img
Loader
Beograd, 19°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Inicijativa

Inicijativa da Beograd dobije ulicu Dragoljuba i Ljiljane Bakić

13. фебруар 2024, 14:24 FoNet/Vreme
Foto: Marija Janković
Copied

Pre godinu dana preminuo je arhitekta Dragoljub Bakić. Sada se pokreće inicijativa da mu se Beograd oduži

Pokret Novi optimizam u utorak je, povodom godišnjice smrti arhitekte Dragoljuba Bakića, pokrenuo inicijativu da jedna ulica u Beogradu dobije njegovo ime.

„Retko koji artikulisani aktivizam na razne teme je mogao da prođe bez njegovog učešća, ali bez obzira što je bio opsednut ekološkim problemima našeg društva, s nama je pored tih tema delio brigu za druge probleme“ naveo je u saopštenju Novi optimizam.

I beogradski odbor stranke Zajedno pokrenuo je peticiju za imenovanje ulice u Beogradu po Dragoljubu i Ljiljani Bakić.

Arhitekta Dragoljub Bakić, koji je bio i član Ekološkog ustanka i koalicije „Moramo“ u čijoj je kampanji učestvovao, preminuo je u 13. februara 2023. u Beogradu, u 84. godini.

Rođen je 1939. godine u Kragujevcu, a diplomirao je na Arhitektonskom fakultetu Univerziteta u Beogradu 1962. godine.

Autor je brojnih objekata i urbanističkih celina u Srbiji i Jugoslaviji, kao i u Kuvajtu, Zambiji, Iraku, Zimbabveu, Južnoafričkoj Republici, Saudijskoj Arabiji, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kataru, Bugarskoj, Danskoj, Švajcarskoj, Poljskoj, Grčkoj, Maleziji, Venecueli i Japanu.

Bakić je poslednjih godina bio oštri kritičar investitorskog urbanizma u Beogradu.

„Od 2012. u Beogradu više ne postoji javni interes, on je mrtav. Postoji samo razularena vlast, despotizam koji se vidi u svim sferama života. I možda su ova moja profesija i urbanizam to najogoljenije pokazali“, rekao je Bakić u jednom intervjuu za “Vreme” pre tri godine.

Posebno je kritikovao projekat Beograd na vodi.

„Beograd na vodi je mesto gde se čine katastrofalne greške: urbanističke, arhitektonske, saobraćajne, infrastrukturne, ekološke, društveno-političke, sociološke, ogromne ekonomske greške…“, napisao je Bakuć u teksto „Građevinski monstrumi na obali Save“ objavljenom u „Vremenu“.

„Na prvu vest o ovom projektu, u februara 2014, odmah su se javno usprotivile obe profesionalne arhitektonske asocijacije – Udruženje arhitekata Srbije i Društvo arhitekata Beograda tražeći da se poštuje važeći Generalni urbanistički plan Beograda i da se raspiše međunarodni urbanističko-arhitektonski konkurs. Arhitektama je u lice bačeno tih 3,5 milijardi evra i zaprećeno da ćute. Ta naivna priča o velikom novcu raspršila se kao mehur od sapunice kada je konačno na videlo dana izašao Ugovor o javno-privatnom partnerstvu između Republike Srbije i jednog privatnog preduzetnika iz Abu Dabija, u kome piše da je zapravo reč o 100 (stotinu) puta manjoj sumi, jer se čitav projekat realizuje po principu: sagradi se kuća, bude prodata, pa se gradi sledeća od tako prikupljenog novca. Ostaje velika misterija zašto vlast na projektu Beograd na vodi demonstrira takvu upornost u donošenju stručno spornih i štetnih odluka, spremnost za kršenje zakona, i takvu zadrtost i bahatost, zarad interesa jednog privatnog lica“, pisao je Bakić.

Upozoravao je na uslove u kojma građevinci rade na Beogradu na vodi.

„I tako Tamni Vilajet nastavlja da uspešno krije svoje tajne. Krio je od javnosti kada je postavljao kamene temeljce, krio se tramvajima od javnosti kada je potpisivao Ugovor i nastavlja da krije svoje tajne. Tako još uvek krije preostalih 200 stranica ugovora koje su ostale neprevedene na srpski jezik; još uvek krije svoje „kompletne idiote“ iz Hercegovačke ulice; još uvek krije koliko i čijeg novca je do sada utrošeno na tom gradilištu gde se nemilice betoniralo blato Bare Venecije; još uvek se krije ono najvažnije – koliko će to sve skupa koštati Srbiju da bi dobila ta svoja bedna 32 procenta vlasništva dok o svemu odlučuje jedan arapski preduzimač kome je dato 68 procenata vlasništva i uz to mu potpuno besplatno ustupljeno najvrednije centralno gradsko zemljište i na njemu proglašena EKSTERITORIJALNOST“ napisao je u tekstu „Tamni Vilajet – Beograd na vodi“.

Dragoljub Bakić bio je član Akademije arhitekture Srbije. Dobitnik je nagrade Salona arhitekture za 1974, 1976, 1978 i 1991. godinu i dobitnik Velike nagrade Saveza arhitekata Srbije 1994. godine.

Tagovi:

Dragoljub Bakić
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Ultrazvuk štitaste žlezde

Zdravlje

29.мај 2025. Katarina Stevanović

Šta morate da znate o štitastoj žlezdi: Kako na vreme otkriti bolest i kako se leči?

Od nesanice i anksioznosti do raka – poremećaji rada štitaste žlezde pogađaju milione ljudi, a simptomi se lako mogu pomešati s posledicama svakodnevnog stresa. Autorka ovog teksta zna to iz ličnog iskustva, a uz pomoć stručnjaka donosi sve što treba da znate o jednoj od najrasprostranjenijih endokrinih bolesti današnjice

Naslovna strana Vremena

Novi broj „Vremena”

28.мај 2025. I. M.

Adam Mihnjik za „Vreme”: Studentski bunt je kulturna budućnost Srbije

U intervjuu iz Varšave, Adam Mihnjik, jedan od najvažnijih evropskih intelektualaca govori o otporu, komunizmu, novinarstvu, zatvoru i zašto veruje da Srbija ima šansu za bolji put

Pobunjeni prosvetni radnici: Meta odmazde režima

Novi otkazi u prosveti

28.мај 2025. T. S.

Obračun sa neposlušnima: Tri nastavnice iz Srbobrana dobile otkaz zbog obustave nastave

Tri nastavnice iz Gimnazije „Svetozar Miletić“ u Srbobranu dobile su otkaz jer su u znak podrške studentskim protestima obustavile nastavu. One su poslednje žrtve neobuzdanog režima koji se mesecima obračunava sa pobunjenim prosvetnim radnicima

NAT se bavi akreditaciom studentskih programa

Pritisak na univerzitet

28.мај 2025. Katarina Stevanović

NAT pod lupom: Zašto se osipaju tela koja brinu o kvalitetu obrazovanja?

Pod pritiskom vlasti, univerziteti u Srbiji prelaze na onlajn nastavu, blokade traju, a Nacionalno telo za akreditaciju ostaje bez članova. To je ono telo koje je fakultetima u blokadi pretilo oduzimanjem akreditacije. Da li se ostavke zaista podnose iz „ličnih razloga“

Anti-SLAPP konferencija

Mediji

27.мај 2025. M.S.

Anti-SLAPP konferencija: Srbija među pet država sa najviše SLAPP tužbi

Tužbe koje imaju za cilj da ućutkaju kritiku, zakopaju istinu i kazne one koji imaju hrabrosti da govore jesu SLAPP tužbe, a Srbija je među pet država Evrope koje su najviše pogođene ovim tužbama

Komentar

Komentar

Razaranje Univerziteta: Nasilje, moć i noša

Predsednik Srbije Aleksandar Vučić pokušava da uništi srpske Univerzitete kako bi opstao na vlasti. Ne shvata pritom da bez Univerziteta gubi društvo iz kojeg, kao i svaki parazit, isisava životodavne sokove. On ubija ono što ga drži u životu

Ivan Milenković

Pregled nedelje

Vučić pod kapuljačom

Kao paradržavni organ specijalne namene koji metalnim štanglama zavodi „red i mir“, Vučić upravo legalizuje kapuljaše. U pitanju je – otprilike – nešto nalik na Musolinijeve „borbene saveze“ iz 1919-1922.

Filip Švarm

Komentar

Otadžbinu brani „istraživački tim Informera“

Sreća da Srbija ima „istraživački tim Informera“! Dragan J. Vučićević je u poslednji čas otkrio pakleni plan „zločinaca“ i „blokadera“ i tako opet spasao državu. To što laže manje je bitno

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1795
Poslednje izdanje

Intervju: Adam Mihnjik, glavni i odgovorni urednik dnevnog lista “Gazeta viborča”, pisac

Studenti su dobra budućnost Srbije Pretplati se
Smene na čelu novosadske policije

Od ranije poznati načelnici

Sve greške predsednika Srbije

Aleksandar Vučić, vođa opozicije

Slučaj Novaka Đokovića

Uvek svoj, a na pravoj strani

Intervju: Mario Knezović, frontmen grupe “Zoster”

Sve može biti muzika

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1795 28.05 2025.
Vreme 1794 21.05 2025.
Vreme 1793 15.05 2025.
Vreme 1792 07.05 2025.
Vreme 1790-1791 23.04 2025.
Vreme 1789 16.04 2025.
Vreme 1788 10.04 2025.
Vreme 1787 03.04 2025.
Vreme 1786 26.03 2025.
Vreme 1785 20.03 2025.
Vreme 1784 12.03 2025.
Vreme 1783 05.03 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2025 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure