img
Loader
Beograd, 6°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzletter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Srpska pravoslavna crkva

Beograd ima 190 hramova, patrijarh hoće barem još 100

09. decembar 2024, 18:40 Mila Jovanović
Foto: Sava Radovanović/Tanjug
Hram Svetog Save
Copied

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije izjavio je da je Beogradu treba barem još stotinu crkvi i hramova. Ali, pitanje je za koga? Jer ljudi iovako slabo idu u crkvu

„Samo neka se gradi” je moto koji se duboko ukorenio u svaku poru srpskog društva – od politike do religije.

Dok vladajuća partija ubrzano radi na urbanizaciji, izgradnji stadiona, seljenju srži Beograda u Beograd na vodi, iz Srpske pravoslavne crkve stiže poruka da Beogradu fale hramovi i crkve. Barem još njih sto, ako ćemo precizno.

„Po nekim uzusima, da upotrebim ono što su danas nama merila i uzusi u mnogim sferama našeg života, po uzusima evropskim, jer to su merila po kojima mnoge stvari danas merimo, da li treba ili ne treba to je stvar procene i izbor, ali po tim uzusima u Beogradu je potrebno još najmanje stotinu hramova“, rekao je patrijarh Porfirije, a prenela SPC u saopštenju.

Po kojim to uzusima tačno i šta oni podrazumevaju, poglavar SPC nije pojasnio.

Patrijarh je tokom liturgije u crkvi Svetog Jovana Vladimira u beogradskom naselju Medaković, gde je osveštao nova zvona, kazao da ga „istinski duša boli“, kada vidi da su se neki ljudi pobunili u nekim delovima grada gde je postojala inicijativa da se zida novi hram, što je dovelo do obustave inicijative.

„A ja sam siguran da ogromna ogromna većina ljudi koja živi na tim prostorima, kao i na svakim drugim, oseća potrebu za hramom. Naravno da imamo potrebu i za svim ostalim, pre svega za školama, bolnicama, ambulantama, vrtićima“, kazao je Porfirije.

Đenović: Pitanje broja crkava je veoma složeno

Verski analitičar Draško Đenović ikaže da je pitanje broja crkava i hramova na određenoj teritoriji veoma složeno.

„Postoje neki standardi koliko bi vernika trebalo da ima po jedna parohija. Kada čujemo da je potrebna izgradnja još sto hramova i crkvi, moramo razumeti da neće svi oni biti veličine Hrama svetog Save, već bi bile izgrađene i male crkve, poput kapela”, objašnjava Đenović.

Situaciju dodatno komplikuje i to što se na teritoriji Beograda nalaze i brojna sela i prigradska naselja, u kojima bi se takođe gradilo.

„Ne mogu da procenim da li je izjava patrijarha preuveličavanje ili ne. Beograd nema vojnu kapelu, a bilo bi sasvim normalno da je ima i nekada je vojna kapela i postojala”, kaže.

Dodaje da nijedna pravoslavna crkva u Beogradu ne služi liturgiju na stranom jeziku, iako u Beogradu ima stranaca pravoslavne veroispovesti koji ne razumeju srpski, a ni crkvenoslovenski.

„Za njih, ne postoji mesto na kojem mogu da slušaju liturgiju”, kaže Đenović.

Sloboda, a ne izgradnja

Teolog Vukašin Milićević je stava da izgradnja tolikog broja verskih objekata Beograđanima nije neophodna, te da su za propovedanje religije značajnije neke druge stvari, a ne puka gradnja hramova.

„Mislim da nam ne treba toliko novih hramova. Tu se uvodi još jedan kriterijum: koliko je stvarnih, a koliko tradicionalnih vernika na našim prostorima? Iz odgovora na to pitanje možemo videti da li se gradnja potencira zato što su to stvarne potrebe vernika ili zbog propovedanja religije?”, kaže Milićević.

Kako bi se zaista dokazalo da su nove crkve i hramovi neophodni, kaže Milićević, potrebno je da crkve tokom liturgija budu prepune, a to u Beogradu nije slučaj.

„To što je patrijarh imao na umu može da se ostvari na drugi način. Za širenje vere, nije neophodno više objekata, nego više ljudi koji imaju potpunu slobodu da govore i propovedaju. Srpska pravoslavna crkva, ipak, te slobode trenutno ne pruža”,smatra Milićević.

Koliko ima vernika, a koliko crkava?

U jednom svom radu Milićević pruža precizne brojke i procente o tome koliko pravoslavnih vernika ima na teritoriji beograda, ali i koliko od njih redovno odlazi u crkvu.

„Na teritoriji Beograda, prema popisu iz 2011. godine, živi oko 1.475.000 pravoslavnih vernika. U jurisdikciji pet eparhija koje se nalaze na teritoriji Beograda, nalazi se oko 190 parohijskih i manastirskih hramova. Ipak, svake nedelje, liturgijama prisustvuje oko 3,86 odsto pravoslavnih stanovnka grada”, navodi se u istraživanju.

I taj procenat važi ukoliko na liturgiji bude oko 300 ljudi, što je veoma retko dostižna cifra za većinu crkava.

Nekada, na liturgijama bude i do 50 ljudi, što je svega 0,64 odsto pravoslavnih stanovnika Beograda.

 

Tagovi:

Beograd crkve patrijarh Porfirije. Srpska pravoslavna crkva
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Društvo

Akvarijum na Ušću

20.februar 2026. B. B.

Arhitekta Mitrović: Akvarijum na Ušću nije delfinarijum već naučni institut

Arhitekta Branislav Mitrović tvrdi da akvarijum na Ušću nije tek neki tamo delfinarijum, već Prirodnjački muzej koji će zauzeti manje od dva procenta ukupne površine parka na Ušću

Protest u Surdulici

Napadi na novinare

20.februar 2026. K. S.

Surdulica: Dopisnica „Vremena” Dejana Cvetković pozvana na informativni razgovor

Dopisnica „Vremena” Dejana Cvetković pozvana je da da izjavu tužilaštvu zbog pretnji i uvreda koje je doživela dok je izveštavala sa protesta u Surdulici. Tu je bila izložena otvorenim napadima, seksističkim dobacivanjima i pretnjama

Protest poljoprivrednika

20.februar 2026. Bojan Bednar

Ko je razgovarao sa ministrom poljoprivrede: Nikad za njih ni čuli, ni videli

Prorežimski mediji objavili su da su na sastanku sa ministrom poljoprivrede Draganom Glamočićem bili predstavnici „više od 100 udruženja poljoprivrednika“. Sve bi bilo sjajno da su poljoprivrednici koji protestuju ikada čuli za te ljude i ta udruženja

Divlja deponija Smederevska Palanka, buvljak

Smederevska Palanka

20.februar 2026. Katarina Stevanović

Između polovne robe i smeća: Buvljak pod padinom divlje deponije

Dok se na buvljaku u Smederevskoj Palanci prodaju polovna garderoba i kućni aparati, iznad tezgi raste brdo otpada. Divlja deponija nad panoramom grada se uprkos obećanjima vlasti godinama širi. A bliže se lokalni izbori

Mitropolit Justin jedan je od šestorice arhijereja Srpske pravoslavne crkve koji su stali u odbranu studenata.

Srpska pravoslavna crkva

20.februar 2026. Bojan Bednar

Žička eparhija: Šta posle smene mitropolita Justina?

Veoma je izvesno da mitropolita Justina čeka penzija. Žička eparhija bi mogla da bude podeljena na dva dela, a razlozi za to su očigledno potpuno svetovni, a ne duhovni: kontrola novca i moći

Komentar

Komentar

Vučić hoće da N1 i Nova pucaju ćorcima

U Beograd konačno stiže Brent Sadler koga na N1 i Nova TV očekuju kao glavnog cenzora. Da li su dani profesionalnog novinarstva na televizijama koje kidaju živce Vučiću odbrojani

Andrej Ivanji
Jovan Nenadić, vlasnik izgorele cvećare Imela

Ova situacija

Svi smo mi Jovan Nenadić

Zašto su naprednjački nasilnički eskadroni tri puta palili cvećaru „Imela“ Jovana Nenadića. Šta im je bio cilj? I zbog čega se ovo nedelo odnosi na sve građane Srbije

Filip Švarm

Komentar

Geopolitika i šibicarenje: Kome treba drugorazredno članstvo u EU?

Aleksandar Vučić nudi da Srbija uđe u EU i bez prava veta. Takva trgovina – geopolitički interes EU za interes režima da večno vlada – bila bi pogubna po građane Srbije

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1833
Poslednje izdanje

Još jedna zima našeg nezadovoljstva

Studenti između batinaša i opozicije Pretplati se
Protesti poljoprivrednika i cena mleka

Nije kvarno mleko, već režim

Portret savremenika: Nova direktorka RTS-a

Manja ili veća nevolja

Unutrašnji glas

Čekajući zakon o psihoterapiji

Minhenska bezbednosna konferencija

Strah Evrope od Amerike

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1833 18.02 2026.
Vreme 1832 11.02 2026.
Vreme 1831 05.02 2026.
Vreme broj 1830 28.01 2026.
Vreme 1829 21.01 2026.
Vreme 1828 14.01 2026.
Vreme 1827 06.01 2026.
Vreme 1825-1826 24.12 2025.
Vreme 1824 18.12 2025.
Vreme 1823 11.12 2025.
Vreme 1822 03.12 2025.
Vreme 1821 26.11 2025.

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure