Loader

Džon Piplfoks

Posle masovnog ubistva na Cetinju

Zločin, tuga i politička dobit

Tragedija se ponovila na gotovo istovetan način, u istom mestu, nasumično, bestijalno, užasno... Ima li u toj surovoj činjenici ikakve poruke, upozorenja, opomene? Ili se sve završava u strašnoj plimi neizrecive tuge koja se teško i sporo povlači, tišini koja zida prazninu i hrani besmisao, da bismo potom prepustili vremenu da učini svoje – da nas “oslobodi” ožiljaka, zamrači nam sećanje i amnestira nas od odgovornosti

Slučaj Vazduhoplovne akademije u Beogradu

Zašto je smenjen direktor

U znak protesta protiv odluke Ministarstva prosvete o smeni Gorana Cvijovića, zaposleni u školi najavili su potpunu obustavu rada od 9. januara, a svi odgovorni rukovodioci u sertifikovanim organizacijama Vazduhoplovne akademije – njih 15 – istog dana podneće neopozive ostavke, čime će škola izgubiti sve sertifikate koje trenutno ima

Lični stav

Crkva i pobuna studenata

Neće laž prestati da bude laž ako je veštom demagogijom i verbalnim žongliranjem za tuđ račun Crkva prikaže kao istinu. Niti će nepravda prestati da bude nepravda ako je korumpirano ili zastrašeno pravosuđe u propagandnim medijima prikaže kao pravdu. I ne pomaže tu nikakav izgovor za kukavičko i oportunističko ćutanje pred ogoljenim zlom, jer Crkva čiji članovi nisu slobodni i hrabri da govore ono što misle nije Crkva Hristova

Lični stav

Anarho-sindikalizmom protiv autoritarnosti i (neo)kolonijalizma

Kako sprečiti da promena aktuelnog režima ne završi kao što je završio 5. oktobar? Kako sprečiti pojavu nekog novog Vučića za 10-15 godina? Da bi se šanse za tako nešto minimizovale, potrebno je mnogo rada, znanja i priprema. Ono što su studenti dobro detektovali jeste da ne žele da svoj kredibilitet, energiju i uspehe jednostavno poklone nekoj od opozicionih opcija. Šta su alternative

Mnogi smatraju raspravu o ukusima nekom vrstom ubeđivanja

Unutrašnji glas

O ukusima se mora raspravljati

Mi smo naše intenzivne estetske reakcije. Da, mi se povezujemo s ljudima, ideologijama, idejama, karijerama, ali nas istovremeno najintenzivnije i najintimnije definiše onaj oblik lepote koji nam izaziva najjaču tahikardiju

Tri decenije sukoba između Azerbejdžana i Jermenije

Kad se vojska na Karabah vrati

Pored autoputa između Fizulija i Šuše stoje bilbordi sa natpisima “Karabah je azerbejdžanski”. Rastojanje između dva grada manje je od sto kilometara, a povezuje ih nov autoput simbolično nazvan “Pobedonosni autoput”. Ipak, da bi se stiglo od jednog do drugog mesta, potrebno je više sati zbog brojnih vojnih punktova na kojima se proverava identitet svakog od putnika. Kada se stigne do Šuše, koja predstavlja kulturnu kolevku Azerbejdžana, ulazi se u potpuno novi grad koji predstavlja simbol pobede u sukobu koji je trajao više od trideset godina

Intervju: Predrag Ličina, reditelj i pisac

Tradicionalne vrednosti su nas bolesno unazadile

“Otkad su hrvatski studenti, po uputama mene i još nekolicine radikalnih Srba iz Hrvatske koji mrze sve što je srpsko, organizirali studentske proteste po Srbiji, smatram da su odnosi Srba i Hrvata još zanimljiviji i življi, pogotovo među mlađim naraštajima”

Ulice

Sve promene Zadarske ulice

Postoji od 17. veka. Bila je najzabačeniji deo beogradske mahale. Prošlog veka u njoj su izgrađene dve višespratnice iako je široka samo osam metara. Zvala se Zadarska 123 godine, a sad se zove Dobrice Ćosića

Kultura sećanja

Tragom jedne vojničke fotografije

Nikada nećemo saznati da li je Verner, dok je stajao na prozoru zgrade PRIZAD-a sa foto-aparatom uperenim prema paviljonima Sajmišta, makar na trenutak pomislio na njihovu novu namenu. Verovatnije je da se Sajmište sasvim slučajno našlo na fotografiji čiji je predmet bio upečatljiv prizor zalaska sunca. Pa ipak, igrom slučaja, ova obična fotografija – vojnički suvenir iz Beograda – ovekovečila je prekretnicu u istoriji Beograda: trenutak kada je Beogradsko sajmište postalo Judenlager Semlin

Noć u Beogradu

Ko poslednji izađe, nek upali svetlo

Žurka je bila ventil, beg od realnosti koja mnoge ljude steže i guši. Na njoj nije bilo osuda, samo oslobađanje. Za mnoge posetioce, taj klub je simbol slobode, mesto gde mogu skinuti maske koje nose svakog dana, prostor gde nema prekih pogleda, kritika ili osuda. Zapravo, to nije bila samo žurka, već eskapizam u svom najogoljenijem obliku

Nuklearna energija

Život posle moratorijuma

Srbija je spremna za nuklearni brak, ali kao i kod svakog udvaranja, otvorena su svakojaka pitanja – najvažnije je svakako sa kim, mada kandidata za mladoženju ne manjka, o čemu svedoče i sporazumi o nuklearnoj saradnji kako sa Francuskom, tako i sa Rusijom. No, važno je i pitanje da li je Srbija, bez kadrova, dovoljno zrela za ovu avanturu

Imamo li književne zvezde u Srbiji

Oblaci zaklonili zvezde

Dvadeseti vek je bio period kada je kultura bila važna i pojedincima i državama, literatura je imala veći društveni uticaj, ali i medija je bilo mnogo manje, i zbog toga je između ostalog bila vidljivija i prisutnija. Masovna kultura koja danas dominira, uz prisustvo interneta i društvenih mreža, sve je promenila. Neki drugi sadržaji i vrednosti su dobili na značaju, i veliki pisci i njihove knjige i stavovi danas su ipak skrajnuti

Bioskop: Sunce nikad više

Tegobe života i svrsishodna političnost

Film donosi priču o burnom periodu u životu mališana stasavajućeg u porodici koja živi na obodu rudarskog basena u borskom kraju, sa stalnom pretnjom preseljenja, odnosno možda i nužne prodaje kuće i domaćinstva investitoru što bi, po prirodi svoje biti, da se širi i napreduje

Bioskop (2): Zlica

Zeleni životi su važni

Zlica svakako zaslužuje da je pogledate na velikom platnu, u pitanju je adaptacija koja ima šta da ponudi, ali koja je zapravo prilično plitka i površna

Unutrašnji glas

Smrtonosna buka

Praznovanje Nove godine i njeno “dočekivanje” ima dublje implikacije od izbora vina i pravljenja ruske salate. Ideja da se godina u nekom trenutku završava i onda počne nova potiče iz pradavnih epoha i sastavni je deo razumevanja vremena kao cikličnog, kao ogromnog, možda beskrajnog, niza univerzuma, života i godina, koji nastaju, traju i završavaju se, samo da bi ponovo počeli sa određenom pauzom ili bez nje

Provetravanje

Tko priča priču?

Priče su postale tek jedno od oružja za masovno uništenje pa smo zato i svi mi kojima je pričanje priča profesija završili kao osumnjičeni za sudjelovanje u zločinima protiv čovječanstva. Svi smo mi potencijalni manipulatori i zavodnici, svi mi izmišljamo i uvijamo

Istraživanje NSPM (2) – Beograd 2024.

Uputstvo za upotrebu

Srednje ocene (pa i ocene uopšte) više skoro ništa ne znače jer SNS armija ocenjuje slično kao što i glasa. Dakle, “Aci pet, njima svima jedan (ili nula, ako može, obavezno nula)”. A naročito onima koji se u nekom trenutku izdvajaju kao akutno ili potencijalno opasni po režim. Što znači da se lavina negativnih ocena dobijena od strane režimskih glasača može tretirati maltene i kao svojevrsni opozicioni orden. Hoću reći da je u ocenjivanju sve manje nijansi, a upravo su nijanse ovde nekad bile važne

Porađanje kod kuće

Pravo žene na izbor

“Kao i svaka druga gerila, i ova porođajna nastala je kao odgovor na masovnu opresiju. Naime, žena koja se porađa u ovdašnjim bolničkim uslovima izložena je dvostrukom nasilju. Jedno nasilje je kulturalno, a drugo je nasilje medicinske tehnologije”, kaže za “Vreme” prof. dr Vuk Stambolović

U prirodi, zima je doba kad nema ukusa, boja, mirisa

Unutrašnji glas

Winter of our discontent

Sve što treba da znate o ljudskom doživljaju zime skriva se u nekim romanskim jezicima gde reč za zimu (italijansko inverno, francusko l’hiver) deluje kao da je izvedena iz latinskog infernus što znači pakao (italijanski inferno, francuski enfer). To što možda volite da usred zime odete na skijanje samo znači da pripadate klasi razmaženih koji mogu sebi da priušte potpuno neprirodno iskustvo (hotel, žičara, tuširanje toplom vodom, centralno grejanje…). U prirodi, gde su naši preci do nedavno živeli, zima je (bila) surova i opasna, a ne samo dosadna

Pola veka od premijere filma Kum 2

Fredo, ne idi na pecanje

Kopola je bio usred neverovatno plodnog kreativnog perioda kada je snimao ovaj film. Nakon što je 1972. godine pretvorio bestseler Marija Puza u iznenađujući kritički i komercijalni hit, Kopola je 1974. snimio film Prisluškivanje (The Conversation), koji je osvojio Zlatnu palmu na Filmskom festivalu u Kanu, a zatim se brzo vratio da snimi ovaj nastavak, ponovo napisan u saradnji s Puzom

Baština

Srećna slava, domaćine

Bilo je mnogo pokušaja da se utvrdi poreklo porodične slave, ali oni su češće otvarali nova pitanja i dileme no što su davali odgovore. Zna se samo da je proslavljanje sveca zaštitnika porodice veoma stara obredno-religijska i društveno ekonomska praksa, kojoj se počeci gube u dalekoj prošlosti