img
Loader

Povodom knjige

O spasavanju i spasenju

Vladika Grigorije svojom knjigom Nebeska dvorišta – Žive slike nije želeo da prenese teološku učenost, nego je imao potrebu da prikaže svoje lične puteve. Ti njegovi putevi su uznemirujući. To nije knjiga radi pisanja i čitanja, to je knjiga preispitivanja, ona čitaoca dovodi u sumnju i nespokoj, jer ona preispituje istinu o piscu, istražuje njegov strah i strepnju, njegov zanos, njegovo skriveno i otkriveno, postavlja pitanje o drugom koje je deo sebe, o zagonetnom, jasnom i nejasnom, o društvu u kojem živi i u kome propoveda svoju veru, o protivrečnostima u kojima živimo, o usponu i padu nas današnjih ovde

Žene

Danica drugi put u Minhenu

Ne zna se zašto je streljana na početku Velikog rata, nekoliko meseci nakon što se vratila iz Minhena kao akademska slikarka puna planova o samostalnoj izložbi. U 28. godini. Ovih dana, u Haru, blizu grada u kome je provela najlepše četiri godine, u “Muzeju podunavskih Švaba” otvorena je njena izložba

In memoriam: Hans-Tis Leman

Leman, ili o snazi knjige

Napustio nas je Hans-Tis Leman (1944–2022). Kod nas je najpoznatiji kao autor knjige Postdramsko kazalište, ali njegov rad i doprinos evropskom pozorištu je mnogo širi i kretao se ravnopravno u bar dva pravca – profesura na univerzitetu i teatrološka istraživanja

Palić 2022. (drugi deo)

Lake poente i težak manirizam

Iz ponude Glavnog takmičarskog izdanja stigla su nam još barem tri ostvarenja koja se uz tek ponešto relativizacija i tek prstohvat terminološke akrobatike mirne duše mogu označiti i kao komedije

Intervju: Slobodan Tišma, pisac, konceptualni umetnik i muzičar

Moraš biti uvek u kontri i zezati krizu

“Uostalom, književnost je hula, čist bezobrazluk. Svi živimo sa nekom idejom, tolerantni smo, uvažavamo drugog, a onda shvatimo da pomirenja nema, istina mora da izađe na videlo, obznanjuje se da smo ideološki na suprotnim stranama i onda počinje rat, rat rečima, mekani rat koji preti da se pretvori u nešto mnogo gore. U krajnjoj liniji, sve je zbog reči”

Vilijam Bulit i vek američko-ruskog neprijateljstva (2)

Od “džentlmenskog sporazuma” do oštrog neprijateljstva

Kada je Kongres Kominterne počeo 25. jula 1935. godine, Sovjetski Savez više nije mogao da se uklopi u Bulitovu paradigmu međunarodnog liberalnog svetskog poretka. Kako je razumeo prirodu Sovjetskog Saveza, sovjetsko rukovodstvo se nije razlikovalo po svojim namerama od imperijalističkih sila koje su skoro pobedile u Velikom ratu, i donekle od onih koje su sklopile mir

Rat u Ukrajini

Ofanzivni kapaciteti

Čini se kako je možda prerano da se o tome otvoreno govori u Pentagonu, ali ako ukrajinska vojska održi položaje i rat se produži u 2023. godinu, može se očekivati da će donacija u borbenim avionima postati izvesna

Korona virus

Srbija u sedmom talasu

Omikron soj je, očigledno, važna pojava za dalji tok epidemije, međutim, sa popuštanjem mera ceo svet beleži novi rast zaraženih korona virusom. U Srbiji je novi talas zaražavanja tek počeo…

Minja Nikolić, narodna poslanica

Molitva nije pomogla, ali jeste pobuna

“Lavina je krenula sa Stare planine. Onda su i drugi ljudi shvatili da samo udruživanjem i borbom može da se spase ono što narodu pripada”, kaže prvakinja u pevanju, pletenju, pripremanju narodne kuhinje, aktivistikinja za prava žena i očuvanje životne sredine koja se spletom životnih okolnosti obrela na skupštinskoj klupi

Portret savremenika – Šaip Kamberi

Poslanik na žici

Prijatelji i oni koji prate njegov dosadašnji “politički habitus” reći će da je nadrastao lokalnu scenu, koja podrazumeva bavljenje manje inspirativnim temama poput kanalizacije, kontejnera i vodovoda, te da je Skupština, u kojoj je za dve godine postao prepoznatljiv u celoj Srbiji, njegovo prirodno okruženje

Srpska vazduhoplovna industrija na sajmu u Londonu

Od Pinka do Er Srbije

Zbog agresije Rusije na Ukrajinu došlo je do nezabeleženih obećanja povećanja i konkretnih povećanja vojnih budžeta. Vojna, odnosno borbena avijacija, bitna je čovečanstvu kako zbog činjenice da se radi o najbitnijem vidu oružanih snaga u modernom ratovanju, tako zbog još važnije činjenice – da najviše tehnologija razvijenih za vojnu upotrebu kad-tad dođe i do civilstva

Intervju – dr Vladimir Đurđević, meteorolog

Na obodu crvene linije klimatskih promena

“Ne postoji jedinstvena granica koja znači kraj sveta, ali što više odmičemo u porastu temperature, život će svima postajati sve komplikovaniji. U situaciji kada temperatura znatno poraste iznad dva stepena, nameće se pitanje da li će društvo moći opstati onakvo kakvo je danas”

Popis u Srbiji 2022. godine

Nastavak pada broja stanovnika

O važnosti popisa (pre)malo se govori. Ipak, to je statistički alat čiji će rezultati biti korišćeni, između ostalog, za određivanje ekonomske i populacione politike, zatim i za razna naučna istraživanja. Sigurno će uticati i na neke važne političke odluke. Zbog toga ćemo dati odgovore na čitav niz pitanja koja se tiču starosti, pola, bračnog statusa, etničke i religijske pripadnosti stanovništva itd.

Demografija

Srbija među ljudima

Sile statistike su neumoljive – nemamo se čemu nadati na novom i svakako vrlo važnom popisu stanovništva. I dok se, istovremeno, svetska populacija približava osmoj milijardi, broj stanovnika Republike Srbije opada dramatičnom stopom

Nuspojave

Jelek, anterija i Smakovci

Hoće li nam sad, nakon svih ideoloških tabua, patriotskih tabua, religijskih tabua i ostalih koji su nas jahali, čak i izvesni rokenrol bendovi postati “svetinje u koje se ne dira”? Pa, ima li to igđe na svijet?!

Kolektivni portret – “Politički analitičar”

Klesari tuđih glava

Manir ulice koji je u srpske medije i srpsku politiku uneo Vojislav Šešelj (na slici) početkom devedesetih, postao je uz pomoć TV stanica sa nacionalnim pokrivanjem dominantan model poslednjih deset godina. Toliko dominantan da ponekad izgleda kako i otac tog načina ponašanja bude zbunjen kada se nađe za istim stolom sa Draganom J. Vučićevićem, Božom Spasićem, Nebojšom Krstićem, Dragoslavom Bokanom ili Anom Brnabić

Intervju – Kameron Manter, bivši ambasador SAD u Srbiji

Srbija ima vlast kakvu zaslužuje

“Dok sam bio ambasador u Beogradu, sreo sam se više puta sa Tomislavom Nikolićem i Aleksandrom Vučićem. Rekli su mi da su posvećeni evropskoj perspektivi Srbije, što je bila dobra vest, s obzirom na istorijat Srpske radikalne stranke tokom devedesetih. Sada, nakon jedne decenije, možemo videti rezultate vladavine Srpske napredne stranke”

Nedelja

Skandal “Jovanjica”; Prvostepena presuda Zoranu Marjanoviću; Zalivni sistemi; Košarkaška pojačanja

Sećam se

Obnova Memorijalnog centra: Nova zbivanja na Starom sajmištu

Dobro je što će posle toliko decenija na Starom sajmištu, valjda, početi nešto da se gradi. Ne znam da li su već iseljeni privatnici koji su se tamo bili proširili. Tamo je bilo i jedno od sedišta stranke čiji je predsednik Aleksandar Vučić. Bio je i jedan restoran koji je, pored svega, služio i krvave bifteke