img
Loader
Beograd, 8°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Beograd

Bezistan, od sjaja do đubreta

18. februar 2024, 16:48 S.Ć.
Foto: FpNet
Copied

Nekada je bio deo grada koji je bio lep i gde se uživalo, a danas Beograđani prolaze Bezistanom samo kad moraju, pazeći kako hodaju

Fonetove fotografije Bezistana koje objavljujemo snimljene su ovih dana, iako deluju kao da nisu nove. Jer, drugačijeg ga većina Beograđana ni ne pamti, kao da je oduvek razrovan i pun đubreta, deo centra koji treba zaobilaziti.

Bezistan spaja Terazije i Trg Nikole Pašića, dve kucavica Beograda, i jedan je od najprometnijih delova grada. Prolaz je stavljen pod prethodnu zaštitu kao potencijalni kulturni spomenik, i deo je šire zaštićene prostorno kulturno-istorijske celine Terazije.

Sve je bilo u redu do recimo – osamdesetih.

Na mestu današnjeg Bezistana prvo se nalazila „Ćosina mehana“, koju je on  modernizovao u „Gostionicu kod Pariza“. Ovo „Pariz“ u imenu, odnosilo se na hotel otvoren 1870. kao jedan u nizu terazijskih hotela – sa leve strane se nalazila čuvena „Kasina“, a sa desne  je bila kafana „Takovo“.

Reputacija hotela „Pariz“ je uvek bila mondenska. Velika i prostrana kafana, duboka hladovina dvorišta, nadaleko čuvena kuhinja, zabave i prijemi. Važio je za okupljalište poznatijih Beograđana, posebno onih sklonih politici i Radikalnoj stranci, te je bio upamćen i kao nezvanično sedište ovih, nekad, progresivnih snaga. U njemu je boravio hrvatski slikar Vlaho Bukovac dok je portretisao kraljicu Nataliju i prestolonaslednika Aleksandra Obrenovića.

U restorana hotela „Pariz“ je 1906. bio bioskop „Grand“, tadašnjeg vlasnika hotela Svetozara Botorića, prvog srpskog producenta.

Nakon Prvog svetskog rata, hotel i bioskop prodati su Upravi fondova. između dva rata, hotel će više puta menjati vlasnike i zakupce. Tridesetih godina 20. veka bioskop proširen i dozidana mu je još jedna sala.

Ratne godine i dva bombardovanja koja je Beograd preživeo tokom Drugog svetskog rata, ostavile su Terazije u ruševinama, a jedna od žrtava je bio i hotel „Pariz“. Srušen je 1948. godine, a na njegovom mestu je sagrađen pasaž i trg Bezistan.

Bezistan je zamišljen kao natkriveni manji trg, koji bi služio kao mesto okupljanja zanatlija i trgovaca, ali i kulturni i turistički centar. Otud i sam naziv, koji vuče korene u turskom jeziku i označava „tržnicu, deo trga pod krovom, trgovačku kuću u bazaru“.

Projektovao ga je 1953. godine arhitekta Vladeta Maksimović, koji je nekadašnju hladovinu drveća zamenio betonskim krovom u obliku mreže. U centar trga, kao mesto za predah, postavio je fontanu sa bronzanom skulpturom „Devojka sa školjkom“, Aleksandra Zarina. Duž oboda trga, napravljen je niz radnji, od kojih je mnogima u dragom sećanju ona minijaturna prodavnica „Soko Štarka“.

Šezdesetih je oko fontane bila bašta-restoran, izuzetno popularan.

Umesto nekadašnjeg bioskopa „Grand“, otvoren je novi bioskop „Kozara“, kao glavni objekat u prolazu. U blizini bioskopa bila je prva javna foto kabina u Beogradu. U podrumu današnjeg „Mekdonalds“ nalazila se popularna diskoteka „Bezistan“.

Godine tranzicije su pretvorile Bezistan u mesto za prodaju deviza, i grafite. Na njima je bilo sve, od vulgarnosti preko navijačkih parola, do pravih remek-dela urbane umetnosti. U Bezistan su uneti kiosci u kojima su prodavani kičasti suveniri. Najpopularniji među kioscima bio je onaj sa bedževima i nalepnicama za majice, a pre svega po piratskim muzičkim i filmskim kasetama i diskovima.

Devedesetih fontana je prestala sa radom i oronula, kamene ploče na pločniku su se iskrivile i polomile, betonska mreža krova postala je sklona padu.

Bioskop „Kozara“ je privatizovan 2003. godine i više puta je menjao vlasnika. Sudbina mu je zapečaćena 2012. godine kada je potpuno uništen u velikom požaru.

Bezistan je postao spontani parking, iako je pešačka zona.

Prva rekonstrukcija bila je 2008, urađeni su plato u fontana koja je proradila 2011. Sledeća je najavljena 2017. a onda je nakon tri godine rečeno da rekonstrukcije neće biti, zbog nerešenih vlasničkih problema sa parcelama preko kojih pasaž prolazi.

Rekonstrukcija i revitalizacija Bezistana se stalno planira, međutim radovi se godinama odlažu, zbog vlasničkih problema sa parcelama preko kojih pasaž prelazi.

Avgusta prošle godine je rečeno da bi Bezistan mogao da postane umetnička galerija. I, na tome se stalo.

Tagovi:

bioskop Kozara Beograd Bezistan
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Škola Karađorđe u Saranovu

Obrušavanje plafona u školi

02.april 2026. K. S.

Hapšenja zbog škole u Saranovu: Petoro osumnjičenih za višemilionsku štetu budžeta

Posle urušavanja plafona u učionici u OŠ „Karađorđe“ u Saranovu posle renoviranja, istraga otkrila sumnje na lažiranu dokumentaciju, neispunjene uslove za izvođenje radova i višemilionsku štetu po budžet

Rodno zasnovano onlajn nasilje

02.april 2026. Marija L. Janković

„Vreme“ saznaje: Procurila baza sa podacima 5.000 pacijentkinja iz ginekološke klinike u Srbiji

Lični podaci čak 5.000 pacijentkinja jedne ginekološke klinike u Srbiji, sa imenima, brojevima telefona, ali i dijagnozama i terapijama, su procurili, saznaje „Vreme“. Klinika nije želela da plati otkup hakerima. Mogu li se pacijentkinje zaštititi i šta može da uradi država

Policija

Hronika

02.april 2026. I.M.

Bačene dve bombe na teretanu u Zemunu, intervenisao SAJ

Tokom noći nepoznata osoba bacila je dve bombe na jednu teretanu u Zemunu. Nije bilo povređenih, ali je pričinjena materijalna šteta

Iz novog broja „Vremena“

01.april 2026. D. S. / M. M.

Srbija: Da li zabraniti telefone u školama?

Krčka se zabrana upotrebe mobilnih telefona u srpskim školama. Kako to sprovesti i zašto ipak ta mera nije magični štapić? O tome nedeljnik „Vreme“ piše u novom broju

Vikipedija

Uređivanje Vikipedije

01.april 2026. Jovan Kalem

Posle pisanja „Vremena“: Desničari najureni sa Vikipedije na srpskom

Kako su sa Vikipedije trajno banovani pojedini srpski desničari, šta su skrivili i koji im je bio cilj

Komentar
Grupa policajaca u punoj opremi za razbijanje demonstracija

Komentar

Neće im se oprostiti, iako ne znaju šta čine

Vršljanje policije po Rektoratu Univerziteta u Beogradu je čin ljudi nesvesnih da sami propadaju u rupu koju kopaju Vladanu Đokiću, da nastupaju kao zlo koje će izgubiti bitku protiv dobra, kao neuki jahači metle koje će na kraju pomesti studenti

Andrej Ivanji
Kula

Komentar

I šta sad?

Lokalni izbori održani u nedelju pokazali su, pre svega, slabost vlasti i snagu onih koji bi da vlast menjaju. Šta im je sada činiti?

Ivan Milenković

Komentar

Lokalni izbori: Kako se pobeda od 10:0 začas pretvori u poraz

Nije Vučić Putin, niti to može biti. Putina se ljudi plaše, a od Vučića im se samo ide u toalet. Da bi postao ozbiljan diktator, čovek mora za to da bude talentovan. I mora imati validniju diplomu od one dobijene od Vojislava Šešelja

Nedim Sejdinović
Nedim Sejdinović
Vidi sve
Vreme 1839
Poslednje izdanje

Režimski Napad i odbrana Beogradskog univerziteta

Ne boje se kriminala, boje se obrazovanja Pretplati se
Lokalni izbori 2026. i napadi na novinare

Nasilje napuklog režima

Uticaj društvenih mreža na mentalni i kognitivni razvoj mladih

Crvenkapa i sajber vuk

Tribina Vremena: Aranđelovac, 23. mart 2026.

Lokalni izbori – ratno stanje

Književnost

Narator kao pukotina

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1839 02.04 2026.
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure