Intervju – Maja Veselinović, strip autorka i ilustratorka

12.januar 2011. Saša Rakezić

Kardiogram sazrevanja

"Oduvek sam se trudila da crtežom, bojom, tipografijom naglasim emociju u stripu. Volim tu isprepletenost naracije i čiste likovnosti, neprekidno eksperimentisanje i traženje"

NIN-ova nagrada

12.januar 2011. Jovana Gligorijević

Miljenko, zašto nisi Milenko

Odlukom da ne prihvati prijave knjiga Sjetva soli Muharema Bazdulja i Otac Miljenka Jergovića, žiri NIN-ove nagrade izazvao je nekoliko nedoumica, od kojih su neke i logičke prirode. Prvi zaključak koji se nameće sam po sebi jeste da jezik na kom pišu Bazdulj i Jergović nije (i) srpski

Knjige

12.januar 2011. Ivan Milenković

Zaborav obrazovanja

Aleksandar Dobrijević: Između obrazovanja i samoobrazovanja, Art Print, Banja Luka 2010.

In memoriam – Boško Petrović (1935–2011)

12.januar 2011. Đorđe Matić

Sultan svinga

Nakon svega, napokon je ugašeno svetlo i zatvorena su vrata za poslednjim pravim simbolom nekada živog, ustreptalog, kreativnog, uistinu svetskog grada, mestom koje je sâmo širilo dobar deo te svetlosti, lepote, internacionalizma i umešnosti jednog divnog međunarodnog bratstva po najkvalitetnijoj muzici, stremljenju boljemu i, naravno, hedonizmu

Šta ćemo i kako slušati – Muzika 2025.

29.decembar 2010. Dragan Ambrozić

Priče o snimljenoj budućnosti

Organizatori muzičke konferencije MaMA u Parizu upitali su nekolicinu zanimljivih ljudi iz muzičkog biznisa i srodnih disciplina šta misle na koji način će muzika biti prisutna u našim životima kroz petnaest godina. Dobili su sedam mogućih scenarija o budućem obliku muzičkog sveta 2025. godine

Monografije – Partibrejkers

28.decembar 2010. Teofil Pančić

Rokenrol kanonizacija

Ova knjiga samim svojim pojavljivanjem notira i podvlači značaj Partibrejkersa koji znatno prevazilazi format "dobrog rokenrol benda"

Izložba – "Srebrne čaše poznog srednjeg veka u Srbiji"

28.decembar 2010. Sonja Ćirić

Ukrasi carskih trpeza

Srebrne čaše su bile obavezni deo trpeze srpske srednjovekovne gospode. Iznošene su povodom proslava, da označe status onoga ko ih iznosi i onoga zbog koga su iznete. Neke od njih je moguće videti na izložbi u Muzeju primenjene umetnosti

Godišnjice – Ivo Andrić i Miloš Vidaković

28.decembar 2010. Muharem Bazdulj

Kako je sarajevskim gimnazijalcima govorio Zaratustra

Nastupajuće, 2011. godine navršava se pola veka otkako je Ivo Andrić dobio Nobelovu nagradu. Tim su povodom već najavljene različite konferencije i manifestacije. Nekako u senci pedesetogodišnjice Nobelove nagrade, ostaje andrićevska – stogodišnjica. Iste godine se, naime, navršava tačno jedno stoleće otkako je Andrić ušao u svet knjige i književnosti. U brojevima 18 i 20 sarajevske Bosanske vile 1911. godine objavljene su Andrićeve pesme; između ova dva izdanja, u broju 19, dakle, objavljena je pesma Miloša Vidakovića u kojoj se zaziva Andrić

Sećanje – 40 godina posle smrti Leonida Šejke

28.decembar 2010. Branko Kukić

Na putu rđave beskonačnosti

Šejkin Poslednji zapis, napisan uoči same smrti: "Đubrište je za mene imalo značaj prolaznog iskušenja moderne umetnosti; s time je moderna umetnost za mene završena. Kada bih se vratio životu (životnoj snazi), slikao bih onako kako slikanje pruža najviše radosti: po uzoru na stare majstore, po cenu toga da ne budem originalan; mislim na slike sa značenjem. Sada, odlazeći, poručujem svima koji ovo slede da nastave ne bojeći se rizika. Slikanje je oblik molitve."

Putopis iz Japana

28.decembar 2010. Vladimir Pištalo

Kišobrani, gavranovi, neon

Hodao sam tri sata u gradu svetala i štektavih vozova i šina i žica nad prugom. Setio sam se najlepše priče o postanku sveta koju znam. Po toj legendi Japan je stvoren božjim smehom. Neboderi su sijali u kiši i maglici iza stanice Šinđuku. Ja sam zijao u njih i smejao se. Kroz staklenu fasadu video se encefalogram jednog lifta koji pada i drugog koji se penje. I bio sam iza stanice Šinđuku. I svetla liftova su išla po pročeljima staklenih zgrada. I bila je kiša. I vozovi su vikali: Ura!

Rat iz vazduha

28.decembar 2010. Aleksandar Ćirić

Tri pilota

Ako izuzmemo onog uplakanog Skota O´Grejdija iz USAF-a, oborenog sredinom devedesetih iznad BiH, ne sećam se da sam ikad video lice pilota neke od sila koje se – i humanitarnim bombardovanjem – brinu o nama, talibanima, Iračanima ili "civilima" u Pakistanu, Jemenu i drugde. Ne mogu da zamislim "pilotski roman" u eri bespilotnih letelica. Otud ova priča o trojici letećih pisaca