

Najviši iznos oročenih depozita čuva se u AikBanci
Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita




ZA
Nakon završetka analize prehrambenih navika i zdravstvenog stanja oko 110.000 ljudi tokom više od 20 godina, grupa naučnika iz Škole za javno zdravlje Harvarda objavila je u časopisu Archives of Internal Medicine obimnu studiju pod naslovom „Konzumacija crvenog mesa i smrtnost“. U njoj su zaključili da je svako crveno meso loše za čovekovo zdravlje. Prema ovoj studiji, ukoliko bi dnevno umesto 75 grama crvenog mesa pojeli neku drugu hranu, kao na primer živinsko meso, pasulj, sir ili žitarice, smrtnost bi bila manja za sedam do 19 odsto. Ovi naučnici su takođe zaključili da bi više od devet odsto smrtnih slučajeva među muškarcima i gotovo osam odsto među ženama moglo biti sprečeno da su dnevno u proseku jeli manje od 40 grama crvenog mesa. Antropolozi, ili bar dobar deo njih, slažu se da pračovek, sve do homo erectusa koji je živeo pre oko dva miliona godina, gotovo da i nije jeo meso. Do ovog zaključka oni su došli proučavajući izgled vilice i oblik zuba mesoždera i biljojeda, kao i dužinu creva, građu, „jačinu“ želudačne kiseline i druge karakteristike predatora. Čovek nema ni instinkte ni nagon da pojede životinju pored koje prolazi na livadi, ali zato, na primer, ima jak poriv da jede trešnje ili rotkvice koje vidi.
PROTIV
Da li se stvarno vraćate svojoj pravoj prirodi ako se opredelite za vegetarijanstvo? Pronađeni fosili čovekovih predaka potvrđuju da je čovek bar u poslednjih dva do tri miliona godina bio mesožder. Bakterije nađene kod australopithecus afarensisa, koji je živeo pre oko tri miliona godina, pokazuju da je ova vrsta iz koje se kasnije razvio rod homo, jela meso. No, i savremeni anatomski pokazatelji to potvrđuju. Nije reč samo o zubima, očnjacima i vilici jer i drugi mesožderi čovekove veličine imaju kratka creva pošto je potrebno da meso brzo kroz njih prođe kako ne bi počelo da truli. Pritom, u čovekovom organizmu ne postoji enzim koji bi mogao da svari celulozu iz ćelijskih zidova biljaka. Čovek ne bi mogao da ima koristi od, na primer, sirovog pirinča ili pšenice. Umesto toga, mora prethodno da ih skuva ili samelje. Ne samo da je bilo potrebno da nauči da koristi vatru već i da napravi posudu u kojoj bi spremio semenje. Drugim rečima, ljudi su postali to što jesu kao mesožderi, da bi tek potom ovladali veštinom da probaju i nešto drugo.


Ova sistemska banka, zahvaljujući stabilnosti i kontinuitetu, je na mestu #1 po oročenoj štednji građana sa 1,36 milijardi evra oročenih depozita


Prostor Srbije nastanjuje oko 350 vrsta ptica, a više 100 vrsta boravi u našoj zemlji tokom seoba ili zimovanja. Najbrža ptica koja se gnezdi u Srbiji je sivi soko, strogo zaštićena vrsta, koja u obrušavanju na plen može da dostigne brzinu od 380 kilometara na čas. Prema dužini leta, izdvaja se jedna ptica, beloglavi sup Rajka, koja je postavila rekord u dužini putovanja


Kada je 2018. godine Lidl ušao na tržište Srbije, postavilo se pitanje kako će “nemački hladni model” proći kod lokalnog potrošača naviknutog na komšijska ćaskanja uz delikates. Danas, osam godina kasnije, Lidl ne samo da drži najveći tržišni udeo i da je prvi izbor velikog broja domaćinstava širom Srbije, već je postao socijalni barometar – mesto gde se meri realna kupovna moć


Studenti u Novom Sadu 16. februara organizuju nenasilan skup protiv Vučićevog dolaska u Srpsko narodno pozorište. Zbog toga im telefonski stižu pretnje


Već sada potrošači mogu da primete, prema rastućim cenama kafe, čokolade i drugih ugroženih sirovina, koliki je uticaj posledica klimatskih promena
Intervju: Savo Manojlović, predsednik pokreta Kreni-Promeni
Za nas je najbolja strategija podrška studentskoj listi Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve