







Mate Matišić je napisao komad koji ima značajne umetničke vrednosti, a istovremeno je prijemčiv za najširu pozorišnu publiku jer problemi sa kojima se njegovi likovi bore daleko prevazilaze lokalne okvire


Ćeranićeva (i Radunovićeva) Nedelja je zaslužen bioskopski hit, koji će nam, avaj, narednih godina sigurno podariti još sličnog i na tom tragu derivativnog u pokušaju nekih drugih autora i producenata, ali to je filmska industrija


Ima se utisak da se o biografiji Mire Trailović, rediteljke, simbola Ateljea 212, Bitefa i Bitef teatra – sve zna. Ovog ponedeljka je bila stogodišnjica njenog rođenja, povod za otkrivanje mnogo toga novog o ženi koja je promenila prestoničku, srpsku i jugoslovensku pozorišnu scenu


Ono što svakako ostaje kao važan izazov pred našim društvom jeste kako da obnovimo kulturu odgovornog dijaloga o svim važnim pitanjima pa i o ekonomskom, ekološkom ali i širem značaju litijuma i borata za Srbiju. Možda bi iskustvo evropskih država kao što je Francuska, na primer, u tome moglo da nam pomogne


Imenovanjem Gabrijala Atala na premijersko mesto, predsednik Francuske konačno privodi kraju potpuno razaranje klasičnog francuskog političkog pejzaža u kome je vladala gotovo večita podela na levi i desni tabor. Kao njegove potencijalne alternative opstaju još samo ekstremi


Kako je Aleksandar Šapić od najavljenog velikog pojačanja naprednjaka postao problematičan gradonačelnik kojeg prate afere i koji nije doneo nijedan novi glas Srpskoj naprednoj stranci


Predsednik Arhiva javnih skupova Aleksandar Gubaš kaže za “Vreme” da su isprobali različite softvere za brojanje tačkastih objekata, ali da “svi imaju problem sa identifikacijom ljudskih glava”, da “nisu precizni” te da se greške kreću “od dvadeset odsto”, a nekada i “do pedeset odsto”. Smatra da se ovi softveri ne mogu koristiti dok odstupanja ne padnu ispod deset odsto




Jaroslav Hašek: Švejk; dramatizacija Kata Đarmati i Slobodan Obradović; režija Veljko Mićunović; Beogradsko dramsko pozorište




Silnu sam hartiju namrčio i duge sate posvetio dokazivanju efikasnosti privatnog sektora i potrebe podsticanja njegovog maksimalnog uspona. Međutim, intenzivna interakcija naših privatnih televizija sa njima toliko bliskim predsednikom republike u meni je pobudila ozbiljne sumnje u generalnu superiornost privatnog sektora i usadila mi neporecive elemente rezervisanosti i skepticizma


Izborni uspesi Aleksandra Vučića – političara koji nikada nije pobedio na izborima koje nije sam organizovao – počinju serijom vanrednih izbora koja kreće 2014. godine, i od tada je izborni proces postao deo sistema vladavine “moćne mašine SNS-a”. U tom periodu, udahnut je život stvorenju koje obezbeđuje sigurne glasove, ucenjuje ljude, upravlja institucijama, donosi zakone, kontroliše medije, tuži i sudi, štiti i tuče, raspisuje tendere, sklapa ugovore, a sve je povezano u jednoj tački - u izborima koji se moraju dobiti po svaku cenu. I tek nakon izbora 2023. u stanju smo da sklopimo celu sliku. Kako se boriti protiv takvog čudovišta i koje su njegove snage i slabosti


Mislim da bi neprihvatanje ulaska u institucije u kombinaciji sa različitim vidovima građanske neposlušnosti i konstantnim pritiskom na sve relevantne međunarodne faktore da ne priznaju rezultate izbora i uskrate partnerstvo i podršku autokratskom režimu, jedino moglo dati rezultat


Morgan Lojd Malkolm: Mama; režija Nebojša Bradić; Atelje 212
Da će nas takve spasiti umjetna inteligencija zvuči zato više kao loš vic nego naučna teorija. Loš i star vic zapravo. Jer su nam taj isti vic pričali i prije dvadeset godina samo što nas je tada obećavao spasiti Internet. A nekada prije valjda televizija


Arhitektura je uvek bila odraz stanja celog društva i to važi i sada. Zato je, po mom mišljenju, važno da ljudi generalno ne gube kontakt sa osnovnim originalnim principima svog postojanja na Zemlji i da umeju njima bar povremeno da se vode, jednako u ličnom i u profesionalnom životu. Naša civilizacija treba da napusti zanos kontinuiranim rastom i neumerenim gomilanjem materijalnih vrednosti. Tako bi se možda moglo izlečiti društvo, a sa njim i slika njegove reprezentativne arhitekture








“Dobra kampanja i dobar rezultat vam daju asa u rukavu – argument i samopouzdanje da onda sve krađe i nepravilnosti puno autentičnije imenujete i raskrinkate. Ako tjednima uoči izbora govorite da Beograd pada, a onda padne vaš rezultat, iako sam po sebi korektan, u odnosu na ono što ste si zadali – servirate se u smislu da se sve što radite tumači kao potez nekoga tko je ipak posrnuo na izborima”


U izbornoj noći prvo smo se nadali, pa se naljutili na opoziciju, pa su nas pozvali na ulicu, pa nismo hteli da im dođemo. Onda smo ipak došli, pa su nas molili da idemo kući, ali onda mi nismo hteli, ali smo ipak otišli. Oscilacije između teške depresije i velike euforije – to je najprecizniji opis osećanja glasača opozicije u prva dva dana nakon izbora


Dan posle izbora, u Ulicu kralja Milana, ispred Republičke izborne komisije, slio se veoma ljut i besan svet koji je tražio da mu niko ne krade glasove. Okupilo se i više osoba nego što je bilo ko očekivao, što dosta govori o tome koliko ljudi iz politike mogu da procene stanje među građanima. Na protestu koji je trajao do kasno uveče nisu došli stranački aktivisti, nego se bukvalno skupio narod i poručio da mu je svega dosta i da neće da trpi ovakvu krađu izborne volje


Zbog narušenog zdravlja Željko Veselinović mora da prekine štrajk glađu. Posle 10 dana štrajka, Marinika Tepić je u fazi koja može da bude rizična po zdravlje
U virtuelnom studiju TV Pink voditeljka je čitala rezultate gazeći kroz livadicu u kojoj su poput pečuraka rasle glave političara uz njene nožice, kao u fantaziji Velikog Lebovskog. Najviše se popeo Vučić, dok su negde pri tlu ostali tužni Čeda Jovanović i ostali politički liliputanci ispod cenzusa


Po kom osnovu su Stiv Voznijak i njegova supruga Dženet Hil dobili srpski pasoš i preko noći postali građani Srbije? Koji član zakona je sporan? Šta je sa pasošima Srba na Kosovu? I ko je diskriminisan i kako