img
Loader

Lični stav

Balkanski alhemičari

Premijer Grčke Aleksis Cipras se bori protiv ekonomskog pravoverja, premijera Srbije Aleksandra Vučića su zavele njegove čari. Tamo gde Cipras prepoznaje destruktivni, "varvarski program", Vučić vidi najbolji lek. Cipras je sa svojim idejama heroj prave levice širom sveta, Vučić je sa svojom dogmom svemoćan, ali izvan okvira Srbije sasvim beznačajan. Dvojici balkanskih populista jedino je zajedničko to što obojica veruju u čudo

Grčka – Svi premijerovi ljudi

Ministri bez kravate

Zvezda vlade premijera Aleksisa Ciprasa je ministar finansija Janis Varufakis. Ovaj matematičar i profesor ekonomije poznat je po svom temperamentu, nediplomatskom jeziku i kao protivnik neoliberalizma. Na posao dolazi u kožnoj jakni, na motoru i bez telohranitelja. Ni ostali članovi vlade ne nose kravate. To, međutim, najmanje smeta Evropskoj komisiji i njihovim konzervativnim evropskim kolegama

TV manijak

Happy Šešelj

Voja može slobodno u penziju, njegov agresivni politički populizam nikada nije stajao bolje jer ga provodi njegov odmetnuti učenik Vučić

Intervju – Nikola Popević, urednik filmskog programa RTS-a

Kućna kinoteka

"Nakon Džarmuša i Kaurismakija, na RTS-u je u toku veliki ciklus filmova Ingmara Bergmana, kao i ciklus ‘Festove premijere’. Slede ciklus sovjetskih klasika, zatim Aleksandra Sokurova i Vima Vendersa. Reč je o filmovima za koje komercijalne televizije nemaju nikakvog interesa da ih prikažu, te su ekskluzivitet javnog servisa. Usudiću se da kažem da su ovakvi ciklusi i jedan od njegovih primarnih ciljeva. Neka vrsta Kinoteke u svačijem domu"

Grad u mraku

Filozofija Smederevske Palanke

Smederevska Palanka od septembra prošle godine nema uličnu rasvetu. Gradu je struja isključena zbog duga koji, kako trenutno stvari stoje, nema od čega da plati. Kako izgleda život u gradu bez svetla

Lisica i ždral

Stereotip i ja II

Stereotip je, ah, toliko prijatan, toliko prisan, topao takoreći; čak i ako ne širi oko sebe blagovonje, ipak odiše nečim poznatim i dragim, našim: na svako pitanje, za svaku situaciju, za svaku nedoumicu imati sve već razmišljeno, pa ko ima srca da to odbije i da neku stvar sam razmatra iz početka

Ovlašćenja zaštitnika građana

Gaženje po institucijama

Sasvim je besmisleno pozivanje vlasti na član zakona koji se bavi ovlašćenjima tužilaca, a sve u želji da se zaštitniku građana oduzme pravo kontrole izvršne vlasti i njenih organa. Da tu ima neke loše namere, govori i tajming poturenog argumenta

Mehanizam vladavine

Proizvodnja državnih neprijatelja

Teško je nabrojati neprijatelje Aleksandra Vučića. Onome ko tako nešto pokuša, iza dugog spiska na kome su konkretna imena i organizacije ukazuje se stoglava hidra čije pojedine glave premijer Srbije seče iz dana u dan, ali na mestu svake nestale kao da se pojavljuje nekoliko drugih, često bez lica i naziva

Književnost – Josif Brodski (1940–1996)

Svet u manjini

Po Česlavu Milošu, pesnik "mora biti bogobojazan, voleti svoju zemlju i maternji jezik, oslanjati se samo na svoju savest, izbegavati saveze sa zlom i ne prekidati s tradicijom". Brodski je bio takav. Ove godine se navršava sedamdeset pet godina od njegovog rođenja. Knjiga Solomona Volkova Razgovori s Josifom Brodskim objavljena je u izdanju Russike pre nekoliko meseci, Beogradski književni časopis unazad nekoliko brojeva feljtonizuje biografiju Brodskog iz pera Lava Loseva, a novosadska Akademska knjiga publikovala je nedavno zbirku izabranih pesama Josifa Brodskog Šta treba za čudo. Nepune dve decenije nakon pesnikove smrti, njegovo delo ovde je življe nego ikad

Intervju – Branko Đukić, slikar i ilustrator

Između slikarstva i stripa

"Slušam Višbon Eš i onda nacrtam seriju crteža koji su posvećeni vitezovima. Čujem neku bezveznu informaciju na TV-u i pretvorim to u još luđi crtež. Dešavalo mi se da u samoposluzi čujem neki narodnjački hit, pa jedva čekam da stignem kući i ovaplotim to na sebi svojstven način. Dopuštam da na mene deluju sve moguće sile. Ne postoji više ništa od čega se ne može napraviti umetnost"

ECB i monetarno labavljenje

Punom parom ka inflaciji

Predsednik Evropske centralne banke (ECB) Mario Dragi još je sredinom 2012. rekao da će uraditi sve što je potrebno da bi sačuvao evro. Poslednja u nizu mera ECB jeste upumpavanje 60 milijardi evra mesečno u evro zonu sve do septembra 2016. A, ako zatreba – i duže

Izbori u Grčkoj – Pobeda besa nad strahom

Kuca li istorija na vrata

Na prevremenim parlamentarnim izborima održanim 25. januara pobedila je Siriza (Koalicija radikalne levice). Pobeda je istorijska, jer je prvi put jedna radikalno leva stranka došla na vlast u Evropskoj uniji. Uzroke trijumfa treba tražiti u humanitarnoj katastrofi koja se raširila Grčkom pod diktatom Brisela i prethodne vlade, koja je podržavala rigorozne mere štednje. Živeći u noćnoj mori, Grci su glasali za nadu: Siriza je obećala da će se osloboditi pritisaka Evropske komisije, Evropske centralne banke, Međunarodnog monetarnog fonda i vlade u Berlinu, da će građane izvući iz bede, sprovesti socijalni program i povratiti im dostojanstvo

Zoom

Siriza, kriza i Srbija: Pitanje je kako će se dalje razvijati srpska politika „bez svojstava i mirisa“ i da li smo upoznali pravog Vučića. Sigurno je jedino da će ga svi Vulini podržati ma šta da se dogodi

Svaki dvor ima onog s kapicom s tri roga i malim činelama na obući, ali malo ko je živopisan kao Aleksandar Vulin. Samo on je mogao da izjavi: "Da je Grčka štedela na vreme i preduzela reforme koje je uvela vlada Aleksandra Vučića, ne bi došla u finansijsku situaciju u kojoj se nalazi."

Sudar ideologija

Bauk Sirize kruži Evropom

Postoji bojazan da klica grčke Radikalne levice po principu "osiromašeni svih zemalja, ujedinite se" počne da se širi Evropom i zarazi Španiju, Italiju, Portugal ili Francusku. Ukoliko novi premijer Grčke Aleksis Cipras istraje na svojim predizbornim obećanjima, Grčka bi na svojoj koži mogla da oseti rušilačku snagu međunarodnog kapitala – za primer drugima koji bi da se drznu da menjaju pravila igre

Vođa Podemosa Pablo Iglesijas

Lenjin s juga

Pablo Iglesijas Turion (36), profesor politikologije s Madridskog univerziteta, najpopularniji je političar u Španiji, a njegova radikalno levičarska stranka Podemos (Mi možemo), osnovana u martu 2014, najbrže je rastuća stranka u Evropi. Mladi šef stranke do sada je ostvario svoj politički naum – da uzdrma špansku političku scenu, nepromenjenu već 40 godina. Uoči parlamentarnih izbora u Španiji na jesen ove godine, ankete predviđaju za Podemos ili pobedu ili drugo mesto, iza socijalista. Pablo Iglesijas tvrdi da više nije reč o borbi između levice i desnice, nego između demokratije i diktature

Aleksis Cipras, premijer Grčke

Šarmantni piroman ili nova nada levice

U jednoj televizijskoj emisiji, davne 1990. godine, grčka novinarka Ana Panagiotarea razgovarala je nekoliko minuta sa elokventnim šesnaestogodišnjakom, tada vođom đačkih protesta. Samouveren i smiren mladić ostavio je utisak na novinarku koja mu je kazala da će se jednoga dana ponovo sresti – ona će se i dalje baviti svojim poslom, a on će postati politički vođa. Grčka jeste zemlja najpoznatijih proročišta, još iz antičkog doba – lepuškasti klinac sa smešnom frizurom zvao se Aleksis Cipras i postaće, dvadeset i pet godina kasnije, najmlađi premijer Grčke

Epidemija malih boginja

Dečje bolesti i bapske priče

Debate na temu preventive i lečenja odavno su se iz kongresnih sala preselile na društvene mreže. Dok se jedni pitaju da li je moguće da bilo ko veruje u prepotopske metode, drugi glasno poručuju da ne žele ništa od moderne medicine, a broj zaraženih raste...

Zaštitnik građana i ministri

Glas Gospodara

U najmanju ruku nezgrapni odgovori dva ministra – Stefanovića i Gašića – samo su još više zakomplikovali inače prost problem: kako je i zašto došlo do uličnog incidenta u kome je Žandarmerija tukla dva funkcionerska brata i dva vojna policajca. Pitanja su jednostavna i nema ih mnogo, ali – zbog nečega se Vlada opire jednostavnim odgovorima?

Zumiranje 4

Imamo li pravnu državu

Jedan od velikih problema kod nas je pitanje političke kulture. Čini se da političari često ne shvataju gde je granica njihovog delovanja. Oni treba da rešavaju načelna, sistemska pitanja, a ne da se bave pojedinačnim slučajevima