Visokorangirani funkcioner Roskomnadzora Aleksej Beljajev, koji je imao ključnu ulogu u sprovođenju internet cenzure u Rusiji, ubijen je nožem u Moskvi, objavio je britanski list The Mirror. Istraga o ubistvu, prema navodima, proglašena je tajnom
Doček hrvatske rukometne reprezentacije na Trgu bana Jelačića održan je nakon intervencije Vlade Hrvatske, iako je gradska uprava prethodno odbila organizaciju zbog najavljenog nastupa Marka Perkovića Tompsona, pevača poznatog po ustaškoj simbolici
Dragan Bujošević nastaviće da obavlja funkciju vršioca dužnosti generalnog direktora RTS-a. Nijedan od kandidata za ovu funkciju nije dobio potrebnu većinu glasova Upravnog odbora
Londonski metro je pre sedam godina nabavio 94 vozne kompozicije od Simnsa po ceni od oko 18 miliona evra po komadu, dok je srpska vlast zaobišla ovu kompaniju, i posao poverila francuskom Alstomu, koji će za svaki voz dobiti 31 milion evra,. Pritom se Simensova fabrika nalazi u Kragujevcu
Strani državljani koje Rusija regrutuje za rat u Ukrajini često su prevareni obećanjima o civilnim i logističkim poslovima, a zatim prisiljeni da potpišu ugovore koje ne razumeju i pošalju se direktno na front, navodi se u analizi bivšeg ukrajinskog ambasadora Oleksandra Levčenka
Roditelji i nastavnici Pete gimnazije izrazili su nezadovoljstvo dodelom Svetosavske nagrade v. d. direktorki Danki Nešović. Kažu da ju je dobila žena koja je "za diktatora i njegov režim učinila sve što treba"
Novak Đoković plasirao se u polufinale Australijan opena iako je bio na korak od eliminacije. Lorenco Muzeti vodio je sa 2:0 u setovima i imao potpunu kontrolu meča, pre nego što je zbog povrede morao da preda duel
Učenici Karlovačke gimnazije i školski hor demonstrativno su napustili svečanu salu tokom obeležavanja školske slave Svetog Save, protestujući zbog dolaska predsednika opštine Dražena Đurđića iz Srpske napredne stranke
Preduzeće „Ekspo 2027“ saopštilo je da je na tender za marketinške usluge stiglo ukupno 17 ponuda, što je, prema rečima direktora Danila Jerinića, znatno iznad proseka javnih nabavki u Srbiji.
Prevoznici iz zemalja Zapadnog Balkana tvrde da nova pravila i pooštrene kontrole u Šengenu dovode do toga da je čak trećina profesionalnih vozača onemogućena da radi, zbog čega su blokirali terminale za teretni saobraćaj na granicama prema EU
Danas ime Srđana Aleksića nije nepoznato nikome ko iole prati dešavanja u tzv. regionu. Mladić koji je stradao spašavajući život momku druge veroispovesti, heroj o kom se isprva malo znalo. U današnjoj epizodi donosimo dva teksta: jedan o snimanju filma o Aleksićevom herojstvu i drugi, o tome kako se mesto događaja suočava sa svojim ćutanjem o njemu.
Suvlasnik kompanije „Milenijum tim“ Ivan Bošnjak potvrdio je na sudu da je Predrag Mali zaposlen u firmi „KBV datakom“ više od deset godina, ali je odbacio tvrdnje da firma ostvaruje milionske poslove zahvaljujući političkim vezama. Bošnjak je istakao: „Ponosni sam član Srpske napredne stranke, ali firma nema nikakve veze sa državom niti dobijamo poslove preko političkih kontakata“
Andrej Vučić, Igor Brnabić, Predrag Mali, Ostoja Mijailović, Davor Macura, Ivan Bošnjak... uložili su novac u naprednjački investicioni fond Vista Rica Invest. Koliko je njegova vrednost porasla za godinu dana?
Pre četvrt veka je Zoran Đinđić postao premijer. Kakvu je Srbiju dočekao, a kakvu ostavio i šta se može iz toga naučiti danas? To je naslovna tema novog „Vremena“
Protest studenata i profesora Filozofskog fakulteta u Novom Sadu koji je prerastao u blokadu zgrade okončan je. Dekan je prethodno pozvao policiju, koja je iz zgrade iozbacila okupljene primenjujući silu. Studetni poručuju da neće stati sve dok profesorka Jelena Kleut ne bude vraćena na fakultet
Proces usvajanja trgovinskog sporazuma sa Sjedinjenim Državama biće privremeno obustavljen, nakon što su evropski zvaničnici ocenili da politički uslovi za ratifikaciju više ne postoje
Hemijsko-prehrambena i tekstilna škola „Uroš Predić“ u Zrenjaninu privremeno je zatvorila drugi sprat nakon urušavanja plafona, godinu dana nakon što je gradonačelnik Simo Salapura najavio mere za poboljšanje školskih uslova
MOL i Gaspromnjeft postigli dogovor o osnovnim odredbama budućeg kupoprodajnog ugovora za NIS, koji će biti upućen američkoj administraciji na odlučivanje. Srbija je, prema ministarki, uspela da poveća svoj vlasnički udeo za pet odsto
Grčka policija uručila je poziv Janisu Varufakisu da se javi jedinici za borbu protiv narkotika, nakon što je javno govorio o marihuani i jednokratnom korišćenju ekstazija pre više od tri decenije
Povećana ulaganja u odbranu širom NATO-a dovode do otvaranja novih fabrika i proizvodnih pogona, izjavio je Mark Rute, upozoravajući na „dugotrajnu globalnu pretnju“
Centar za lokalnu samoupravu i sindikat „Centar“ iz GSP-a tvrde da su tehničke specifikacije tendera za kupovinu novih tramvaja postavljene tako da idu u korist turske firme Bozankaya
Nakon višenedeljnog zastoja izazvanog američkim sankcijama, proces prodaje ruskog udela u NIS-u ulazi u ključnu fazu – predstavnici MOL-a započeli su dubinsku analizu kompanije, dok vlasti najavljuju skoro pokretanje Rafinerije nafte Pančevo
Novak Đoković objavio je da se povlači iz Profesionalnog udruženja teniskih igrača jer želi da se u potpunosti posveti tenisu i predstojećoj sezoni, počev sa turnirom u Adelejdu i Australijan openom
Iako su teme njegovih obraćanja uglavnom bile svedene na nekoliko oblasti – proteste, izbore, krizu, ekonomiju i međunarodnu politiku – predsednik Srbije Aleksandar Vučić se tokom 2025. javnosti obratio čak 411 puta
Nakon zajedničkog zahteva inicijative „Beograd ostaje” i više zborova građana, investitor projekta „Avala Studios Beograd” dao je saglasnost za pristup prostoru planirane gradnje radi građanske i stručne kontrole zelenih površina
',
title: 'Globalni ekonomski potres: Koga najviše pogađa rat protiv Irana',
pubdate: '2026-04-03 15:46:37',
authors: authors,
sections: "Svet",
tags: "Bliski istok,Ekonomija,Rat na Bliskom istoku",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Globalni ekonomski potres: Koga najviše pogađa rat protiv Irana',
'pageContent': 'Iako sukob podseća na borbu Davida protiv Golijata, Iran je za samo nekoliko nedelja uspeo da izbaci svetsku ekonomiju iz ravnoteže. Posledice se mogu grubo svesti na dve stvari: povećane cene i slabiji rast, piše DW.
U blogu Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) navodi se da je u međuvremenu pogođena čitava svetska ekonomija. Međutim, posledice ne osećaju svi podjednako. Zemlje koje uvoze energiju pogođene su više nego izvoznici energije, siromašne države više nego bogate, a zemlje sa malim ili nikakvim rezervama osećaju posledice jače od onih koje raspolažu velikim rezervama.
Manje energije - skuplja proizvodnja: najviše pogođena Azija, osim Kine
Jedan od glavnih uzroka jeste poremećaj u globalnom snabdevanju energijom.
Prema navodima Međunarodne agencije za energiju (IEA), rat sa Iranom izazvao je najveći prekid u snabdevanju u istoriji globalnog tržišta nafte. Globalna ponuda tečnog prirodnog gasa smanjena je za oko 20 odsto.
„Posledice faktičkog zatvaranja Ormuskog moreuza posebno teško pogađaju zemlje Azije, jer i do 90 odsto uvoza nafte i gasa dolazi iz Persijskog zaliva", navodi nemačka agencija za spoljnu trgovinu Germany Trade & Invest (GTAI).
Pre svega u Južnoj i Jugoistočnoj Aziji posledice su već vidljive u vidu rasta cena energije i problema u snabdevanju.
Zbog toga vlade u mnogim zemljama intervenišu u privredi merama poput puštanja rezervi na tržište ili subvencija.
Kina, kao najveći svetski uvoznik sirovina, manje zavisi od Bliskog istoka. Pošto je povezana gasovodima sa Rusijom i raspolaže velikim rezervama, manje je zavisna od isporuka tankerima, navodi GTAI.
[caption id="attachment_4984903" align="aligncenter" width="1440"] Tankeri u Ormuskom moreuzu[/caption]
Poremećaji u lancima snabdevanja pogađaju industriju čipova
Prema MMF-u, rat je pogodio mnoge lance snabdevanja. Tankeri i kontejnerski brodovi moraju da menjaju rute, a poremećen je i vazdušni saobraćaj preko važnih čvorišta u regionu Persijskog zaliva.
To povećava troškove transporta i osiguranja i produžava rokove isporuke.
Posebno je pogođen azijsko-pacifički region, čiji su lanci snabdevanja bili tesno povezani sa Bliskim istokom. Na primer kada je reč o osnovnim sirovinama za đubriva, proizvodnji plastike ili gasovima potrebnim za važnu industriju poluprovodnika.
Ako bude pogođena energetski intenzivna industrija čipova u Aziji, posledice će na kraju osetiti i industrijske zemlje. Za elektronske uređaje, automobile, avione, ali i za veštačku inteligenciju potrebni su čipovi i poluprovodnici iz Tajvana, Kine i Južne Koreje.
„Oko 90 odsto savremenih čipova proizvodi se na Tajvanu", rekao je Tanjef Šat iz konsultantske kuće PwC za portal tagesschau.de. Bez isporuka gasa iz Katara, Tajvan bi uskoro mogao da bude prinuđen da racionalizuje potrošnju energije.
Osim toga, za proizvodnju čipova potreban je helijum. Veliki deo svetske ponude do sada se proizvodio u Kataru.
Za proizvodnju pametnih telefona potrebne su proizvodne linije u Indiji, Kini i Vijetnamu.
Pogođeni lanci snabdevanja i proizvodnja hrane
Poremećeni lanci snabdevanja pogađaju i robu za svakodnevnu upotrebu, kao i ključna proizvodna sredstva. Na primer, na svetsko tržište više ne stiže dovoljno đubriva, jer se trgovina ureom, amonijakom i fosfatima odvija preko Ormuskog moreuza, koji je sada blokiran.
Osim toga, polovina svetskog sumpora transportuje se kroz Ormuski moreuz. Sumpor je potreban za proizvodnju đubriva, ali i za hemijsku industriju ili preradu kritičnih minerala.
Mineralna đubriva su od početka godine na svetskim tržištima poskupela za oko 30 do 40 odsto, kaže Filip Špine, direktor Nemačkog rajfajzen saveza (DRV). Direktni efekti na Evropu su zasad mali. „Evropa već godinama gotovo da ne uvozi đubriva iz regiona sukoba", navodi Industrijsko udruženje agrara, već ih uglavnom proizvodi sama. Ipak, pošto je za proizvodnju potreban gas, i u Evropi bi cene mogle da porastu ukoliko rat potraje. To bi dodatno podiglo i cene hrane.
U zemljama sa niskim prihodima hrana u proseku čini oko 36 odsto ukupne potrošnje, u zemljama u razvoju 20 odsto, a u industrijskim državama devet odsto. U mnogim državama Afrike, delovima Bliskog istoka i Centralne Amerike ljudi zato veliki deo svojih prihoda troše na hranu – pa ih rast cena hrane posebno pogađa.
Ali i u Evropi bi dalji rast cena izazvan energijom dodatno povećao postojeći pritisak troškova života, upozorava MMF.
Kakve su prognoze OECD-a
OECD očekuje poboljšanje tek 2027.
Uprkos svemu, Organizacija za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) smatra da će globalni rast BDP-a 2026. ostati uglavnom stabilan na 2,9 odsto i da bi 2027. mogao da poraste na tri procenta. Rast bi trebalo da bude podstaknut investicijama u tehnologiju i postepenim smanjenjem efektivnih carinskih stopa.
Ipak, rat sa Iranom usporava ekonomiju i stvara značajnu neizvesnost u pogledu globalne tražnje. Ova prognoza polazi od pretpostavke da su sadašnji poremećaji na energetskom tržištu privremeni i da će se cene od sredine 2026. ponovo normalizovati.
Inflacija u zemljama G20 u 2026. mogla bi da iznosi oko četiri odsto, što je za 1,2 procentna poena više nego što se ranije očekivalo, navodi OECD. Za 2027. predviđa se pad na 2,7 odsto, jer bi pritisak rasta cena energije trebalo da oslabi.
Za SAD se ove godine očekuje rast BDP-a od dva odsto, a 2027. oko 1,7 procenata. U evrozoni bi rast mogao da iznosi 0,8 odsto u 2026. i 1,2 odsto u 2027. Rast kineske ekonomije trebalo bi da uspori na 4,4 odsto u 2026. i 4,3 odsto u 2027.
Zemlje Persijskog zaliva bi, prema jednoj prognozi, u prvoj polovini godine mogle da skliznu u recesiju zbog rata sa Iranom. Britanski ekonomski institut Oxford Economics očekuje pad privredne aktivnosti od 0,2 odsto u zemljama Saveta za saradnju u Zalivu (Saudijska Arabija, Oman, Katar, Bahrein, Kuvajt i Ujedinjeni Arapski Emirati). To predstavlja reviziju očekivanja rasta naniže za 4,6 procentnih poena u odnosu na period pre rata.
Nemačka privreda značajno slabi
Kada je reč o nemačkoj ekonomiji, vodeći nemački ekonomski instituti znatno su smanjili svoje prognoze. U zajedničkoj analizi za saveznu vladu sada za ovu godinu očekuju rast bruto domaćeg proizvoda od svega 0,6 odsto. I za 2027. ekonomisti su značajno snizili očekivanja – na 0,9 odsto.
Zbog viših cena energije inflacija će rasti, smatraju instituti. I ove i naredne godine potrošačke cene mogle bi da porastu za oko 2,8 odsto. Već u martu inflacija u Nemačkoj dostigla je 2,7 procenata – najviši nivo od početka 2024. Nedavno je i Bundesbanka upozorila da bi stopa inflacije „u skorije vreme mogla značajno da se približi nivou od tri procenta".
Devet od deset nemačkih firmi očekuje pogoršanje
Ovakav razvoj događaja potvrđuje i anketa minhenskog instituta Ifo. Devet od deset industrijskih preduzeća u Nemačkoj očekuje da će rat sa Iranom negativno uticati na njihovo poslovanje - pre svega zbog viših cena energije.
Više od trećine anketiranih kompanija veruje da će biti pogođene ograničenjima u pomorskim rutama i poteškoćama u isporuci poluproizvoda i sirovina. Poremećaj u vazdušnom kargo-saobraćaju očekuje 16 odsto ispitanika. Oko četvrtine kompanija računa i na pad tražnje na važnim izvoznim tržištima.
Pored toga, mnoge firme očekuju finansijske rizike, na primer zbog neizvesnih troškova transporta i logistike, rasta premija osiguranja ili povećanog rizika naplate.
„Rezultati jasno pokazuju da se ekonomske posledice rata sa Iranom već sada naziru i da bi se mogle dodatno pojačati kroz različite kanale", rekao je Klaus Volrabe, rukovodilac Ifo anketa. „Što duže traje neizvesnost, to će ekonomski problemi za kompanije biti veći.
Izvor: DW