img
Loader
Beograd, 28°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zdravlje

Deca sve gojaznija: U đačkim kuhinjama nema ko da radi

12. септембар 2024, 15:32 S.Z.
Foto: Ivan Šepić
Obrok iz đačke kuhinje nekada je bio neizbežan deo detinjstva
Copied

Svako osmo dete u Srbiji je gojazno. Uzrok su loša ishrana i slaba fizička aktivnost. Zašto nema više đačkih kuhinja i sporta u okviru škole, kada se zna da gojaznost ostavlja ozbiljne posledice po zdravlje

Nova školska godina nosi sa sobom mnogo izazova, za decu i za roditelje. Jedan od njih je redovna i izbalansirana ishrana dece. Ovo ujedno predstavlja i gorući problem, što potvrđuju podaci Instituta za javno zdravlje „Dr Milan Jovanović Batut“ – svako osmo dete u Srbiji je gojazno.

Đakčke kuhinje retka pojava u školama

Đačke kuhinje su pre izuzetak, nego pravilo, piše RTS. Obroci se naručuju uglavnom preko keteringa i to za decu koja ostaju u dnevnom boravku. S druge strane, objekti brze hrane su odmah pored škola.

Rezultati projekta Evropske unije Strength2Food, pokazuju da trećina škola priprema sopstvene obroke, ali samo 13 odsto škola priprema ručak u svojim kuhinjama. Oko 20 odsto škola nema nikakve obroke. Projekat je trajao od 2106. do 2021. godine.

Hrana za đake priprema se samo u 12 od 166 osnovnih škola u Beogradu, pisale su „Večernje novosti“.

Na Novom Beogradu ima 20 osnovnih škola i samo jedna, OŠ „Borislav Pekić“ ima kuhinju u kojoj se priprema hrana za učenike.

Kuvari za minimalac

Da bi u školskoj kuhinji mogli da se pripremaju obroci za đake, potrebno je da ona dobije HASAP standard (sistem za osiguranje bezbednosti hrane u svim fazama proizvodnje, prerade i prometa), što su za mnoge nedostižni standardi, zbog nedostatka novca.

Veći problem od sertifikata je naći kuvara ili kuvaricu za minimalac.

Predsednik Granskog sindikata prosvetnih radnika Srbije „Nezavisnost“ Srđan Slović kaže za „Vreme” da je na problem sa službama ishrane ukazano još pre osam godina, ali se na to zaboravilo.

„S obzirom da radim kao vaspitač u domu učenika poznajem funkcionisanje studentske ishrane, naročito u učeničkim domovima. Ogroman je problem da se nađu ljudi da se uposle, jer i oni što rade nisu kvalifikovani. Više su to ljudi koji su prekvalifikovani ili pred penzijom. Oni su na minimalnoj ceni rada i mnogo ih odlazi u penziju, tako da su direktori primorani da dele suve obroke. Proces je takav u studentskim i učeničkim domovima, a verovatno i u školskim kuhinjama”, kaže Slović.

Dodaje da su na ivici minimalca svi u nenastavnom kadru, do petog stepena obrazovanja.

„Oni koji rade, imaju dodatne poslove tako da im nije prioritet rad u ovim ustanovama. Od tih poslova im dolazi glavni izvor prihoda, pa često odlaze i na bolovanje”, kaže Slović.

Niko ne sluša sindikate

Prema rečina našeg sagovornika, sindikati su još ranije predlagali da se baš službe ishrane tretiraju kao posebna delatnost, kako bi im se u skladu sa platnim razredom promenio sadašnji položaj.

„Međutim, platne grupe i razredi dan danas nisu stupili na snagu, moguće da se o njima ni ne razmišlja. Problem je što su sada najavili promenu cene rada za nastavno i nenastavno osoblje. Plan je da nastavnom osoblju raste plata 12 odsto, a nenastavnom osam. Tako da će ta katerogorija da bude još više ugrožena i demotivisana”, objašnjava Slović.

Iz Ministarstva prosvete su najavljivali još 2020. godine da bi u većem broju škola moglo da počne spremanje obroka. Novac za te namene trebalo je da bude obezbeđen u budžetu, a za početak „na listi“ bi bile obrazovne ustanove kojima su potrebna manja ulaganja da počnu pripremu hrane za decu.

Da bi kuhinja postojala u školi, mora biti najmanje 100 zainteresovanih učenika, kao i zaposlena kuvarica i servir. Ove najave, ostale su mrtvo slovo na papiru.

Fizčko umesto kuhinje

U Srbiji je prošle godine pokrennut pilot projekat „Svako dete ima pravo da odrasta zdravo“, u 73 osnovne i 22 srednje škole u Srbiji đaci su imali povećan broj časova fizičkog vaspitanja.

U tim osnovnim školama đaci su imali časove fizičkog vaspitanja svakog dana, a u srednjim školama četiri časa, a tamo gde su postojali uslovi i pet časova nedeljno.

Narodna poslanica i predsednica Pododbora za sport Tatjana Medved rekla je ranije za RTS da je alarm izazvalo što poslednjih nekoliko godina ima sve više gojazne dece sa slabom motorikom.

Iako je ideja bila odlična i pozdravljena sa svih strana ni od toga izgleda nema ništa jer nije obezbeđeno dovoljno nastavnog kadra.

Zdrave navike od malih nogu

Nutricionistkinja Slađana Radović rekla je ranije za „Vreme“ da je važno da deca pored fizičke aktivnosti imaju i pravilnu ishranu, ali škole retko sarađuju sa nutricionistima na tom planu.

„Dete koje je naučilo kao malo kako treba da se hrani, tako se hrani ceo život“, rekla je Radović.

Ona viđa takve pacijente, mlade koji su gojazni od malih nogu, i ističe da treba podučiti i roditelje, „jer onako kako se roditelji ponašaju, tako se i dete razvija, ono u porodici razvija svoje navike.“

Kod dece i adolescenata gojaznost se definiše kao porast telesne mase iznad arbitrarno utvrđene vrednosti, koja uzima u obzir pol, uzrast i telesnu visinu, a rezultat je prekomernog sadržaja masti u organizmu. Gojaznost u detinjstvu nastaje međudejstvom genetskih, bioloških, psiholoških, sociokulturoloških i činioca okoline.

Gojazna deca, naročito u školskom uzrastu, u velikom procentu postaju gojazne odrasle osobe (zavisno od stepena gojaznosti, uzrasta i pola). Procenat gojazne dece koja su ostala gojazna i kada su odrasla iznosi od 45-85 odsto. Smatra se da 20 odsto gojazne dece u četvrtoj godini života i 80 odsto gojaznih adolescenata ostaje gojazno.

Kako se hrane učenici u državama regiona?

Organizovane đačke užine u Crnoj Gori nema već godinama. Obroke u školi imaju učenici prvih i drugih razreda pojedinih škola u produženom boravku.

Ostali đaci hranu kupuju u školi, ukoliko ustanova ima ugovor sa nekom od lokalnih pekara ili u okolnim prodavnicama, picerijama, buregdžinicama, o čemu su pisale „Vijesti“.

Prema podacima crnogorskog Instituta za javno zdravlje, svaki peti dečak i svaka deseta devojčica u Crnoj Gori su gojazni.

U Hrvatskoj je od 2023. godine obezbeđen besplatni obrok za sve učenike osnovnih škola.

Tagovi:

časovi fizičkog Đačke kuhinje Nenastavno osoblje
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Urbanizam

03.јун 2025. S.Ć.

Beograd na vodi: Stanovi na suncu, škola gotovo pod mostom

U toku je javni uvid Nacrta plana po kome će buduće stambeno naselje Beograda na vodi zameniti Beogradski sajam, i po kome će škola i vrtić biti na prostoru bez dovoljno sunca

Gradilišta česta mesta stradanja radnika

Nesreća na gradilištu

03.јун 2025. M. L. J.

Opasno zanimanje u Srbiji: Poginuo radnik na gradilištu na Vračaru

Radnik je poginuo na jednom gradilištu na Vračaru, nakon što je pao sa visine od oko deset metara. U Srbiji smrtno strada četiri puta više građevinskih radnika, nego u Evropskoj uniji

Urbanizam

02.јун 2025. S.Ć.

Ućutkivanje građana pri javnim raspravama o projektima poput Ekspa

Izmena Pravilnika o postupku izrade planova ukida prisustvo građana na javnim raspravama. Umesto toga uvodi digitalne. Ministarstvo prostora kaže da je ovo „opasna praksa uvođenja tišine tamo gde bi trebalo da se vodi javni dijalog“

Akušersko nasilje

02.јун 2025. Marija L. Janković

Mala pobeda: Zabranjeno rutinsko sečenje na porođaju i sedanje na stomak

Ministarstvo zdravlja je izradilo prvi Nacionalni vodič za trudnoću i porođaj koji je namenjen lekarima i zdravstvenim radnicima uključenim u porođaj. Odnosi se na zdravstvenu zaštitu žena tokom trudnoće, prirodni porođaj i primenu ultrazvuka u trudnoći

Beograd

01.јун 2025. S.Ć.

Nadstrešnica DZ Stari grad opasna po život

Od aprila je zatvoren glavni ulaz u DZ Stari grad zato što preti da će se nadstrešnica obrušiti. Sumnja se na zeleni krov koji je postavljen prošle godine

Komentar

Komentar

Kosjerićki apsurd

Zakleo se Vučić u vlast i u med da će u Kosjeriću da zavede red, mogla bi da glasi pesmica o apsurdno brutalnoj funkcionerskoj kampanji koja se vodi u ovoj malenoj opštini

Andrej Ivanji

Pregled nedelje

Šamarčina iz Moskve

Izgleda da je predsednik Srbije momački nagazio na žulj Putinu. Zašto? Zato što mu Zapad možda i može pomoći u pokušaju da izađe na kraj sa studentima i velikim delom pobunjenog društva, a Moskva ni u teoriji

Filp švarm       

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure