

Novi Sad
„Poslednje upozorenje“: Pretnje studentima zbog najavljenog protesta
Studenti u Novom Sadu 16. februara organizuju nenasilan skup protiv Vučićevog dolaska u Srpsko narodno pozorište. Zbog toga im telefonski stižu pretnje




Gradovi rastu. U prestonici poput Beograda, populacioni pritisak svakodnevno otvara nove probleme. No, u svetu danas postoji više stotina milionskih gradova, od kojih su neki već izrasli u takozvane megagradove. I svi imaju slične probleme. Dok u većini današnjih velikih gradova i dalje rastu broj stanovnika, saobraćaj, urbanistički problemi, potrošnja energije, količina otpada i zagađenja vazduha, život njihovih stanovnika postaje sve teži. Neumereni rast gradova jednako dramatično utiče i na ekonomiju i na životnu sredinu. Zato održivost gradova postaje jedno od centralnih pitanja budućnosti. Koja se savremena rešenja nude, šta se očekuje, a šta je već danas ostvarivo na tragu takozvanih megatrendova sa kojima se suočavaju svetske metropole?
GREEN CITY, Broj 4, jun 2012. GREEN CITY je ekološki podlistak nedeljnika „Vreme“, koji se realizuje uz saradnju i finansijsku podršku kompanije SIEMENS d.o.o, Beograd.
Tekstove priredili: Jovana Žuržin, Jasmina Lazić i Slobodan Bubnjević. Oprema teksta: „Vreme“


London
Stanovnici Londona po kvadratnom metru godišnje potroše oko 80 kWh, po čemu je ovaj megapolis uporediv sa drugim severnim evropskim prestonicama. Mada je jedan od najvećih gradova na kontinentu sa osam miliona stanovnika, London se u istraživanju Green City Index našao na desetom mestu među 30 evropskih prestonica prema energetskom učinku zgrada.


Berlin
Tokom poslednje dve decenije, Berlin je postigao zapanjujuće rezultate sa termoizolacijom i štednjom energije. Tako je potrošnja smanjena sa nekadašnjih 150 kWh na 80 kWh po kvadratnom metru godišnje. Zahvaljujući tome Berlin je u istraživanju Green City Index izbio na prvo mesto liste 30 evropskih prestonica prema energetskom učinku zgrada u njemu, dok u ukupnom rezultatu zauzima osmo mesto.


Beograd
U odnosu na ostatak Evrope, zgrade u Beogradu troše skoro dvostruko više energije na grejanje i hlađenje – godišnje se potroši više od 200 kWh/m2. Glavni energetski problem Beograda je slaba termoizolacija objekata, kao i vrlo mala rasprostranjenost ekološki prihvatljivih zgrada – smatra se da bi se samo na zgradama mogle postići uštede i do 40 odsto. U ukupnom Green City Index rezultatu, Beograd se nalazi tek na dvadeset sedmom mestu.


Studenti u Novom Sadu 16. februara organizuju nenasilan skup protiv Vučićevog dolaska u Srpsko narodno pozorište. Zbog toga im telefonski stižu pretnje


Već sada potrošači mogu da primete, prema rastućim cenama kafe, čokolade i drugih ugroženih sirovina, koliki je uticaj posledica klimatskih promena


Minimalac je formalno povećan, ali cenzusi za ostvarivanje prava na dečji dodatak nisu usklađeni sa tim povećanjem


U dinamičnom svetu maloprodaje, u kojem se uspeh najčešće meri brojem otvorenih objekata i brzinom obrta, kompanija Lidl Srbija uporno insistira na drugačijem kriterijumu – čoveku. Šesto uzastopno priznanje Top Employer, kojim kompanija ulazi u 2026. godinu, svedoči o sistemskom pristupu razvoju zaposlenih i organizacione kulture koja nadilazi puku operativnu efikasnost


Sedam stotina strana Louna Slouna definisalo je Filipa Drijea u istoj meri koliko je i umetnik definisao taj serijal. Njihova spona je neraskidiva
Još jedna zima našeg nezadovoljstva
Studenti između batinaša i opozicije Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve