Konferencije SZO, povodom Evropske regionalne, Beograd, 17-20. septembar 2007.
Zdravlje se u svetu sve češće navodi kao ključni aspekt čovekove bezbednosti, a u debatama o prioritetima razvoja dobija sve značajnije mesto. U poslednjih 20 godina postignut je veliki napredak u produženju ljudskog veka, ali postoji i rastući jaz u domenu zdravlja. Širom sveta beleže se oštri kontrasti u zdravstvenim trendovima, uz nazadovanje u pojedinim oblastima zbog činilaca kao što su infektivne bolesti, posebno HIV/sida, uz propratni kolaps zdravstvenih službi, kao i pogoršanje socijalnih i ekonomskih uslova.
U Milenijumskim ciljevima, 2015. godina određena je kao godina za ostvarenje zacrtanog napretka, ali postojeći trend ne ohrabruje. Glavni elementi koji nedostaju mogu se svrstati u sledeće kategorije: nedostaci u socijalnoj pravdi, nedostaci u odgovornosti, nedostaci u sprovođenju i nedostaci u znanju.
U Evropi, najznačajniji teret bolesti odnosi se na nezarazne bolesti, tačnije, tiče se niza oboljenja među koje spadaju i kardiovaskularne bolesti, rak, problemi u mentalnom zdravlju, šećerna bolest (diabetesmellitus), hronične respiratorne bolesti i oboljenja koštano-mišićnog sistema. Ta obimna grupa zdravstvenih poremećaja, koji su međusobno povezani zajedničkim faktorima rizika, predstavlja uzrok 86 odsto smrtnih slučajeva i 77 odsto tereta bolesti u Evropi.
Poznati su i glavni uzročnici nezaraznih bolesti: konzumiranje duvana, konzumiranje alkohola, povišen krvni pritisak, povećan nivo holesterola, preterana težina ili gojaznost, slab unos voća i povrća ishranom, fizička neaktivnost.
Pomenuti vodeći uzroci i njihovi faktori rizika manje-više isti su u svim delovima i državama Evrope i već su prestigli zarazne bolesti u smislu tereta bolesti, pri čemu su pojedine zemlje suočene sa „dvostrukim“ teretom hroničnih nezaraznih i zaraznih bolesti.
Najveći potencijal za bolje zdravstveno stanje leži u sveobuhvatnoj strategiji koja istovremeno afirmiše promociju zdravlja i programe prevencije. Takođe, veoma važnu ulogu ima i smanjenje zdravstvenih nejednakosti. Postoje opsežni dokazi o uticaju socijalnih uslova i zdravstvene nejednakosti. Zato, glavna opcija u smislu unapređenja zdravlja tiče se intervencija i u široj politici – na primer: privredni rast, nejednakosti u prihodima i siromaštvo, obrazovanje, radno okruženje, nezaposlenost i dostupnost zdravstvene zaštite. Te mere koje zahvataju celu populaciju istovremeno zahtevaju i šire društvene napore, odnosno saradnju i zdravstvenog i nezdravstvenog sektora.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ministarstvo unutrašnjih poslova, odnosno Sektor za vanredne situacije, uputilo je upozorenje gradskim i opštinskim štabovima za vanredne situacije za hitno preduzimanje operativnih i preventivnih mera, a u skladu sa najavama Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ)
U izveštaju Stejt departmenta je navedeno da Vlada Srbije ne ispunjava u potpunosti minimalne standarde za suzbijanje trgovine ljudima ali i da ulaže značajne napore da to učini
U četvrtak 6. juna 2024. u klubu “Privrednik” održan je događaj #AccelerateSustainability, tokom kojeg su predstavljeni izveštaji o održivom poslovanju Nelt Grupe i njenih članica, kompanija Neoplanta i Baby Food Factory (BFF). Na početku događaja prisutnima se obratila Tanja Miščević, ministarka za evropske integracije
Roditelji ovo neće trpeti, donosioci odluka više se i ne pretvaraju da im je stalo do dece – kažu u portalu Bebac čiju je peticiju za vraćanje dečjeg televizijskog programa potpisalo više od 13.000 ljudi. Odlukom REM-a više nije važno da televizija ima više od 20 odsto kvalitetnog programa
U subotu 1. juna, dan pred izbore i usred izborne tišine, Organizovana grupa SviĆe organizuje veliko aktivističko okupljanje u Parku Tašmajdan, u Beogradu, pod nazivom “Zečija posla – Buka u tišini”
Još prošle godine je bilo upozorenja o naprednjačkim planovima da polovinu, ako ne i veći deo Futoškog parka pretvore u turističko-poslovno-ugostiteljski centar. Da li će sve biti hotel i kancelarijski prostor, kako se navodi u novom planu, ili možda i tržni centar, videćemo. Poznavaoci prilika tipuju da će tu biti svakako i tržnog centra, pa će ljudi moći da šopinguju u parku posle ljuljanja dece, ako preostane još koja ljuljaška
Pristao je da bude režimska maskota, da svakom prilikom istakne doprinos predsednika države, da mu bude pri ruci za slikanje, da mu se nađe na spiskovima podrške... I sve je bio sličniji naprednjačkim funkcionerima, da bi se nakon slabih rezultata u Nemačkoj u potpunosti pretvorio u bahatog i samoljubivog naprednjaka, koji ne podnosi kritiku, niti pomišlja na samokritiku
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!