Džejms Tornli je partner u firmi KPMG d.o.o. Beograd, jednoj od vodećih revizorskih i računovodstvenih firmi u svetu. Živi i radi u Beogradu oko dve godine. U Velikoj Britaniji je stekao zvanje ovlašćenog revizora. U članku koji sledi, Tornli iznosi neke poglede na nedavno usvojeni Zakon o računovodstvu koji će imati veoma značajan uticaj na preduzeća i računovodstvo u Srbiji
Finansijski izveštaji bilo kog preduzeća imaju smisla za njihove korisnike samo ako su urađeni po dogovorenim pravilima i konvencijama koje sve zainteresovane strane razumeju. To je osnova bez koje su finansijski izveštaji samo brojke na parčetu papira i nisu od koristi nikome, pa čak ni stručnjacima koji ih prave.
Tokom poslednjih nekoliko decenija, kako se svetska ekonomija razvijala, ovaj problem je postao sve očigledniji. Oni koji ulažu novac (kapital) zahtevali su da se usvoje računovodstveni standardi koji će biti opšte prihvaćeni širom sveta, a na osnovu kojih mogu da se razumeju finansijska situacija i učinak preduzeća bez obzira na vreme i mesto.
Ovaj problem je prepoznala i razumela prethodna vlada Srbije donevši Zakon koji će pomeriti osnovu finansijskog računovodstva sa nacionalne na međunarodno priznatu. Krajem 2003. godine, srpske banke su započele ovaj proces. Preduzeća će ga otpočeti ove godine. On će se ostvariti uvođenjem međunarodnih standarda finansijskih izvestaja (International Financial Reporting Standards), jednog od dva međunarodno priznata standarda. Zahvaljujuci Zakonu koji se sprovodi u Srbiji, zemlja je korak ispred mnogih članica Evropske unije koje će usvojiti IFRS tek 31. decembra 2005.
Ovo je velika i veoma važna promena za srpska preduzeća. Problematika IFRS-a prevazilazi prostor namenjen ovom tekstu, ali smatram da ću njime približiti najznačajnije stvari.
PojmovniokvirobračunarađenihpoIFRSstandardima
Logika IFRS računovodstva zasniva se na principima, ne na pravilima. IFRS je osmišljen tako da rešava skoro svaku situaciju primenom nekih osnovnih principa i ideja. Ovo može da se uporedi sa mnogim nacionalnim standardima, uključujući i srpske, koji se oslanjaju na formalna pravila. Ova promena je važna i verovatno će imati brojne krupne posledice:
· Preduzeća će sada, više nego ranije, morati da razmišljaju o politici računovodstva i predstavljanju finansijskih podataka. Osnovno predstavljanje finansijskih podataka, koje srpske kompanije i računovođe mogu dobro da obave, neće više biti dovoljno. Direktori preduzeća će morati da razmotre računovodstvenu politiku i procenu te politike stave na papir. Ovo bi trebalo da pogleda finansijski direktor, a njegovo ili njeno odeljenje, koje je u mnogim srpskim preduzećima u zapećku, mora da postane najvažnije i najuticajnije u preduzeću.
· Od preduzeća će se zahtevati da izaberu računovodstvene politike, što je važna IFRS-ova odlika. Mogucćnost biranja računovodstvenih politika nosi sa sobom i izvesne rizike. Mnogi računovodstveni propusti u Americi i Zapadnoj Evropi u poslednje vreme su posledica odabira neodgovarajućih računovodstvenih politika. Biće interesantno videti srpske računovođe kako počinju da vode računa o ovoj oblasti.
· Odnos preduzeća sa eksternim revizorom će se verovatno promeniti. Biće potrebno da preduzeća i njihovi revizori prodube odnos i saradnju, i da svakodnevno razmatraju i konsultuju se o računovodstvenim pitanjima značajnim za preduzeće. Da bi ispunili ovaj uslov, biće potrebno da revizorske firme imaju pristup najsavremenijim znanjima, metodologijama i međunarodnim resursima da bi mogle da rešavaju slozena pitanja sa kojima se suočavaju njihovi klijenti.
Suštinaiznadforme
Finansijski podaci koji se pripremaju po IFRS standardima, kreirani su tako da reflektuju suštinu poslovane transakcije, a ne njenu strogu zakonsku formu. Ovo je osmišljeno kako bi se dobila slika poslovanja, koja u isto vreme reflektuje i realnost transakcije. Ima mnogo primera za to.Možda je računovodstveno evidentiranje lizinga najpoznatiji i najvažniji primer za srpski ambijent. Prema principima IFRS-a koji se odnose na računovodstveno evidentiranje lizinga, usled koga nastaju finansijske obaveze slične onima koje bi nastale da je preduzeće kupilo sredstvo, zahteva se iskazivanje obaveza u finansijskim izveštajima preduzeća. Takođe, sredstvo nabavljeno putem lizinga iskazuje se kao osnovno sredstvo. Ovo je praksa čak iako preduzeće, s pravne tačke gledišta, ne poseduje sredstvo na početku zakupa i možda ga, s pravne tačke gledišta, nikada neće ni posedovati. Ovo je velika promena u konceptu koji definiše okvire za pripremu finansijskih izveštaja, i biće potrebno neko vreme za navikavanje na to.
Fervrednosti
IFRS zahteva upotrebu fer ili tržišnih vrednosti u izvesnim situacijama. Ovo ide izvan rutinske procene vrednosti osnovnih sredstava, što je uobičajena odlika računovodstva u Srbiji, i proširuje se na izvesne finansijske instrumente, kao na primer investiranje u akcije, kao i na sva sredstva i obaveze stečene procesom akvizicije. Ova oblast će naročito biti problematična u Srbiji, pošto su finansijsko i druga tržišta tek u povoju i u mnogim slučajevima ne postoje. Ali, da bi se ispoštovali IFRS standardi, preduzeće će morati da pokuša da reši ove probleme i jasno obelodani pretpostavke na kojima zasniva vrednovanje ovih instrumenata.
Ovo su samo neki od problema sa kojima će se preduzeća suočiti prilikom prelaska na IFRS. Biće ih mnogo više. Ovaj proces neće biti lak i zahtevaće od preduzeća da ulože mnogo vremena i novca da bi se usaglasila sa ovim zahtevima. Verujem da je korist od sprovođenja ovog procesa vredna ulaganja i da će obezbediti srpskim preduzećima finansijske izveštaje koji su na međunarodnom nivou i koji su razumljivi zainteresovanim stranama širom sveta.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ivan Milikić, osnivač Smartsy, savetnik za digitalnu transformaciju pri Ambasadi Kazahstana u Beogradu i sekretar Udruženja za elektronske komunikacije i informaciono društvo Privredne komore Srbije
Zašto Srbiji, koja ume da napravi vrhunsku tehnologiju, i dalje teško uspeva da je proda? U autorskom tekstu za SEE UP Ivan Milikić, osnivač startapa Smartsy, piše o putu od izvoza IT usluga ka sopstvenim proizvodima i o Zapadu kao o školi standarda. Kao tržište za prvog velikog kupca predlaže Centralnu Aziju, pre svega Kazahstan i Uzbekistan. Njegova poruka je jasna: ne nedostaju nam događaji i nagrade, nedostaju nam pravi kupci
Branislav Vujović, preduzetnik i predsednik nadzornog odbora NF Innova
Branislav Vujović je osnivač jedne od najvećih IT kompanija u Srbiji sa međunarodnim poslovanjem, autor i profesor, kao i jedan od najprepoznatljivijih stručnjaka za fintech u regionu. Za SEE UP Times predstavlja četiri modela saradnje startapa i velikih kompanija u oblasti veštačke inteligencije – kao i pitanja na koja obe strane treba da odgovore pre nego što bilo šta potpišu
TBC banka već je bila najveća finansijska institucija u Gruziji kada su odlučili da počnu iznova. Eksluzivno za SEE UP, CEO Nika Kurdiani objašnjava logiku iza pokretanja nečeg novog upravo onda kada ste na vrhuncu
Teo Teoharis, izvršni predsednik i osnivač, Agoge Ventures
Zašto je održivost postala uslov za pristup kapitalu i zašto Jugoistočna Evropa mora da izgradi platforme koje njenim osnivačima, kompanijama i institucijama omogućavaju da oblikuju agendu – Biljana Braithwaite, izvršna direktorka i suosnivačica Sustineri Partners za SEE UP
Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku
Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.
U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.