img
Loader
Beograd, 4°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Zakoni

Bibliotekarsko društvo: Ne treba mi autorima da plaćamo autorsko pravo

27. septembar 2024, 18:19 Sonja Ćirić
Copied

Zakon koji je trebalo da pomogne piscima da ostvare svoja autorska prava i koji svuda u Evropi funkcioniše kako treba, u Srbiji bi, zbog dodatog podzakonskog akta, mogao da ugrozi biblioteke

Bibliotekarsko društvo Srbije apeluje na državu  da odloži stupanja na snagu podzakonskog akta, „Tarifa naknade za poslugu originala i umnoženih primeraka autorskih dela izdatih u štampanoj formi“, koji stupa na snagu 1. januara zato što nikom ne koristi a svima šteti.

Evo o čemu je reč.

Zakon o autorskim i srodnim pravima, koji imaju sve evropske zemlje, donet je u Srbiji još pre deset godina po evropskom modelu, a tek ove godine je objavljeno da će početi da se primenjuje od 1. januara 2025. godine.

Prema tom Zakonu, autor ima prava na nadoknadu za korišćenje njegove knjige. U praksi to bi značilo da će biblioteke za svaku izdatu knjigu od svojih članova naplaćivati 15 dinara i zatim taj novac uplaćivati autoru.

Ovog avgusta donet je podzakonski akt, Tarifa. U članu 7 piše da je „obveznik plaćanja naknade osnivač javne biblioteke“. To je lokalna samouprava.

Odmah zatim je doneta Ispravka te Tarife, po kojoj nadoknadu autorima plaća „javna biblioteka, odnosno njen osnivač“.

Bibliotekarsko društvo Srbije (BDS), koje je reprezentativno i najveće udruženje u kulturi, tvrdi da  taj „pravni akt preti da ugrozi rad javnih biblioteka Srbije“.

U Srbiji ima 530 biblioteka sa ograncima. BDS kaže da sprovođenje Tarife „predstavlja namet na javne biblioteke“. Daju primer da bi za pozajmljenih 50.000 knjiga trebalo da plate 750.000 dinara.

Biblioteke nemaju novac za tu svrhu.  Kažu da „budžeti biblioteka zavise od osnivača a finansijski planovi biblioteka za osnivača nisu obavezujući, već se usvajaju najčešće delimično, a nekada čak i ne.“  Godišnji budžet pojedinih biblioteka je sedamdesetak hiljada dinara, koje oni upotrebe za nabavku novih knjiga.

Naglašavaju da se „ni na koji način se ne zalažemo da se ne plaća nadoknada autorima! Naprotiv, ovim putem ukazujemo na nevaljanost ovog podzakonskog akta, čija primena bi, ukoliko ne bude u značajnoj meri izmenjen, imala pogubne efekte na pravo građana na znanje i tačne i ažurne informacije. Posledično ni sami autori ne bi imali korist od svojih autorskih prava.“

Kažu da je Tarifa doneta bez konsultacija sa njima, i traže hitno stavljanje van snage ovog podzakonskog akta „kako bi se izbeglo nastupanje nemerljive štete po bibliotečku delatnost i pravo svakog stanovnika na slobodan i nesmetan pristup znanju i informacijama.“

Ili, u prevodu: ako vlast ne usliši ovaj apel, biblioteke ili uopšte neće imati odakle da piscima plate nadoknadu i ispune svoju zakonsku obavezu, ili će moći da plate onoliko koliko imaju u budžetu za nabavku novih knjiga, ali zato neće moći da obnove knjižni fond. Znači – svi gube.

Treba primetiti i da u Tarifi nigde nije precizirano kome ide taj novac koji treba da obezbede javne biblioteke.

 

Tagovi:

Apel Bibliotekarsko društvo Autorsko pravo
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Zloupotreba

27.mart 2026. Marija L. Janković

Smrt na Filozofskom: Monstruoznost tabloida, Marko Kričak i pokušaj vlasti da zloupotrebi tragediju

Izveštavanje kompanije "Informer" o smrtnom slučaju na Filozofskom fakultetu pomera granice zdravog razuma i pakosti, a kamo li Kodeksa novinarstva. Država na mesto nesreće šalje ozloglašenog Marka Krička i glavnog javnog tužioca Nenada Stefanovića koji slovi za Vučićevog lojalistu

Policija

27.mart 2026. B. B.

Kriminalistička policija na Filozofskom fakultetu u Beogradu

Desetak pripadnika Uprave kriminalističke policije ušlo je u zgradu Filozofskog fakulteta u Beogradu ispred koje je pronađeno beživotno telo dvadesetpetogodišnje devojke

Injekcija, maska, sveće, eutanazija

Eutanazija

27.mart 2026. Katarina Stevanović

Dobrovoljna smrt: Da li bi u Srbiji trebalo uvesti pravo na eutanaziju?

Eutanazija je dozvoljena samo u nekoliko evropskih zemalja. Srbija nije među njima. Koji su argumenti za, a koji protiv prava na dobrovoljnu smrt

Počela je rekonstrukcija dogašaja u slučaju Danke Ilić

Danka Ilić

27.mart 2026. B. B.

Potvrđena optužnica u slučaju Danke Ilić

Dejan Dragijević i Srđan Janković osumnjičeni su da su ubili dvogodišnju devojčicu Danku Ilić

Atomobil na kome krupnim belim slovima na plavoj podlozi piše policija

Hronika

27.mart 2026. N. M.

Miša Omega pronađen mrtav u stanu na Paliluli

Telo kontroverznog biznismena Milomira Joksimovića zvanog Miša Omega pronađeno je sinoć u stanu u kome je živeo u beogradskoj opštini Palilula

Komentar

Komentar

Filozofski fakultet: Devojka i smrt – politička nekrofilija

Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kako među Vučićevom „familijom“ stasava novi Veljko Belivuk

Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici

Filip Švarm

Komentar

Možda Danka Ilić nije ni postojala

Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure