Kontroler više nije "istoričar" koji analizira prošlost, već ekonomski stručnjak koji na osnovu egzaktnih podataka daje prognozu ekonomske budućnosti
Beograd je 26. maja domaćin V kongresa kontrolera Srbije. Širokoj publici termini kontroler (controller, controlling) i dalje nisu potpuno jasni, ali u svetu biznisa već duže vreme su nezaobilazni. Posebno u Nemačkoj, gde je ovaj pojam nastao 1971. godine i čija privreda, inače jedna od najnaprednijih u svetu, ne može bez kvalitetnog kontrolinga.
Bojan Šćepanović, direktor Menadžment centra Beograd
„Ako bismo objašnjavali na srpskom jeziku, najlakše je da kažemo da su controleri stručnjaci ekonomskog obrazovanja, koji se bave planom i analizom“, kaže Bojan Šćepanović, direktor Menadžment centra Beograd i organizator Kongresa: „Reći ćete da su firme i ranije radile analize poslovanja, ali to su bili višenedeljni i višemesečni poslovi, posle kojih su nastajali izveštaji na desetinama stranica pisanog materijala. Danas kontroleri analiziraju velike količine podataka (takozvane Big Data), izveštaje mogu da izbace i za nekoliko minuta, a često ih šalju u veličini jedne tabele ili poruke na Viberu ili Mesindžeru. Ako je negde digitalizacija izazvala tektonske potrese, onda je to controling. Za posao koji je nekada trajao mesecima, meni danas treba nekoliko minuta.“
Iako je digitalizacija globalni fenomen, Šćepanović ima vrlo „lokalno“ objašnjenje zašto se odlučio da baš digitalizacija biznisa bude tema V kongresa. „Moj motiv je – porodični. Moja majka ima 75 godina i počela je da sve račune plaća onlajn. Kaže da ne želi da se gura u banci sa penzionerima. Na drugoj strani, moja ćerka studira u inostranstvu, ima račun u banci i koristi sve bankarske usluge, ali nikad nije ušla ni u jednu filijalu. Sve obavlja elektronski. Zar treba većeg argumenta o sveopštoj digitalizaciji od toga da je prisutna i u vašoj porodici i spoznaje da morate pod hitno ‘u kolo’ sa njima. Ili ćete ozbiljno zakasniti.“
Može da deluje iznenađujuće, ali Srbija je danas, posle Nemačke, najbrže rastuće tržište controlinga u svetu. „Mi u Srbiji mnogo više moramo da radimo, za razliku od Nemačke gde kontroling postoji već više od 40 godina. Činjenica je da mi na V kongresu controlera očekujemo 500 profesionalaca, dok je u Nemačkoj održan već 42. kongres i imao je ‘samo’ 700 učesnika. Moji evropski sagovornici iznenađeni su ovakvim razvojem. Posebno možemo biti zadovoljni što okupljamo prave profesionalce, praktičare, koji se zaista bave controlingom. Ekonomski teoretičari i profesori su nekako ostali po strani u odnosu na ovu našu priču. Poslali smo pozive na preko 30 ekonomskih fakulteta, privatnih i državnih, i na Kongres dolazi samo nekoliko profesora sa jednog privatnog fakulteta.“
Dok su privatni preduzetnici i međunarodne kompanije požurili u susret rastućem controlingu, u javnom sektoru situacija je bitno drugačija. „U državnoj upravi controling ne postoji, kao i u javnim i državnim preduzećima. Razlog je ‘nedostatak političke volje’. Problem je i sa malim i srednjim preduzeća kojima za controling nedostaju pare i ljudi. Oni su zbog toga osuđeni da „gledaju u staklenu kuglu“ pogađajući šta su moguća zbivanja na tržištu, umesto da rade kvalitetnu procenu događaja. Jer danas, kad ceo region trese kriza Agrokorovih dugova, jedna od najvažnijih poslovnih procena jeste uticaj te krize na vaše poslovanje. Ili, kako će dolazak Lidla u Srbiji promeniti vaše poslovanje. To je posao za controlera, za koga ja kažem da više nije istoričar koji analizira prošlost; on je moderni prorok Nostradamus čiji je posao da egzaktno predviđa (ekonomsku) budućnost.“
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Ivan Milikić, osnivač Smartsy, savetnik za digitalnu transformaciju pri Ambasadi Kazahstana u Beogradu i sekretar Udruženja za elektronske komunikacije i informaciono društvo Privredne komore Srbije
Zašto Srbiji, koja ume da napravi vrhunsku tehnologiju, i dalje teško uspeva da je proda? U autorskom tekstu za SEE UP Ivan Milikić, osnivač startapa Smartsy, piše o putu od izvoza IT usluga ka sopstvenim proizvodima i o Zapadu kao o školi standarda. Kao tržište za prvog velikog kupca predlaže Centralnu Aziju, pre svega Kazahstan i Uzbekistan. Njegova poruka je jasna: ne nedostaju nam događaji i nagrade, nedostaju nam pravi kupci
Branislav Vujović, preduzetnik i predsednik nadzornog odbora NF Innova
Branislav Vujović je osnivač jedne od najvećih IT kompanija u Srbiji sa međunarodnim poslovanjem, autor i profesor, kao i jedan od najprepoznatljivijih stručnjaka za fintech u regionu. Za SEE UP Times predstavlja četiri modela saradnje startapa i velikih kompanija u oblasti veštačke inteligencije – kao i pitanja na koja obe strane treba da odgovore pre nego što bilo šta potpišu
TBC banka već je bila najveća finansijska institucija u Gruziji kada su odlučili da počnu iznova. Eksluzivno za SEE UP, CEO Nika Kurdiani objašnjava logiku iza pokretanja nečeg novog upravo onda kada ste na vrhuncu
Teo Teoharis, izvršni predsednik i osnivač, Agoge Ventures
Zašto je održivost postala uslov za pristup kapitalu i zašto Jugoistočna Evropa mora da izgradi platforme koje njenim osnivačima, kompanijama i institucijama omogućavaju da oblikuju agendu – Biljana Braithwaite, izvršna direktorka i suosnivačica Sustineri Partners za SEE UP
Aleksandar Vučić bi da mu Srbija bude zahvalna što izborni poraz nije pretvorio u nasilje. Pre toga morao bi da objasni čemu su služile pripreme za izbornu noć, pre svega u Pionirskom parku
Kritika koja nije u stanju da položi računa o sebi samoj nije kritika. Razlika između kritike, propagande i laži se, na samom početku Petooktobarske republike, zamaglila. Tu grešku, ovog puta, ne bismo smeli da ponovimo.
U trenutku kada su institucije Republike razorene, kada je Vučićeva hobotnica još uvek živa, kada su ljudi zgađeni nepravdom i smradom koji je esenesovski režim ostavio za sobom, mi imamo, što reče Makijaveli, samo građansku vrlinu kao pogonsko gorivo kojim se možemo vratiti na početak
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.