
Strip
Monumentalna lepota umetnosti
Sedam stotina strana Louna Slouna definisalo je Filipa Drijea u istoj meri koliko je i umetnik definisao taj serijal. Njihova spona je neraskidiva
„A šta će mi matematika u životu?“, pitanje je koje je svaki učenik sebi bar jednom u životu postavio, znojeći se nad zbirkom pred kontrolni. Legenda kaže da je pred ovim pitanjem jednog od svojih učenika čak i Euklid ostao nem, ali je mladića ekspresno „izbacio sa časa“. Da nije matematike, ne bi bilo stručnjaka za 3D animaciju, oni ne bi imali nikakvo znanje o vektorima, samim tim, isti oni školarci koji se pitaju šta će im matematika, ne bi uživali, recimo, u filmu Avatar. Da nema kombinatorike, ne bi bilo tombole, automobilskih trka i izbora za mis. Dakle, da nam nije matematike, svet bi bio lišen mnogih zabavnih stvari. Zašto onda matematiku prati fama da je jedan od najtežih školskih predmeta, mnoga deca po pravilu muče muku sa njom, a samo je oni retki, talentovani, ubrajaju u omiljene predmete? Nijedan drugi školski predmet ne prati tako široko rasprostranjeno ubeđenje da su za odličnu ocenu presudni talenat i lična sklonost. Sagovornici „Vremena“ objašnjavaju da kod većine predmeta učenik treba da zapamti informacije. Oko 80 odsto je pamćenje, a 20 odsto usvojenog znanja mora da se preradi i promisli. Kod matematike je obrnuto, 20 odsto je primanje informacije, a sve ostalo mozak, kao u fabrici, obradi i pruža nešto novo. To znači da se mnogo više napora i od strane učenika i od strane profesora mora uložiti da se taj problem objektivne prirode savlada. U ovom broju „Obrazovanja za XXI vek“ bavimo se gorenavedenim pitanjima, ali donosimo i primere iz naše sredine koji pokazuju da je uz samo malo truda i mnogo ljubavi prema nastavničkom poslu moguće razbiti sve predrasude o ovom predmetu. A tada svako opravdanje, bilo da je reč o lošem udžbeniku, obimnom nastavnom programu ili nezainteresovanosti i lenjosti učenika, gubi svoju početnu snagu.
Prilog „Obrazovanje za 21. vek“ je specijalno izdanje nedeljnika „Vreme“.
Br. 6, april 2010. Uređuje Jovana Gligorijević. Projekat je realizovan uz podršku Fonda za otvoreno društvo.
U PDF-u: skinuti odavde

Sedam stotina strana Louna Slouna definisalo je Filipa Drijea u istoj meri koliko je i umetnik definisao taj serijal. Njihova spona je neraskidiva

Lidl Srbija postavlja novi standard u korporativnoj kulturi pokazujući jednakost i duboku zahvalnost svojim zaposlenima. Kroz projekat “Savršen dan”, Uprava kompanije Lidl je juče zamenila uloge sa timom jedne prodavnice. Dok su zaposleni u prodavnici uživali u trećem slobodnom danu u nedelji i spa centru o trošku kompanije, vrh menadžmenta je preuzeo radne zadatke u prodavnici u Gornjem Milanovcu

Svi se često nalazimo u dilemi kako na siguran način da sačuvamo i uvećamo svoju ušteđevinu. Dilema koju građani imaju danas ista je kao i prošlih godina – šta je najpametnije uraditi sa novcem: oročiti novac u banci, kupiti zlato ili staviti novac kao učešće za stan? Pogledajmo konkretne brojke

U svetu koji se ubrzano menja, Hemofarm fondacija već 32 godine podržava izuzetne mlade ljude spremne da snove pretvore u realnost, viziju u akciju, pomaže im da usavrše svoje veštine, prošire mrežu kontakata i uče od najboljih u farmaceutskoj industriji, ali i jedni od drugih

Čak 2.500 primeraka knjige Planeta Spelta, koju je kompanija Lidl kreirala u saradnji sa “JRJ” izdavaštvom stiže u predškolske ustanove širom Srbije. Predstavnici kompanije Lidl su ovim povodom posetili Predškolsku ustanovu “Naša radost” u Subotici, kojoj je uručeno 500 primeraka Planete Spelte. Cilj ove donacije je da se najmlađima na razumljiv i zabavan način približe principi osvešćene ishrane, tako da nauče kako svojim navikama mogu sačuvati svoje zdravlje, ali i budućnost čitave planete
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve