Loader

Francuska i NATO

Prevelika šapka Šarla De gola

General je želeo da Francuska bude jaka, nezavisna i da ravnopravno razgovara i sa Moskvom i sa Vašingtonom, pa su njegovi naslednici smatrali da su prinuđeni da stalno dokazuju da su verni saveznici u okviru NATO-a. Tako je odnos Bele kuće i Jelisejske palate ispao bolji nego što je francuski nacionalni ponos mogao javno da prizna. U tom kontekstu ni izjavu predsednika Makrona o "moždanoj smrti NATO-a" ne treba shvatiti naročito dramatično

Meka moć umesto tvrde sile

Bila jednom jedna Amerika

Američka meka moć je oštećena ali ne i uništena, Rusija i Kina su pale na rang-listi, a Nemačka i Japan preuzimaju primat. Po potencijalu za rast ističu se Japan i zemlje BRIKS-a. Dok Evropljane javnost ne vidi među prvih deset perspektivnih nacija, evropski liberali u kovid konfuziji čekaju "američku konjicu"

SAD – Energetska kontroverza

Polarni ekspres u Teksasu

Dok su se milioni Teksašana smrzavali zbog nestanka struje, oživljena su osporavanja efikasnosti zelene energije mada je tradicionalno snabdevanje električnom energijom ispadalo u većoj meri. To je bila samo jedna sekvenca američke energetske kontroveze u vreme kada je novi predsednik Džo Bajden "vratio" SAD u Pariski klimatski sporazum, iz koga ih je njegov prethodnik "izveo"

Rusija – Slučaj Navaljni

Sibirski pacijent u Mornarskoj tišini

Onima koji mnogo preteruju, povratak u Rusiju žestokog Putinovog kritičara Alekseja Navaljnog ličio je na povratak Lenjina u zašvajsovanom vagonu 1917. A onda se otkrilo neprijatno lice te "Putinove žrtve koja je preživela novičok". Nastavlja se špijunsko-politička saga, čija će dužina trajanja biti obrnuto proporcionalna broju verifikovanih činjenica

Socijalna epidemiologija – Kako virus menja svet

Ne pipaj, ne grli, ne ljubi

Dok društva pokušavaju da zaštite javno zdravlje uredbama o obaveznom nošenju zaštitnih maski, ograničavanjem kretanja ili interakcije ljudi, kovid 19 na način koji odavno nije zabeležen pokazuje da pandemija nije samo medicinska, već i socijalna kataklizma. Virus utiče na sve aspekte života širom sveta: na potrese u porodicama, raskide prijateljstava, krize vlada i ekonomiju, na socijalne odnose i na način na koji moderni svet funkcioniše

Pandemijska depresija

Kovid i strah

Ipsosova lista od osamnaest vrsta narodnih briga u 27 zemalja pokazuje da pandemija nije samo medicinska, već kompleksna društvena pojava koja duboko potresa ekonomske, socijalne, psihološke i mentalne aspekte ljudskih života

Pandemija u senci

Iskušenja kovid generacije

Pandemiju kovida 19 mesecima obeležava strepnja zbog ranjivosti starijih generacija, a na marginama pažnje javnosti ostaje "pandemija u senci", koja zbog bitnih poremećaja u zdravstvu, obrazovanju, ishrani... dalekosežno ugrožava sudbinu najmlađih, dramatično opominje UNICEF

Nagorno-Karabah – Moskva kao garant primirja

Ruski mir na Kavkazu

Brzo raspoređivanje ruskih mirotvoraca u Nagorno-Karabahu govori o rešenosti Moskve da arbitrira u konfliktima u tzv. bliskom inostranstvu

Dosije – Milenijalci, generacija Z i izbori – američki test

Deca mržnje, straha i nejednakosti

Predsednički izbori 2020. u Sjedinjenim Američkim Državama bili su poprište najdublje generacijske tranzicije od ranih osamdesetih godina prošlog veka, kada su bejbi bumersi istisnuli do tada najbrojniju generaciju Amerikanaca koja je postala punoletna tokom Velike depresije i Drugog svetskog rata. Sada je na scenu stupila generacija digitalnih domorodaca koji su razočarani u demokratiju i neretko padaju u zagrljaj populistima, generacija koja je više od drugih utonula u novo globalno okruženje

Prvi broj »Vremena« izašao je 29. oktobra 1990. godine

»Vreme«, nedeljnik novog talasa – prvih trideset godina

Pokrenuto 1990. kao njuz-magazin po ugledu na "Tajm", "Njuzvik", "Vremja", "Špigl" ili "Ekonomist", u kojem ima prostora i za iznošenje ličnog stava i moralnog apela, "Vreme" tri decenije u teškim uslovima neguje novinarstvo zasnovano na činjenicama, analiziranim onoliko koliko je to dovoljno čitaocu da bi samostalno i pouzdano mogao da se opredeljuje...

Sukob SAD sa Rusijom i Kinom – Opasne igre velikih sila

Diplomatija nuklearnih topovnjača

Nakon što mu je preventivno dodeljena Nobelova nagrada za mir, predsednik SAD Barak Obama se u govoru 5. aprila 2009. godine zahvalio i zakleo da će "zaustaviti hladnoratovsko razmišljanje". Sadašnji američki predsednik Donald Tramp je okrenuo zupčanike istorije u suprotnom smeru zveckajući sve češće nuklearnim arsenalom dok traje natezanje oko produžavanja poslednjeg međunarodnog sporazuma o kontroli atomskog naoružanja

Nobelova nagrada za mir – Ogledalo krize

Glad

Nobelova nagrada za mir 2020. Svetskom programu za hranu usmerava pažnju javnosti na to da glad kuca na vrata 265 miliona ljudi u svetu. U aprilu ove godine je desetak hiljada ljudi dnevno umiralo od gladi, dok je osam najvećih kompanija za proizvodnju hrane i pića svojim akcionarima isplatilo više od osamnaest milijardi dolara zarade, a stotinu firmi na berzi uvećalo svoj kapital za tri biliona dolara