![](https://vreme.com/wp-content/uploads/2021/11/982688_DSC_0085.jpg)
Predstava Tom Sojer i đavolja posla u Pozorištu za mlade »Boško Buha«
Ljubav i drugarstvo
Tom Sojer je u Beogradu. Eno ga u Pozorištu "Boško Buha", na istom mestu gde je bio i pre 40 godina, ali ovoga puta u formi mjuzikla
Tom Sojer je u Beogradu. Eno ga u Pozorištu "Boško Buha", na istom mestu gde je bio i pre 40 godina, ali ovoga puta u formi mjuzikla
Novi film Vernera Hercoga je dokumentarac posvećen drevnim slikarijama iz pećine Šove na jugoistoku Francuske, najstarijim do sada pronađenim tragovima pećinskog slikarstva nastalim pre više od trideset hiljada godina. Kako saznanja o dubokoj prošlosti mogu da utiču na savremenu kulturu
Posle dva velika nervna sloma i nebrojeno mnogo manjih, posle jednog svetskog rata čiju je strahotu jedva preživela i na pragu drugog u kome joj, osećala je, takav poduhvat neće ponovo poći za rukom, jednog martovskog jutra shvatila je da više ne postoji nijedna knjiga, napisana ili nenapisana, koja bi mogla da joj produži život. Napisala je još samo jedno pismo Lenardu, da ga još jednom podseti da je uz njega bila najsrećnija žena na svetu, a onda uzela svoj štap za šetnju, napunila džepove kamenjem i otišla do reke. Priča se, naravno, tu ne završava; tu tek počinju sve priče o Virdžiniji Vulf
Na izložbi "Biti lepa" o lepoti žene priča devedeset crno-belih fotografija nastalih između dva svetska rata
Dušan Kovačević: "Život u tesnim cipelama"
Zvezdara teatar
Režija: Dušan Kovačević
Muzej istorije Jugoslavije priprema novu stalnu postavku kojom će predstaviti istoriju Jugoslavije i jugoslovenstva, od nastanka države 1918. godine do njenog raspada 1991. godine
Vladimir Stankovski, grafički dizajner "Vremena", ilustrator i karikaturista, bio je gost upravo održanog trećeg međunarodnog festivala umetnosti Fađr u Teheranu. Razlog njegovog gostovanja jeste treća nagrada koju je dobio na internacionalnoj izložbi digitalne karikature organizovanoj krajem prošle godine. Za čitaoce "Vremena" Stankovski piše o utiscima koje je doneo iz Irana
Građani su poneseni novim litijunskim ustankom, mišlju da je uspelo jednom, pa zašto ne bi i drugi put. Okolnosti su sada, međutim, sasvim drugačije. Vlast neće tek tako odustati od nauma da srpski litijum do 2028. godine ugleda svetlost dana i zapadna tržišta
Sinoć je u Parizu ceremonija otvaranja Olimpijskih igara bila uzbudljiva veličanstvena emocija zbog nikad, ali nikad, viđene predstave o zajedništvu, slobodi, ljubavi, lepoti, radosti. Šteta što neki ovdašnji mediji to nisu umeli i hteli da vide
Vulinove laži o Zdravku Ponošu imaju samo jedan cilj. A to je pokušaj režima da se kontrolom nad vlastitom ružnom prošlošću uspostavi kontrola nad budućnošću. Otud i svo to sluđivanje naroda i nasilje nad zdravim razumom
U zajedničkoj akciji BIA, VBA i MUP su uhapsili trojicu „špijuna“ u Valjevu – inženjere zaposlene u „Krušiku“. Za režimsku pljačku u fabrici oružja niko nikada nije priveden
Hitanje kancelara Olafa Šolca u Beograd pokazuje koliko je litijum vanredno važan Nemačkoj. Stvar je pikantna jer Aleksandar Vučić prvi put otvoreno kreće protiv volje većine naroda
Sinoć je u Parizu ceremonija otvaranja Olimpijskih igara bila uzbudljiva veličanstvena emocija zbog nikad, ali nikad, viđene predstave o zajedništvu, slobodi, ljubavi, lepoti, radosti. Šteta što neki ovdašnji mediji to nisu umeli i hteli da vide
Čim se do kraja avgusta isele zakupci prostora u hotelu „Jugoslavija“ počeće rušenje, kako bi na njegovom mestu do Ekspa bio izgrađen „Ritz Carlton“. Beograd na vodi je dobio lokacijske uslove za zgradu Pošte na Savskom trgu kako bi umesto nje podigao kulturni centar
Još jedan Vučićev kum uhapšen je juče zbog izazivanja saobraćajne nesreće. Ipak, pitanje je da li će Petar Panić Pana odgovarati za to što je na pešačkom prelazu pokosio ženu. Ako pogledamo dosadašnje slučajeve naprednjačke bahate vožnje, odgovor se nameće sam
Na današnji dan pre 110 godina počeo je Prvi svetski rat. Iz vekovne perspektive, aktualno je pitanje da li je Srbija trebala da podnese tolike žrtve – i austrougarske zločine u Mačvi i pomor od tifusa i povlačenje preko Albanije i Crne Gore do Krfa i Solunskog fronta, sve u svemu, više od milion mrtvih? Problem sa ovim pitanjem je što pretpostavlja mogućnost izbora, a njega nije bilo ni 1914, a ni kasnije
Građani su uznemireni zato što su na Svetosavskom platou, u okviru rekonstrukcije, već posečena dva stabla a rečeno je da neće biti posečeno ni jedno. Srpska pravoslavna crkva je inicijator i, uz državu, investitor ovog posla