"Problem svake opštinske administracije je taj što su ljudi koji rade u upravi stalno tu, a mi smo promenljivi. Teško je dopreti do njih i trudim se da imam što bolju komunikaciju sa zaposlenima, ali očekujem od njih da rade"
Jedna od najstarijih, najvažnijih i najlepših opština u Srbiji, sa najvećim brojem objekata i institucija od istorijskog, nacionalnog i kulturnog značaja po metru kvadratnom. Opština Stari grad, srce i duša grada. Opština Stari grad u ovom sazivu konstituisana je oktobra 2000. godine, a od 1992. godine opozicija upravlja ovom opštinom. Njena sadašnja predsednica, gđa Mirjana Božidarević, koja je ujedno i kandidat Demokratske stranke za predsednika na predstojećim lokalnim izborima, ističe da je za sve što je ostvareno u poslednje četiri godine najvažnija sloga: „Veoma je važno da, bez obzira na stranačku pripadnost, svi imamo zajedničku osnovnu viziju o tome šta želimo da napravimo i kako da pomognemo našim sugrađanima.“
MIRJANABOŽIDAREVIĆ: S obzirom na to da se budžet Opštine Stari grad puni od zakupa poslovnog prostora, naš budžet je prilično velik u odnosu na druge gradske opštine. Zbog toga smo mi preuzeli na sebe da uz saglasnost gradske uprave obavljamo deo poslova vezanih za investicije u objekte i ustanove od značaja za Opštinu, Grad i Republiku: predškolske ustanove, osnovne i srednje škole, umetničke škole i fakulteti (oba rektorata) na našoj teritoriji, Dom zdravlja Stari grad, muzeji i pozorišta, Filharmonija, biblioteka „Đorđe Jovanović“, Zavod za kožne i venerične bolesti, Institut za mentalno zdravlje, KBC Zvezdara, KBC Zemun, KBC Bežanijska kosa, GAK Narodni front… Pomažemo dosta i Srpsku pravoslavnu crkvu, ali i druge verske zajednice. Imamo dobru saradnju sa policijom, dosta smo uložili u obnavljanje policijske stanice u Ulici majke Jevrosime, a ove godine smo konačno renovirali i vojni odsek u 29. novembra br. 4.
Ono na šta sam veoma ponosna, to je dobra komunikacija sa građanima. Nastavila sam praksu iz prethodnog mandata, a to je da jednom nedeljno organizujem „otvorena vrata“ za građane koji zakazuju sastanke preko službe protokola. Trudim se da brzo odgovorim na svaki dopis građana ako je u nadležnosti opštine, ili da ih uputim na drugu adresu. Planiramo i da postavimo veb-sajt opštine gde će, zahvaljujući našem informacionom sistemu, građani moći da prate kretanje svojih predmeta.
Odabrali smo jednu ambijentalnu celinu koju ćemo srediti (Obilićev venac) svojim sredstvima i sada se krećemo ka Kosančićevom vencu. Ove godine smo prvi put odlučili da renoviramo dve ulice preko Direkcije za puteve i Beograd puta: Cetinjsku i Maršala Birjuzova. Dosta smo ulagali u Dunavski kej, menjali smo klupe i postavili đubrijere, na Kalemegdanu smo obnovili igralište za decu sa drvenim rekvizitima. Prošle godine smo dosta ulagali u renoviranje zelenih povrđskverova po obodu opštine Stari grad: na Dorćolu, u Palmotićevoj… Planiramo da ove godine popravimo i plato ispred „Politike“.
Dali finansirateprojektenekihorganizacijailipojedinacanavašojopštini?
Ko god da nam podnese zahtev za pomoć pri realizaciji nekog projekta, donosimo odluku na osnovu nekih kriterijuma: koliki će broj naših sugrađana imati koristi od tog projekta i da li postoje drugi mogući izvori finansiranja. Što se pojedinaca tiče, pomažemo odlazak talentovanih učenika i studenata na međunarodna takmičenja ili koncerte, a pomažemo i socijalno ugrožene i hendikepirane. Na primer, pomogli smo odlazak naše državne ekipe iz Matematičke gimnazije na Olimpijadu iz fizike u Južnoj Koreji, kao i odlazak hora Muzičke gimnazije „Mokranjac“ u Japan. Neprestano smo u vezi sa srpskom enklavom Goraždevac. Uoči Nove 2000. godine, opština Stari grad je pozvala đake Goreždevca da budu naši gosti, i od tada im svake godine upućujemo poklone za Božić. Preko Udruženja za pomoć Goraždevcu ove godine smo poslali jednu grupu dece na more, a takođe ulažemo u popravku i izgradnju kuća u Goraždevcu. Inače, ove godine smo poslali 130 dece raseljenih lica iz kolektivnih centara na odmor u Bogovađu.
Štabistevolelidaostvariteunarednommandatu?
Između ostalog, volela bih kada bismo u saradnji sa Zavodom za zaštitu spomenika propisali kako treba da izgledaju izlozi i bašte lokala u strogom centru u skladu sa fasadama u okviru kojih ili ispred kojih se nalaze. Trebalo bi obratiti malo više pažnje na ulaze i haustore, prolaze i zabačenq mesta, koja bi mogla da se urede i oplemene uz pomoć i saradnju građana. U sledećem mandatu uvela bih upravljanje sistemom kvaliteta (ISSO standard za administraciju).
Ono što je specifično za našu opštinu jeste to što smo mi ovde praktično uspostavili način rada koji će biti primenjivan posle lokalnih izbora 19. septembra po novom zakonu. Predsednik Skupštine opštine će tada biti ujedno i predsednik Opštinskog veća i imaće veća ovlašćenja i veću odgovornost nego do sada (po ovom sadašnjem zakonu, predsednik Opštine nema pravo da glasa jer nije član Izvršnog odbora). Ukoliko se dogodi da me izaberu na tu funkciju, neću osetiti nikakvu razliku.
Sredićemo Skadarliju
„U narednom mandatu pozabavićemo se malo više Skadarlijom, koja je prilično izgubila svoj nekadašnji sjaj i duh. Proterali smo automobile i postavili kapiju u Jevremovoj ulici, ali s obzirom na to da u ugostiteljskim objektima nisu naši zakupci, ne možemo da diktiramo kako će izgledati bašte niti koju će vrstu muzike puštati. Sve to treba da se sredi, jer su neki ugostitelji proširili i nadogradili svoje bašte do pola ulice, i u saradnji sa Gradom i sekretarijatima možemo da se pozabavimo sadržajem i izgledom Skadarlije“, kaže Mirjana Božidarević.
Savska i dunavska obala
„Regulacionim planom Kosančićevog venca biće definisan i izgled pristaništa. Trebalo bi razdvojiti nadležnosti između Republičke uprave za vode, Grada i Opštine. Mi nemamo nadležnosti u priobalju, i samim tim ne možemo da donesemo plan postavljanja plovnih objekata, što znači da splav može da se postavi bilo gde. Očekujem da će se u narednom periodu definisati nadležnosti oko priobalja i onda će opština Stari grad moći da se pozabavi SC „25. maj“, čiji je status dosta nejasan. U pregovorima smo sa Gradom da se sportski centar pretvori u javno preduzeće, i u tom slučaju bi opština mogla finansijski da pomogne rekonstrukciju tog objekta“, kaže predsednica opštine Stari grad.
Društvo za brigu o starim licima: Pobediti usamljenost
Stari grad je jedna od opština koja ima najstariju populaciju u Srbiji, pa samim tim rešavanje problema starih ljudi zahteva veću angažovanost. Opština je pravilno shvatila da je sve veći broj ljudi koji su, iako imaju porodicu, u biti usamljeni. Materijalna pomoć starim ljudima je svakako značajna, ali nikako ne može biti dovoljna, jer za stare ljude veći značaj imaju druženje i osećaj da neko o njima brine. Na čelu Društva za brigu o starim licima nalazi se Biljana Backović, potpredsednica SO Stari grad. Pored Opštine koja je najveći donator Društva, tu su i Hleb života, Karitas i Čovekoljublje, humanitarne organizacije koje takođe pomažu najstarijima. Opština Stari grad odlučila je da se aktivno posveti radu u Društvu za brigu o starim licima tako što je oformila i Koordinacioni odbor za humanitarno-volonterski rad, radi kvalitetnije saradnje i koordinacije rada.
Imajući u vidu loš materijalni položaj svojih članova, Društvo se trudi da na svaki način pomogne i obraduje bake i deke. Organizuju se jednodnevni izleti i dobijaju besplatne karte za Atelje 212 i pozorište „Slavija“. U oktobru, kada se obeležava Dan solidarnosti sa starima, pomoć je na delu mnogo šira. „Generacijski most“ održava se za Novu godinu i praznik Svetog Save, i predstavlja dobru priliku za susret generacija: mlađi dobiju poneki dobar savet od mudrijih, a stari malo pažnje i iskrenog dečjeg smeha. Tom prilikom se prave paketići koji se kasnije dele deci po vrtićima i školama.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ivan Milikić, osnivač Smartsy, savetnik za digitalnu transformaciju pri Ambasadi Kazahstana u Beogradu i sekretar Udruženja za elektronske komunikacije i informaciono društvo Privredne komore Srbije
Zašto Srbiji, koja ume da napravi vrhunsku tehnologiju, i dalje teško uspeva da je proda? U autorskom tekstu za SEE UP Ivan Milikić, osnivač startapa Smartsy, piše o putu od izvoza IT usluga ka sopstvenim proizvodima i o Zapadu kao o školi standarda. Kao tržište za prvog velikog kupca predlaže Centralnu Aziju, pre svega Kazahstan i Uzbekistan. Njegova poruka je jasna: ne nedostaju nam događaji i nagrade, nedostaju nam pravi kupci
Branislav Vujović, preduzetnik i predsednik nadzornog odbora NF Innova
Branislav Vujović je osnivač jedne od najvećih IT kompanija u Srbiji sa međunarodnim poslovanjem, autor i profesor, kao i jedan od najprepoznatljivijih stručnjaka za fintech u regionu. Za SEE UP Times predstavlja četiri modela saradnje startapa i velikih kompanija u oblasti veštačke inteligencije – kao i pitanja na koja obe strane treba da odgovore pre nego što bilo šta potpišu
TBC banka već je bila najveća finansijska institucija u Gruziji kada su odlučili da počnu iznova. Eksluzivno za SEE UP, CEO Nika Kurdiani objašnjava logiku iza pokretanja nečeg novog upravo onda kada ste na vrhuncu
Teo Teoharis, izvršni predsednik i osnivač, Agoge Ventures
Zašto je održivost postala uslov za pristup kapitalu i zašto Jugoistočna Evropa mora da izgradi platforme koje njenim osnivačima, kompanijama i institucijama omogućavaju da oblikuju agendu – Biljana Braithwaite, izvršna direktorka i suosnivačica Sustineri Partners za SEE UP
Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku
Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.
U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.