u ovom momentu ih oko 5400 čeka na nostrifikaciju.

Tagovi:

Crna Gora lažne diplome
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Lični stav

12.jun 2026. Aleksandar Baucal

Autonomija po ministarstvima: Sredstva su vaša, ali mi odlučujemo kako ih koristite

SPIRI sistem ne rešava nijedan stvaran problem visokog obrazovanja, a stvara nove. Koji je onda smisao takvog rešenja, ako nije da se fakulteti dovedu u zavisni položaj u odnosu na trenutnu vlast

Hronika

12.jun 2026. I.M.

Tragedija kod Tutina: Sedamnaestogodišnjak stradao tokom čišćenja puške

Sedamnaestogodišnji mladić iz sela Škrijelje kod Tutina preminuo je na licu mesta nakon što je, prema prvim informacijama, tokom čišćenja lovačke puške došlo do opaljenja i ispaljivanja hica. Policija i nadležni tužilac obavili su uviđaj, a okolnosti nesreće se istražuju

Ekspo 2027

12.jun 2026. B. B.

Nova ekonomija: Ko će da plati obavezan odlazak učenika na Ekspo?

Ministarstvo prosvete donelo je odluku da sve osnovne i srednje škole moraju da šalju učenike na jednodnevnu posetu Ekspu. Ministar Dejan Vuk Stanković nije objasnio ko će to da plati

Ilustracija

Hronika

11.jun 2026. I.M.

Dečaci u šumi kod Banjaluke pronašli sačmaricu, oružje opalilo i ranilo ih

Dvojica dečaka povređena su u Prijakovcima kod Banjaluke nakon što je tokom igre u šumi opalila sačmarica na koju su naišli. Prema prvim informacijama, zadobili su lakše povrede i nisu životno ugroženi

Generalštab

10.jun 2026. B. B.

Suđenje za Generalštab: Državna sekretarka se ne seća sastanka s ministrom

Državna sekretarka u Ministarstvu kulture Slavica Jelača navela je da je jedinu štetu zgradama Generalštaba nanelo NATO bombardovanje

Komentar
Aleksandar Vučić u košulji u plavoj pozadini crtež Hrama Sveto Save

Pregled nedelje

Vučićev šibicarski autoportret 

Što treba znati o Vučićevoj najavi ostavke? Zašto neće sesti u fotelju koju mu greje Macut? I zbog čega mora da spoji predsedničke i parlamentarne izbore

Filip Švarm
Aleksandar Vučić, Jakov Milatović i Milojko Spajić

Pregled nedelje

Crveni od srama

Zašto su građani Srbije crveni od srama poslije naprednjačke operacije u Tivtu? Zbog čega Vučić redovno bruka zemlju i građane koje predstavlja? Upita li se kako ga na Samitu u Tivtu vide drugi državnici i što mu govore iza leđa

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Crnogorska avantura Vučić Aleksandra

Čarter Er Srbije od Beograda do Tivta pun naprednjačkih lojalista sa kriminalnim dosijeima i najava pripreme ubistva Aleksandra Vučića u Crnoj Gori za vreme samita EU - Zapadni Balkan: šta je šahista sa Andrićevog venca ovim atakom na zdrav razum hteo da postigne

Andrej Ivanji
Vidi sve
Vreme 1849
Poslednje izdanje

Tivatska avantura Aleksandra Vučića, uzroci i posledice

Kako su Hari i Coje osvajali Crnu Goru Pretplati se
Intervju: Saša Janković, ekspert za bezbednost

Bezbednosni sektor je na nivou redarske službe u Ćacilendu

Vučić i svet

Pola čovek, pola blam

Svetsko prvenstvo u fudbalu

Mašina za pravljenje para

Intervju: Damir Karakaš, pisac

Neznalice najbolje od svega znaju da mrze

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1849 10.06 2026.
Vreme 1848 03.06 2026.
Vreme 1847 27.05 2026.
Vreme 1846 20.05 2026.
Vreme 1845 13.05 2026.
Vreme broj 1843-1844 29.04 2026.
Vreme 1842 22.04 2026.
Vreme 1840-1841 08.04 2026.
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure