img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpska pravoslavna crkva

Beograd ima 190 hramova, patrijarh hoće barem još 100

09. decembar 2024, 18:40 Mila Jovanović
Foto: Sava Radovanović/Tanjug
Hram Svetog Save
Copied

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije izjavio je da je Beogradu treba barem još stotinu crkvi i hramova. Ali, pitanje je za koga? Jer ljudi iovako slabo idu u crkvu

„Samo neka se gradi” je moto koji se duboko ukorenio u svaku poru srpskog društva – od politike do religije.

Dok vladajuća partija ubrzano radi na urbanizaciji, izgradnji stadiona, seljenju srži Beograda u Beograd na vodi, iz Srpske pravoslavne crkve stiže poruka da Beogradu fale hramovi i crkve. Barem još njih sto, ako ćemo precizno.

„Po nekim uzusima, da upotrebim ono što su danas nama merila i uzusi u mnogim sferama našeg života, po uzusima evropskim, jer to su merila po kojima mnoge stvari danas merimo, da li treba ili ne treba to je stvar procene i izbor, ali po tim uzusima u Beogradu je potrebno još najmanje stotinu hramova“, rekao je patrijarh Porfirije, a prenela SPC u saopštenju.

Po kojim to uzusima tačno i šta oni podrazumevaju, poglavar SPC nije pojasnio.

Patrijarh je tokom liturgije u crkvi Svetog Jovana Vladimira u beogradskom naselju Medaković, gde je osveštao nova zvona, kazao da ga „istinski duša boli“, kada vidi da su se neki ljudi pobunili u nekim delovima grada gde je postojala inicijativa da se zida novi hram, što je dovelo do obustave inicijative.

„A ja sam siguran da ogromna ogromna većina ljudi koja živi na tim prostorima, kao i na svakim drugim, oseća potrebu za hramom. Naravno da imamo potrebu i za svim ostalim, pre svega za školama, bolnicama, ambulantama, vrtićima“, kazao je Porfirije.

Đenović: Pitanje broja crkava je veoma složeno

Verski analitičar Draško Đenović ikaže da je pitanje broja crkava i hramova na određenoj teritoriji veoma složeno.

„Postoje neki standardi koliko bi vernika trebalo da ima po jedna parohija. Kada čujemo da je potrebna izgradnja još sto hramova i crkvi, moramo razumeti da neće svi oni biti veličine Hrama svetog Save, već bi bile izgrađene i male crkve, poput kapela”, objašnjava Đenović.

Situaciju dodatno komplikuje i to što se na teritoriji Beograda nalaze i brojna sela i prigradska naselja, u kojima bi se takođe gradilo.

„Ne mogu da procenim da li je izjava patrijarha preuveličavanje ili ne. Beograd nema vojnu kapelu, a bilo bi sasvim normalno da je ima i nekada je vojna kapela i postojala”, kaže.

Dodaje da nijedna pravoslavna crkva u Beogradu ne služi liturgiju na stranom jeziku, iako u Beogradu ima stranaca pravoslavne veroispovesti koji ne razumeju srpski, a ni crkvenoslovenski.

„Za njih, ne postoji mesto na kojem mogu da slušaju liturgiju”, kaže Đenović.

Sloboda, a ne izgradnja

Teolog Vukašin Milićević je stava da izgradnja tolikog broja verskih objekata Beograđanima nije neophodna, te da su za propovedanje religije značajnije neke druge stvari, a ne puka gradnja hramova.

„Mislim da nam ne treba toliko novih hramova. Tu se uvodi još jedan kriterijum: koliko je stvarnih, a koliko tradicionalnih vernika na našim prostorima? Iz odgovora na to pitanje možemo videti da li se gradnja potencira zato što su to stvarne potrebe vernika ili zbog propovedanja religije?”, kaže Milićević.

Kako bi se zaista dokazalo da su nove crkve i hramovi neophodni, kaže Milićević, potrebno je da crkve tokom liturgija budu prepune, a to u Beogradu nije slučaj.

„To što je patrijarh imao na umu može da se ostvari na drugi način. Za širenje vere, nije neophodno više objekata, nego više ljudi koji imaju potpunu slobodu da govore i propovedaju. Srpska pravoslavna crkva, ipak, te slobode trenutno ne pruža”,smatra Milićević.

Koliko ima vernika, a koliko crkava?

U jednom svom radu Milićević pruža precizne brojke i procente o tome koliko pravoslavnih vernika ima na teritoriji beograda, ali i koliko od njih redovno odlazi u crkvu.

„Na teritoriji Beograda, prema popisu iz 2011. godine, živi oko 1.475.000 pravoslavnih vernika. U jurisdikciji pet eparhija koje se nalaze na teritoriji Beograda, nalazi se oko 190 parohijskih i manastirskih hramova. Ipak, svake nedelje, liturgijama prisustvuje oko 3,86 odsto pravoslavnih stanovnka grada”, navodi se u istraživanju.

I taj procenat važi ukoliko na liturgiji bude oko 300 ljudi, što je veoma retko dostižna cifra za većinu crkava.

Nekada, na liturgijama bude i do 50 ljudi, što je svega 0,64 odsto pravoslavnih stanovnika Beograda.

 

Tagovi:

crkve patrijarh Porfirije. Srpska pravoslavna crkva Beograd
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Zloupotreba

27.mart 2026. Marija L. Janković

Smrt na Filozofskom: Monstruoznost tabloida, Marko Kričak i pokušaj vlasti da zloupotrebi tragediju

Izveštavanje kompanije "Informer" o smrtnom slučaju na Filozofskom fakultetu pomera granice zdravog razuma i pakosti, a kamo li Kodeksa novinarstva. Država na mesto nesreće šalje ozloglašenog Marka Krička i glavnog javnog tužioca Nenada Stefanovića koji slovi za Vučićevog lojalistu

Policija

27.mart 2026. B. B.

Kriminalistička policija na Filozofskom fakultetu u Beogradu

Desetak pripadnika Uprave kriminalističke policije ušlo je u zgradu Filozofskog fakulteta u Beogradu ispred koje je pronađeno beživotno telo dvadesetpetogodišnje devojke

Injekcija, maska, sveće, eutanazija

Eutanazija

27.mart 2026. Katarina Stevanović

Dobrovoljna smrt: Da li bi u Srbiji trebalo uvesti pravo na eutanaziju?

Eutanazija je dozvoljena samo u nekoliko evropskih zemalja. Srbija nije među njima. Koji su argumenti za, a koji protiv prava na dobrovoljnu smrt

Počela je rekonstrukcija dogašaja u slučaju Danke Ilić

Danka Ilić

27.mart 2026. B. B.

Potvrđena optužnica u slučaju Danke Ilić

Dejan Dragijević i Srđan Janković osumnjičeni su da su ubili dvogodišnju devojčicu Danku Ilić

Atomobil na kome krupnim belim slovima na plavoj podlozi piše policija

Hronika

27.mart 2026. N. M.

Miša Omega pronađen mrtav u stanu na Paliluli

Telo kontroverznog biznismena Milomira Joksimovića zvanog Miša Omega pronađeno je sinoć u stanu u kome je živeo u beogradskoj opštini Palilula

Komentar

Komentar

Filozofski fakultet: Devojka i smrt – politička nekrofilija

Devojka je stradala. Institucije i režim nisu rešili da rade svoj posao, nego su njenu smrt iskoristili za jedan od najjačih udara na psihu građana, za obračun sa Filozofskim fakultetom i Univerzitetom u Beogradu. Ali i za napad na sve pobunjene građane

Jovana Gligorijević
Jovana Gligorijević

Pregled nedelje

Kako među Vučićevom „familijom“ stasava novi Veljko Belivuk

Šta sve spaja naprednjačke crnokapuljaše sa bandom Veljka Belivuka? Zbog čega u Beogradu gore lokali i automobili? I zašto bez batinaških fantomki i bejzbol palica Vučić više ne može da opstane na vlasti ni u mesnoj zajednici

Filip Švarm

Komentar

Možda Danka Ilić nije ni postojala

Dve godine od nestanka male Danke Ilić nema ni tela, ni optužnice. Jedini opipljiv rezultat istrage je što je policija nekažnjeno ubila čoveka u pritvoru. I nikom ništa

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1838
Poslednje izdanje

Propagandne strategije režima

Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati se
Beograd, Priština, Brisel

Svaki poraz nazvaćemo pobedom

Hoće li Crna Gora ispuniti uslove za ulazak u EU 2028. godine

Ko pritiska gas, a ko kočnicu

Južnoafrička Republika

Trougao bez nade

Intervju: Dejan Drobac, “Virvel”

Autentičnost se ne pronalazi na internetu

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1838 25.03 2026.
Vreme 1837 18.03 2026.
Vreme 1836 11.03 2026.
Vreme 1835 05.03 2026.
Vreme 1834 26.02 2026.
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure