img
Loader
Beograd, 12°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpska pravoslavna crkva

Beograd ima 190 hramova, patrijarh hoće barem još 100

09. decembar 2024, 18:40 Mila Jovanović
Foto: Sava Radovanović/Tanjug
Hram Svetog Save
Copied

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije izjavio je da je Beogradu treba barem još stotinu crkvi i hramova. Ali, pitanje je za koga? Jer ljudi iovako slabo idu u crkvu

„Samo neka se gradi” je moto koji se duboko ukorenio u svaku poru srpskog društva – od politike do religije.

Dok vladajuća partija ubrzano radi na urbanizaciji, izgradnji stadiona, seljenju srži Beograda u Beograd na vodi, iz Srpske pravoslavne crkve stiže poruka da Beogradu fale hramovi i crkve. Barem još njih sto, ako ćemo precizno.

„Po nekim uzusima, da upotrebim ono što su danas nama merila i uzusi u mnogim sferama našeg života, po uzusima evropskim, jer to su merila po kojima mnoge stvari danas merimo, da li treba ili ne treba to je stvar procene i izbor, ali po tim uzusima u Beogradu je potrebno još najmanje stotinu hramova“, rekao je patrijarh Porfirije, a prenela SPC u saopštenju.

Po kojim to uzusima tačno i šta oni podrazumevaju, poglavar SPC nije pojasnio.

Patrijarh je tokom liturgije u crkvi Svetog Jovana Vladimira u beogradskom naselju Medaković, gde je osveštao nova zvona, kazao da ga „istinski duša boli“, kada vidi da su se neki ljudi pobunili u nekim delovima grada gde je postojala inicijativa da se zida novi hram, što je dovelo do obustave inicijative.

„A ja sam siguran da ogromna ogromna većina ljudi koja živi na tim prostorima, kao i na svakim drugim, oseća potrebu za hramom. Naravno da imamo potrebu i za svim ostalim, pre svega za školama, bolnicama, ambulantama, vrtićima“, kazao je Porfirije.

Đenović: Pitanje broja crkava je veoma složeno

Verski analitičar Draško Đenović ikaže da je pitanje broja crkava i hramova na određenoj teritoriji veoma složeno.

„Postoje neki standardi koliko bi vernika trebalo da ima po jedna parohija. Kada čujemo da je potrebna izgradnja još sto hramova i crkvi, moramo razumeti da neće svi oni biti veličine Hrama svetog Save, već bi bile izgrađene i male crkve, poput kapela”, objašnjava Đenović.

Situaciju dodatno komplikuje i to što se na teritoriji Beograda nalaze i brojna sela i prigradska naselja, u kojima bi se takođe gradilo.

„Ne mogu da procenim da li je izjava patrijarha preuveličavanje ili ne. Beograd nema vojnu kapelu, a bilo bi sasvim normalno da je ima i nekada je vojna kapela i postojala”, kaže.

Dodaje da nijedna pravoslavna crkva u Beogradu ne služi liturgiju na stranom jeziku, iako u Beogradu ima stranaca pravoslavne veroispovesti koji ne razumeju srpski, a ni crkvenoslovenski.

„Za njih, ne postoji mesto na kojem mogu da slušaju liturgiju”, kaže Đenović.

Sloboda, a ne izgradnja

Teolog Vukašin Milićević je stava da izgradnja tolikog broja verskih objekata Beograđanima nije neophodna, te da su za propovedanje religije značajnije neke druge stvari, a ne puka gradnja hramova.

„Mislim da nam ne treba toliko novih hramova. Tu se uvodi još jedan kriterijum: koliko je stvarnih, a koliko tradicionalnih vernika na našim prostorima? Iz odgovora na to pitanje možemo videti da li se gradnja potencira zato što su to stvarne potrebe vernika ili zbog propovedanja religije?”, kaže Milićević.

Kako bi se zaista dokazalo da su nove crkve i hramovi neophodni, kaže Milićević, potrebno je da crkve tokom liturgija budu prepune, a to u Beogradu nije slučaj.

„To što je patrijarh imao na umu može da se ostvari na drugi način. Za širenje vere, nije neophodno više objekata, nego više ljudi koji imaju potpunu slobodu da govore i propovedaju. Srpska pravoslavna crkva, ipak, te slobode trenutno ne pruža”,smatra Milićević.

Koliko ima vernika, a koliko crkava?

U jednom svom radu Milićević pruža precizne brojke i procente o tome koliko pravoslavnih vernika ima na teritoriji beograda, ali i koliko od njih redovno odlazi u crkvu.

„Na teritoriji Beograda, prema popisu iz 2011. godine, živi oko 1.475.000 pravoslavnih vernika. U jurisdikciji pet eparhija koje se nalaze na teritoriji Beograda, nalazi se oko 190 parohijskih i manastirskih hramova. Ipak, svake nedelje, liturgijama prisustvuje oko 3,86 odsto pravoslavnih stanovnka grada”, navodi se u istraživanju.

I taj procenat važi ukoliko na liturgiji bude oko 300 ljudi, što je veoma retko dostižna cifra za većinu crkava.

Nekada, na liturgijama bude i do 50 ljudi, što je svega 0,64 odsto pravoslavnih stanovnika Beograda.

 

Tagovi:

Beograd crkve patrijarh Porfirije. Srpska pravoslavna crkva
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo
Prosvetni radnici, protest, transparenti

Udar na prosvetu

29.januar 2026. Katarina Stevanović

Profesori na nišanu: Kako Vučićev režim satire pobunu u prosveti

Od neproduženih ugovora i umanjenih plata, preko policije na fakultetima i inspekcija u školama, do nagrada za najlojalnije, vlast u Srbiji već više od godinu dana sistematski kažnjava nastavnike i univerzitetske profesore koji su stali uz studente i pobunjene građane

Planina Divčibare

Uništavanje planine

29.januar 2026. I.M.

Divčibare: Sve više građevina, sve manje vode

Gradnja na Divčibarama ne staje. Zgrade niču kao pečurke posle kiše. Samo što se ništa ne radi na infrastrukturi, pa turisti koji hrle na planinu nemaju vodu

Radno vreme

29.januar 2026. N. M.

Neradna nedelja: Ukinuta u Crnoj Gori, a gde je Srbija

Ustavni sud Crne Gore ukinuo je odredbu kojoj je uvedena neradna nedelja u toj državi. Ko sve radi nedeljom u Evropi i može li Srbija da odluči da se nedeljom ne radi

Bojan Kovačević, arhitekta, u pozadini Beograd

Iz novog broja „Vremena“

28.januar 2026. S. Ć.

Bojan Kovačević: Beograd na vodi je tumor, treba sprečiti metastaze

Arhitekta Bojan Kovačević za „Vreme“ govori o Generalštabu i Beogradu na vodi, i ostalim „projektima“ koji guše grad

Kamioni blokiraju granične prelaze

Nastavak protesta

28.januar 2026. I.M.

Treći dan blokada granica: Prevoznici iz regiona protiv pravila EU

Blokade teretnih terminala širom regiona nastavljene su i treći dan, dok prevoznici upozoravaju da ih nova pravila Evropske unije u zemljama Šengena praktično izjednačavaju sa migrantima i ograničavaju njihov boravak.

Komentar
Aleksandar Vučić sa ispruženom rukom, vide mu se samo oči kroz naočare

Komentar

O volu i Jupiteru

Javni sastanci i postrojavanje potčinjenih su uobičajni rituali lojalnosti diktatorima. A što se Aleksandra Vučića tiče: videla žaba da se konj potkiva, pa i ona digla nogu. Ili što bi rekli stari Latini: Što je dopušteno Jupiteru, nije dopušteno volu

Nedim Sejdinović
Fotografije i artefakti logora Jasenovac u Skupštini Srbiji

Komentar

Jasenovac u Skupštini Srbije

Postavka o Jasenovcu u holu Narodne skupštine kao dobrodošlica evroposlaniku Toninu Piculi i ostalim evroposlanicima je na nivou Vučićevog videa na mreži X u kome elaborira kvalitet svog smeštaja u Davosu. Tamo mu je bio kratak krevet, ovde mu je kratka pamet

Andrej Ivanji
Dekan Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Milivoj Alanović u džemperu ispod koga se vidi plava košulja

Pregled nedelje

Ljudi koji bi da započnu rat u Srbiji

Zašto je dekan Milivoj Alanović isti kao šovinisti koji su huškali na ratove devedesetih? Zbog čega režimlije ne smeju ni pred sudiju za prekršaje, a kamoli pred Viši sud? I šta je ključni razlog za Vučićev rat protiv naroda i države

Filip Švarm
Vidi sve
Vreme broj 1830
Poslednje izdanje

Čudo neviđeno u Srbiji – suđenje ministru

Koga plaši slučaj građanina Selakovića Pretplati se
Intervju: Nemanja Smičiklas

Režim hoće da ukine Republički zavod

Metastaze ćacilenda (2)

Uloga sapuna u izboru za direktora RTS-a

Mark Karni, premijer Kanade

Čovek koji je ukrao šou u Davosu

Intervju: Andraš Urban, pozorišni reditelj

Cenzura je zločin

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.
Vreme 1820 19.11 2025.
Vreme 1819 12.11 2025.
Vreme 1818 05.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure