Dr Ivan Topisirović trenutno je angažovan u laboratoriji profesora Nahuma Sonenberga u Centru za rak „Gudman“ na Univerzitetu Mekgil u Montrealu, Kanada. U Srbiji su ga neki zapamtili kao briljantnog i svestranog studenta, drugi se sećaju da je devedesetih odbio da primi za to nagradu jer ju je dodeljivala Mira Marković, a mnogo je onih koji ga znaju samo kao gitaristu rok grupe Kanda, Kodža i Nebojša, kojoj se priključio sredinom devedesetih, u „zlatno doba“.
U međuvremenu, dr Topisirović je postao i vrlo dobro poznat mnogo široj, naučnoj zajednici, naročito pošto je prestižni naučni časopis „Science“ u maju objavio njegov (drugi) naučni rad pod nazivom „mTORC1-mediated cell proliferation, but not cell growth, is controlled by the 4E-BPs“. Do kakvih su saznanja on i njegove kolege došli, ukratko nam je objasnio: „U fiziološkim uslovima ćelije povećavaju svoju veličinu da bi se potom podelile. Na ovaj način višećelijski organizmi rastu i obnavljaju svoja tkiva. mTOR signalni put igra važnu ulogu u regulaciji ćelijske deobe i rasta. Poremećaj funkcije mTOR signalnog puta i regulacije ćelijskog rasta i deobe opisan je u velikom broju humanih oboljenja uključujući kardiovaskularne bolesti, dijabetes i kancer. Iz ovog razloga je neophodno dešifrovati mehanizme kojim mTOR signalni put kontroliše ćelijsku deobu i rast u ćelijama sisara. Rezultati naše skorašnje studije pokazuju da mTOR signalni put kontroliše ćelijsku deobu nezavisno od ćelijskog rasta. Naime, efekti mTOR signalnog puta na ćelijsku deobu posredovani su inhibicijom 4E-BP proteina, dok su efekti na ćelijski rast posredovani stimulacijom S6 kinaze. U skladu sa ovim zapažanjima, maligne ćelije koje ne poseduju 4E-BP proteine su rezistentne na antitumorske efekte inhibitora mTOR signalnog puta. Naši rezultati otkrivaju do danas neopisane aspekte mTOR signalnog puta i time otvaraju mogućnosti za nove terapeutske metode koje će ciljati poremećaje u mTOR signalnom putu u kardiovaskularnim, metaboličkim i malignim oboljenjima.“
Topisirović je 2000. godine završio Medicinski fakultet u Beogradu a potom je magistraturu (2002) i doktorat (2003) uradio na Biološkom fakultetu pod mentorstvom prof. Stanke Romac, u oblasti molekularne genetike, te molekularne i ćelijske biologije i biohemije. Inspirisan radom u laboratoriji opredelio se za bazičnu nauku umesto kliničke prakse. Iz Srbije je otišao u junu 2001. godine da bi postdoktorske studije nastavio u Njujorku, u laboratoriji dr Katherine Borden na Mount Sinai School of Medicine u kojoj je, kako objašnjava, počeo da se bavi kontrolom genske ekspresije na posttranskripcionom nivou. „Tamo sam ostao do septembra 2004. godine, kada sam se sa dr Borden i delom laboratorije preselio u Institut de recherche en immunologie et en cancerologie (IRIC) Univerziteta u Montrealu, gde sam dobio poziciju naučnog saradnika. U februaru 2009. godine prešao sam u laboratoriju prof. Sonenberga u Centru za rak ‘Gudman’ na Univerzitetu Mekgil u Montrealu gde i trenutno radim na mestu naučnog saradnika“, objašnjava Topisirović. Dolazak u laboratoriju dr Borden, kao i prelazak u laboratoriju prof. Sonenberga, jednog od vodećih stručnjaka u ovoj oblasti, presudno su doprineli njegovoj karijeri, smatra Topisirović.
U međuvremenu je objavio više od 30 radova i osvojio nekoliko nagrada, među kojima je i „Governor General’s Award for Leukemia Research“ koju dodeljuje kanadsko Društvo za borbu protiv leukemije i limfoma, za dostignuća u ovoj oblasti.
Istraživanja leukemije, malignih i bolesti poremećaja metabolizma kao i druga na kojima je radio poslednjih 10 godina bilo bi veoma teško realizovati u Srbiji, kaže Topisirović, prvenstveno zbog nedostatka materijalnih sredstava i infrastrukture. „Još uvek sam otvoren po pitanju mogućnosti povratka u Srbiju. Nedostatak kompetitivnog modela finansiranja nauke i shvatanje nauke kao ‘posla od 9 do 5’ su dva osnovna problema zbog kojih u ovom trenutku ne pomišljam o povratku“, navodi Topisirović, dodajući da je u stalnom kontaktu s laboratorijom prof. Stanke Romac u kojoj je magistrirao i doktorirao. U saradnji sa prof. Romac i World University Service održao je seriju predavanja na Biološkom fakultetu Univerziteta u Beogradu 2007. i ove godine.
Predstavljamo naše naučnike u svetu
Ime i prezime: Ivan Topisirović
Obrazovanje: Posle završenog Medicinskog fakulteta u Beogradu 2000, magistrirao je 2002. i doktorirao 2003. godine na Biološkom fakultetu u Beogradu. Tokom 2000. i 2001. godine stažirao je u Gradskoj bolnici na Zvezdari u Beogradu.
Karijera: Postdoktorske studije nastavio je u Sjedinjenim Američkim Državama i u Kanadi. Od 2001. do 2004. godine u Mount Sinai School of Medicine, New York, istraživao je u oblasti molekularne i ćelijske biologije, biohemije i biofizike. Narednih pet godina – do početka 2009. – radio je na Institute of Research in Immunology and Cancer, na Univerzitetu u Montrealu u Kanadi, dok je poslednjih godinu dana angažovan u Centru za rak „Gudman“ na Univerzitetu Mekgil, takođe u Montrealu.
Stipendije i nagrade: Dobitnik je nekoliko stipendija, poslednju od Društva za borbu protiv leukemije i limfoma Sjedinjenih Američkih Država. U 2007. godini dobio je „Governor General’s Award for Leukemia Research“, kanadskog Društva za borbu protiv leukemije i limfoma. Proglašen je za studenta generacije na Medicinskom fakultetu u Beogradu, i dobitnik je Nagrade Skupštine grada Beograda.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ivan Milikić, osnivač Smartsy, savetnik za digitalnu transformaciju pri Ambasadi Kazahstana u Beogradu i sekretar Udruženja za elektronske komunikacije i informaciono društvo Privredne komore Srbije
Zašto Srbiji, koja ume da napravi vrhunsku tehnologiju, i dalje teško uspeva da je proda? U autorskom tekstu za SEE UP Ivan Milikić, osnivač startapa Smartsy, piše o putu od izvoza IT usluga ka sopstvenim proizvodima i o Zapadu kao o školi standarda. Kao tržište za prvog velikog kupca predlaže Centralnu Aziju, pre svega Kazahstan i Uzbekistan. Njegova poruka je jasna: ne nedostaju nam događaji i nagrade, nedostaju nam pravi kupci
Branislav Vujović, preduzetnik i predsednik nadzornog odbora NF Innova
Branislav Vujović je osnivač jedne od najvećih IT kompanija u Srbiji sa međunarodnim poslovanjem, autor i profesor, kao i jedan od najprepoznatljivijih stručnjaka za fintech u regionu. Za SEE UP Times predstavlja četiri modela saradnje startapa i velikih kompanija u oblasti veštačke inteligencije – kao i pitanja na koja obe strane treba da odgovore pre nego što bilo šta potpišu
TBC banka već je bila najveća finansijska institucija u Gruziji kada su odlučili da počnu iznova. Eksluzivno za SEE UP, CEO Nika Kurdiani objašnjava logiku iza pokretanja nečeg novog upravo onda kada ste na vrhuncu
Teo Teoharis, izvršni predsednik i osnivač, Agoge Ventures
Zašto je održivost postala uslov za pristup kapitalu i zašto Jugoistočna Evropa mora da izgradi platforme koje njenim osnivačima, kompanijama i institucijama omogućavaju da oblikuju agendu – Biljana Braithwaite, izvršna direktorka i suosnivačica Sustineri Partners za SEE UP
Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku
Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.
U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.