Loader

Džon Piplfoks

Avio-saobraćaj

Letnja kataklizma 2022. godine

Avio-kompanije, često s pravom, upiru prst u aerodrome i kontrole letenja zbog problema koje preživljavaju. Britiš ervejz je još u maju kritikovao aerodrom Hitrou zbog nedostatka zemaljskog osoblja. Lufthanza krivicu slaže po sledećim faktorima: štrajkovi kontrolora letenja, letnje nevreme i, posebno, povećan broj prijava oboljenja zaposlenih od korone. Jer i zaposleni u avio-industriji su ljudi, po prirodi posla češće će se zaraziti i karantin podjednako dugo traje i za njih

Šta smo naučili iz male mature

Kako izbeći zatrpavanje sadržajem

Umesto da bombardujemo decu informacijama i zahtevamo da sve to drže u glavi, bolje je smanjiti količinu informacija, a decu učiti kako da ih pronađu, a nakon toga postupno obrade i apsorbuju

Alžir: Šezdeset godina nezavisnosti

Zemlja koja “ulazi pod kožu”

U utorak 5. jula 2022. godine, u danu nastanka ovog teksta, Demokratska Narodna Republika Alžir obeležila je 60. godišnjicu nezavisnosti. Ovaj veliki jubilej prilika je da se osvrnemo na istoriju, ali i na nešto recentniju prošlost u nastojanju da sagledamo ne samo razvojni put već i današnje perspektive modernog Alžira

Nuspojave

Komšinica i suklata

Ivan Barbalić i njegova familija dvadeset i pet godina žive svugde osim u svom (“društvenom”) stanu u Kapetana Radiča Petrovića 12, a gubitnici poput mene povremeno o tome prigodno nešto napišu, tek da ne bi umrli od sramote

TV manijak

Naši na netu

Primetno je da bavljenje istorijskim temama danas zahteva savremen i kreativan pristup, kojim se može pridobiti pažnja današnjih gledalaca

Šta će biti sa MiG-ovima i Pancirima iz Rusije

Budženje đunte

Ako se rat u Ukrajini nastavi, RV i PVO Vojske Srbije biće, nažalost, u sve težem stanju. Moraće da se pribegne “snalaženju”. Time se kratkotrajno mogu izbeći teže posledice, ali će na duži rok biti proizvedeni neupredivo veći problemi

Američke podele za Dan nezavisnosti

Abortiranje slobode

Dubokoj rasnoj podeljenosti, suprotstavljenim stavovima oko kontrole naoružanja i napada na Kongres 6. januara, pridružila su se i sučeljavanja oko prava na abortus. Koliko god je Amerika blistala na međunarodnoj sceni i pokazivala svoje liderstvo na samitima G7 i NATO a, predvodeći demokratski blok u borbi protiv ruske agresije u Ukrajini, toliko SAD pokazuju nemoć da prevladaju u vlastitom dvorištu ono protiv čega se bore u velikom svetu

Rat u Ukrajini

Mesečev pejzaž Donbasa

Ukrajinci su u defanzivi, koja nije presudna u pogledu prostora koji su izgubili već u psihološkom momentu. Duh poraza je sada najveći protivnik odbrane Slavjanska i Kramatorska. Rusima treba ljudi za nastavak borbi jer ovo je prilika koju ne mogu da propuste dok se ukrajinska odbrana ne snađe i konsoliduje

Intervju: Haris Pašović, reditelj

Fašizam je nulta tačka zla

“Postavio sam stvar iz ugla: zašto zlo voli umetnost? Pitanje zašto su neki umetnici sarađivali sa nacistima na vlasti donekle možemo i da shvatimo jer odgovor je u njihovom oportunizmu, konformizmu, zbog toga što su želeli da izgrade karijere i nisu birali sredstva da stignu do cilja. Ali, ono o čemu mi manje znamo i iz istorije i iz literature jeste to zašto zlo voli umetnost. A izgleda da zlo baš voli umetnost, da želi da umetnost bude deo njegove misije uništenja”

In memoriam: Piter Bruk (1925–2022)

Neumorni istraživač pozorišta

Koliko god da se menjao, ipak neke stvari za Bruka ostaju konstanta, a jedna od njih je velika ljubav prema Šekspiru. On Šekspirovo delo oslobađa konvencije igranja u maniru istoricizma i postavlja pitanje koje su to vrednosti Šekspirovog dela koje su imanentne celoj ljudskoj kulturi

Film: The Janes i What is a Woman?

Tolerancija i mazohizam

Dva američka dokumentarca sa dva suprotna ideološka pola, ali podjednako relevantno, bave se polom i rodom, pravom na abortus i drugim iznova vrućim pitanjima

Kultura sećanja

Spomenik iz kojeg raste drvo

Oči partizanu Đuri Kišu su obojene u sablasno plavo, mahovina prekriva imena poginulih i žrtava fašizma, bistu borca zamenio je dečak sa ribom… a sličnih priča o stanju spomenika iz NOB-a ima svuda po Sremu. Kao što ima i mesta u kojima je čelnicima stalo do svojih predaka i svoje kulture

Povodom festivala

Svima nam je dosta katastrofa

Međunarodni festival animiranog filma Animafest u Zagrebu napunio je pedeset godina. Stoga je ovog juna program bio u tolikoj meri bogat da je zbog želje da se prisustvuje svemu ponuđenom, dovodio do frustracija i migrene

Fijat: Šta je Srbija dala, a šta je dobila

Nova era istog sipanja para u bunar

Malo ko se uopšte u javnosti zapitao: a kakve su to državne firme koje mogu preko noći da prime stotine radnika, a da prethodno nisu imale potrebe za njima? Još se manje ljudi zapitalo zašto Srbija treba da daje 48 miliona evra kompaniji koja je samo tokom 2021. godine imala konsolidovani prihod od 149 milijardi evra

Kragujevac i Fijat

Jedna tužna priča

Protest radnika Fijata u utorak je i zvanično okončan. O tome kako će sve uticati na sudbinu Kragujevca, koja je od pedesetih godina prošlog veka gotovo uvek zavisila od razvoja automobilske industrije, u ovom trenutku niko ne govori

Portret

Novinar sa zaplenjenom jaknom

Miodrag Zarković je dugo u novinarstvu, ali je postao zvezda tek za publiku desničarskih Jutjub medija. Jedan je od retkih srpskih novinara koji izveštavaju sa fronta u Ukrajini. Tamo Zarković otvoreno navija za Ruse

Rat u Ukrajini

Ko su ruske “crvene beretke”

Ruska organizacija “Vagner” nije privatna firma – nigde nema pravnih tragova njenog postojanja i podataka o njenim radnicima jer je, po svemu sudeći, reč o snagama koje rade za račun obaveštajne službe. Inače, njihov šef Jevgenij Prigožin upravo je zaradio Orden heroja Ruske Federacije za ratne zasluge. On je pre tridesetak godina prodavao hot-dogove, a sada je vlasnik lanaca restorana, a kao građevinski preduzimač zaradio je velike pare u radovima na vojnoj infrastrukturi

Rusko-kineski odnosi

Otkucavanje tempiranih ugovora

Šta u vezi Rusije spaja Si Đinpinga sa svim njegovim prethodnicima u Pekingu – od careva, preko Sun Jat Sena i Čang Kaj Šeka, sve do Mao Cedunga, Hua Guofenga, Deng Sjaopinga, Đang Cemina i Hu Đintaoa

Nuspojave

Jutarnje komračenje i druge priče

Vaskrenje Komrakovljevo jeste u izvesnom smislu duboko skrnavo, ali ono nije i ne može biti istinski skandal, čak ni bilo kakvo iznenađenjce, u društvenom, političkom, pa i kulturnom kontekstu u kojem se nalazimo

Bioskop

Prefinjeni kemp i iskreni tragizam

Ovo je priča o burnom putu (punom krivina i prepreka) ka zvezdama, baš kao i priča o bolnoj samoemancipaciji, zloupotrebi, pohlepi onih vidno manje kreativnih, prolaznosti i poroznosti slave, manje ili više dragovoljnom prodavanju duše (manje ili više) đavolu