img
Loader
Beograd, 14°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Urbanizam

Dedinje se ruši i prekraja po zakonu investitora

06. oktobar 2024, 17:58 Sonja Ćirić
Foto: Agencija za restituciju
Vila "Crnogorka" na dedinju
Copied

Na Dedinju je predviđeno rušenje vile „Crnogorka“ i pretvaranje jedne u devet parcela, iako to ne dozvoljavaju ni Generalno urbanistički plan Beograda ni Regulacioni plan Dedinja, ali zato omogućava plan investitora

Upravo završena javna prezentacija za urbanistički projekat (UP) za izgradnju12 stambenih vila na Dedinju između Užičke, Krajiške i Kačaničke ulice otkrila je mnoge nepravilnosti i nezakonitosti. Izdvajamo dve: rušenje vile „Crnogorke“ i, laički rečeno, zaobilaženje zakonskog redosleda izrade planskih dokumenata.

Investitor ovog UP je firma Princess Park doo, ćerka firma Deka Inženjering doo, čiji su većinski vlasnici Andrej Jovanović i Bojan Milovanović bivši vlasnici firme Marbo Product doo.

Investitor

„Građevinska firma Deka Inženjering je pored toga što je većinski vlasnik firme za prodaju nekretnina Princess park doo i jedini vlasnik firme za proizvodnju, montažu i servisiranje liftova David Pajić Daka koja je prethodnih godina dobila tendere za održavanje liftova u milionskim iznosima od JP Gradsko stambeno Beograd i Ministarstva finansija. Portal Pištaljka je pre nekoliko godina povezao suvlasnika Deka inženjeringa Andreja Jovanovića sa ministrom finansija Sinišom Malim“, podseća za „Vreme“ Sanja Solarević, odbornica Zeleno-levog fronta u Skupštini opštine Savski venac.

Planirana je službena rezidencija

Urbanističkim projektom (UP)  koji je pokazan na javnoj prezentaciji, kaže Sanja Solarević, izvršena je podela parcele površine 1,4 ha na 9 manjih parcela, iako po planovima višeg stepena, po Planu generalne regulacije Beograda i po Regulacionom planu prostorne celine Dedinje, to nije dozvoljeno.  Ova podela jedne parcele na devet manjih, omogućava investitoru da zida mnogo veći broj kvadrata od dozvoljenog.

„Regulacionim planom  prostorne celine Dedinje je za ovo područje planirana namena za objekte javnih službi odnosno službene rezidencije jer se ovde nalazi Vila Crnogorka, bivša Ambasada Crne Gore. Takođe, za ovo područje je regulacionim planom zabranjena preparcelacija, odnosno podela na više manjih parcela“, navodi Sanja Solarević.

Vila Crnogorka

Vila “Crnogorka” je ima 875 kvadrata, kraljevskoj porodici Karađorđević je oduzeta u avgustu 1947. godine, bila je Ambasada Crne Gore, 2013. godine vraćena je princezi Jelisaveti Karađorđević, a princeza ju je pet godina kasnije prodata firmi „Princess park“.

„Prema važećem Generalnom urbanističkom planu Beograda, koji je plan najvišeg reda,  ovo područje se ,nalazi u prostornoj kulturno-istorijskoj celini Dedinje koja uživa prethodnu zaštitu i za koju je izrada elaborata o zaštiti u toku. Zato je nedopustivo da se ruši Vila Crnogorka i da se menja urbana matrica ovog područja zbog izgradnje objekata koji se uopšte ne uklapaju u kulturno-istorijsku celinu“, ističe Sanja Solarević.

U uslovima Zavoda za zaštitu spomenika kulture Beograda koji su dati autorima UP,  navedeno je i sledeće:

„Svaka nova izgradnja mora da poštuje i dalje afirmiše postojeći ambijent i sve njegove vrednosti. Do danas sačuvana arhitektonska ostvarenja, kako i urbana matrica ovog dela Beograda čine poseban, jedinstven i autentičan gradski prostor koji predstavlja bitan deo istorijskog, arhitektonskog, stilskog, umetničkog i urbanističkog identiteta prestonice. Reprezentativne građevine okružene bogatim zelenilom i vrtnim rešenjima, visokih arhitektonskih, urbanističkih i stilskih vrednosti predstavljaju visoke vrednosti ovoga prostora. One su odraz istorijskih, političkih, ekonomskih, socijalnih, kulturnih i opštih društvenih promena u istoriji razvoja Beograda.“

Zato se u uslovima Zavoda naglašava da „niti jedan od ovih slojeva i vrednosti ne sme biti ugrožen u eventualnim daljim transformacijama prostora.“

Šta kaže investitor

U UP je navedeno da se na lokaciji nalazi jedan glavni stambeni objekat – vila, locirana približno u težištu kompleksa, ali  koja je u devastiranom stanju. „Postojeći objekat u Užičkoj br.1, sagrađen na zemljištu koje je kneginja Olga kupila za svoju porodicu 1940. godine. Tokom vremena, naknadnim intervencijama izgubio je svoju autentičnost i spomenička svojstva. Valorizovan je kao objekat bez većih aritektonsko-urbanističkih i kulturno-istorijskih vrednosti, koji je moguće ukloniti.“

Sanja Solarević kaže da „s obzirom da je Vila Crnogorka jedan od simbola ovog dela Dedinja i da se u potpunosti uklapa u postojeću urbanu matricu apsolutno je neprihvatljivo njeno rušenje.“

Uvećanje površine

Zatim: Regulacionim planom je dozvoljeno da objekat na parceli zauzima 20% površine parcele. Međutim, UP predviđa na 6 parcela zidanje po dve vile, što znači da će one zauzeti 50 posto svake od tih parcela i tako investitoru omogućiti više stambenog prostora.

Nije poštovan ni minimalni procenat zelenih površina od 40 odsto, plus, ponuđeni UP predviđa i smanjenje postojećih: zbog proširenja Krajiške ulice  predviđeno je da se poseče postojeće drveće, i to na parceli koja pripada evidentiranom prirodnom dobru Hajd parku.

I dalje o kršenju zakona

Generalno urbanistički plan Beograda (GUP) predviđa da se prvo izradi plan detaljne regulacije (PDR), pa je investitor doneo odluku da se tako i postupi, da se uradi PDR. Ali se zatim predomislio, i  odlučio da se izradi urbanistički projekat, dakle niži planski dokument.

„Urbanistički projekat je urbanističko – tehnički dokument koji služi za razradu planskih dokumenata kao što je PDR i ne može da ga zameni. UP treba da se radi u skladu sa PDR“, objašnjava Sanja Solarević.

Zašto se investitor predomislio?

„Za razliku od PDR koji usvaja Skupština grada Beograda i na čiju izradu građani mogu da utiču primedbama podnetim u svim fazama njegove izrade, UP potvrđuje Komisija za planove bez javne rasprave. Imajući u vidu obrnut redosled izrade planskih dokumenata, postoji opravdana bojazan da bi naknadnom izradom PDR došlo do zloupotrebe, odnosno da bi njegov zadatak bio da naknadno pokrije prekoračenu kvadraturu objekata koja je već predvideo UP , niži planski dokument.“

Dedinje će znači biti isparcelisano onako kako odgovara investitoru Princess Park doo, to će aminovati Detaljno regulacioni plan, i sve će biti po zakonu.

 

 

Tagovi:

Rušenje dedinje urbanistički projekat
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Kosovo

22.mart 2026. M. L. J.

Srpski univerzitet na Kosovu: Korak do gašenja na očigled vlasti u Beogradu

Situacija za profesore i studente na Kosovu je katastrofalna i tragična, a ako se kosovski Zakon o strancima dosledno primeni postoji bojazan da će se Univerzitet u Prištini sa sedištem u Kosovskoj Mitrovici ugasiti, rečeno je na tribini studenata u blokadi ispred Rektorata Univerziteta u Beogradu

Šuma

Šume

21.mart 2026. B. B.

Dekan Šumarskog fakulteta: Stanje šuma u Srbiji zadovoljavajuće

Preliminarni rezultati nove inventure šuma, koja je u toku, pokazuju da je današnja šumovitost Srbije skoro 40 odsto teritorije zemlje

Solidarna kuhinja

Siromaštvo

21.mart 2026. B. B.

Siromaštvo: Petina nacije grca na rubu egzistencije, ko je najugroženiji

Prema tipu domaćinstva, najvišu stopu rizika od siromaštva imale su osobe u domaćinstvima koja čine jedan roditelj s jednim ili više izdržavane dece

Hakerski napadi

Telekom Srbija

21.mart 2026. B. B.

Haker „istočno od nas“ ucenjivao Telekom za tri bitkoina

Generalni direktor Telekoma Vladimir Lučić kaže da je haker „istočno od nas“ ucenjivao tu kompaniju za tri bitkoina i da „u principu teško može da dođe do zloupotrebe“ ukradenih podataka

U teškom udesu koji se dogodio u noći između utorka i srede na auto-putu Novi Sad - Beograd poginuo je dečak, a još sedmoro dece je povređeno

Kriminal

21.mart 2026. B. B.

Nova pucnjava i ranjavanje „od ranije poznatog policiji“: Da li Beograd postaje Bogota?

U novom kriminalnom obračunu u Beogradu upucan je muškarac od ranije poznat policiji. Da li Beograd postaje Bogota i zašto sve podseća na devedesete

Komentar
Veran Matić na naočarima u plavoj košulji

Pregled nedelje

Da vam se digne svaka dlaka u kosi

Prisluškuju li vas? Bez brige – prisluškuju. Prikupljaju li vaše lične podatke? Nego šta. Prate? Sasvim  moguće. Prete li vam? Kako je kada to osetite na sopstvenoj koži, pitajte Verana Matića

Filip Švarm
Beograd, 15. mart

Komentar

Petnaesti mart: Gde su svi oni ljudi?

Istorijski skup od Petnaestog marta nije bio „propuštena prilika“ nego važna stanica u borbi protiv režima. Narod je tada video koga je više, ali sada se vodi drugačija igra

Nemanja Rujević
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić u sali punoj starijih ljudi slikanim s leđa. Na bini dominira natpis

Pregled nedelje

Sprema li vlast lapot za penzionere

Zbog čega Darko Glišić vreba starije osobe? Kako režim po ko zna koji put hoće da ih prevesla? Šta im Aleksandar Vučić daje desnom, a uzima levom rukom? I šta nam govori dramatično poskupljenje domova za stare

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme 1837
Poslednje izdanje

Lokalni izbori 2026.

Gde su najveće šanse za promenu vlasti Pretplati se
Režimska politika sopstvene nekažnjivosti

Smrt individualne odgovornosti

Srpska pravoslavna crkva i zakon

Vladike su kraljevi na svojoj teritoriji

Intervju: Darko Tomović, predsednik Singlusa

Narodno pozorište ne sme pasti

Kako građani Amerike vide sukob sa Iranom

Rat bez saveznika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure