

Novi Sad
„Poslednje upozorenje“: Pretnje studentima zbog najavljenog protesta
Studenti u Novom Sadu 16. februara organizuju nenasilan skup protiv Vučićevog dolaska u Srpsko narodno pozorište. Zbog toga im telefonski stižu pretnje




Zdravlje se u svetu sve češće navodi kao ključni aspekt čovekove bezbednosti, a u debatama o prioritetima razvoja dobija sve značajnije mesto. U poslednjih 20 godina postignut je veliki napredak u produženju ljudskog veka, ali postoji i rastući jaz u domenu zdravlja. Širom sveta beleže se oštri kontrasti u zdravstvenim trendovima, uz nazadovanje u pojedinim oblastima zbog činilaca kao što su infektivne bolesti, posebno HIV/sida, uz propratni kolaps zdravstvenih službi, kao i pogoršanje socijalnih i ekonomskih uslova.
U Milenijumskim ciljevima, 2015. godina određena je kao godina za ostvarenje zacrtanog napretka, ali postojeći trend ne ohrabruje. Glavni elementi koji nedostaju mogu se svrstati u sledeće kategorije: nedostaci u socijalnoj pravdi, nedostaci u odgovornosti, nedostaci u sprovođenju i nedostaci u znanju.
U Evropi, najznačajniji teret bolesti odnosi se na nezarazne bolesti, tačnije, tiče se niza oboljenja među koje spadaju i kardiovaskularne bolesti, rak, problemi u mentalnom zdravlju, šećerna bolest (diabetes mellitus), hronične respiratorne bolesti i oboljenja koštano-mišićnog sistema. Ta obimna grupa zdravstvenih poremećaja, koji su međusobno povezani zajedničkim faktorima rizika, predstavlja uzrok 86 odsto smrtnih slučajeva i 77 odsto tereta bolesti u Evropi.
Poznati su i glavni uzročnici nezaraznih bolesti: konzumiranje duvana, konzumiranje alkohola, povišen krvni pritisak, povećan nivo holesterola, preterana težina ili gojaznost, slab unos voća i povrća ishranom, fizička neaktivnost.
Pomenuti vodeći uzroci i njihovi faktori rizika manje-više isti su u svim delovima i državama Evrope i već su prestigli zarazne bolesti u smislu tereta bolesti, pri čemu su pojedine zemlje suočene sa „dvostrukim“ teretom hroničnih nezaraznih i zaraznih bolesti.
Najveći potencijal za bolje zdravstveno stanje leži u sveobuhvatnoj strategiji koja istovremeno afirmiše promociju zdravlja i programe prevencije. Takođe, veoma važnu ulogu ima i smanjenje zdravstvenih nejednakosti. Postoje opsežni dokazi o uticaju socijalnih uslova i zdravstvene nejednakosti. Zato, glavna opcija u smislu unapređenja zdravlja tiče se intervencija i u široj politici – na primer: privredni rast, nejednakosti u prihodima i siromaštvo, obrazovanje, radno okruženje, nezaposlenost i dostupnost zdravstvene zaštite. Te mere koje zahvataju celu populaciju istovremeno zahtevaju i šire društvene napore, odnosno saradnju i zdravstvenog i nezdravstvenog sektora.


Studenti u Novom Sadu 16. februara organizuju nenasilan skup protiv Vučićevog dolaska u Srpsko narodno pozorište. Zbog toga im telefonski stižu pretnje


Već sada potrošači mogu da primete, prema rastućim cenama kafe, čokolade i drugih ugroženih sirovina, koliki je uticaj posledica klimatskih promena


Minimalac je formalno povećan, ali cenzusi za ostvarivanje prava na dečji dodatak nisu usklađeni sa tim povećanjem


U dinamičnom svetu maloprodaje, u kojem se uspeh najčešće meri brojem otvorenih objekata i brzinom obrta, kompanija Lidl Srbija uporno insistira na drugačijem kriterijumu – čoveku. Šesto uzastopno priznanje Top Employer, kojim kompanija ulazi u 2026. godinu, svedoči o sistemskom pristupu razvoju zaposlenih i organizacione kulture koja nadilazi puku operativnu efikasnost


Sedam stotina strana Louna Slouna definisalo je Filipa Drijea u istoj meri koliko je i umetnik definisao taj serijal. Njihova spona je neraskidiva
Propagandne strategije režima
Ima li pobunjeno društvo razlog za defetizam Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve