img
Loader

Bojan Bednar

Afera „Zvučni top“

Kako su režimski mediji „štelovali“ priču o zvučnom topu

Od slavlja na TV Informer u kome ga je advokat Vladimir Đukanović, prema tvrdnjama mnogih, prvi put javno pomenuo već 15. marta 2025. godine, preko potpunog negiranja njegovog postojanja do optužbi da su studenti planirali i oranizovali „simulaciju“ njegove upotrebe – tako se razvijalo „izveštavanje“ režimskih medija o „zvučnom topu“

Božović je za N1 rekao da je razlog zašto su krenuli sa ovom serijom tribina u inostranstvu taj što je srpska dijaspora velika, a niko im se ne obraća. „Taj deo društva doživljavamo kao jedan veliki potencijal. Njima se niko ne obraća i na neki način vlastima odgovara da oni budu pasivni, ne samo kada je reč o izborima, nego da budu pasivni kada je reč o bilo kojim događajima u zemlji“, naveo je on. Ipak, ističe da su tri tribine koje su u junu održane u nemačkim gradovima - Frankfurt, Minhen i Štutgart, pokazale da se situacija promenila. „Te tribine su bile veoma posećene. Neki ljudi su prelazili po nekoliko stotina kilometara i iz drugih nemačkih gradova dolazili na te tribine želeći da čuju o čemu se tu govori ili čak da učestvuju u razgovoru. Kao što je došlo do politizacije javnosti u Srbiji - danas svi u Srbiji pričaju o politici, svi danas u Srbiji razmišljaju o politici i o promenama, a pre samo nekoliko godina o tome je razmišljao, a pogotovu govorio, mali deo stanovništva. Tako se to događa i u dijaspori i to je jedan od ključnih utisaka koje smo poneli iz ovog susreta sa dijasporom u Nemačkoj“, navodi on, dodajući da prate događaje, razmišljaju o mogućnostima promena i žele na neki način tome da doprinesu. Podseća da se dijaspora organizovala tokom procesa studentskih i građanskih protesta u Srbiji i da su u velikom broju tih gradova organizovane neformalne mreže podrške protestima. Ono što je problem za naše građane u rasejanju je, kako kaže, to što je imamo suviše veliku dijasporu i suviše mali broj biračkih mesta na kojima mogu iskoristiti svoje biračko pravo. „Najčešće se glasa u konzulatima i ambasadama. To je, dakle, mali broj biračkih mesta, često čak ni ta biračka mesta ne bivaju svuda otvorena. Uz to postoji čitav niz drugih administrativnih prepreka koje čine da ljudi u dijaspori zapravo nemaju isto pravo glasa kao što imamo mi koji živimo u Srbiji, iako im Ustav to pravo u potpunosti garantuje. Za razliku od nas koji, ako smo u biračkom spisku, ne moramo da se dodatno prijavljujemo, oni moraju. Ukoliko žive u nekom mestu koje je veoma daleko od biračkog mesta, u ambasadi ili konzulatu, oni moraju da skupe 100 potpisa ljudi zainteresovanih za glasanje kako bi se u njihovom mestu obezbedilo biračko mesto“, objašnjava Božović. Uprkos svim ovim administrativnim preprekama oni su se već, kako kaže, međusobno umrežili i u pojedinim mestima prikupili dovoljan broj potpisa, na osnovu kojih bi im država po zakonu morala da obezbedi biračko mesto. To, kako ocenjuje, pokazuje da je dijaspora sada zainteresovana da učestvuje u odlukama koje se tiču budućnosti i sadašnjosti Srbije u mnogo većoj meri nego ikada do sada.   Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!', title: 'Gojko Božović: Vlastima najviše odgovara da dijaspora ostane pasivna', pubdate: '2026-06-23 20:24:12', authors: authors, sections: "Vesti", tags: "Dijaspora,Gojko Božović,Izbori,Srbija", access_level: access_level, article_type: "news", reader_type: reader_type }; (function (d, s) { var sf = d.createElement(s); sf.type = 'text/javascript'; sf.async = true; sf.src = (('https:' == d.location.protocol) ? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com' : 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js'; var t = d.getElementsByTagName(s)[0]; t.parentNode.insertBefore(sf, t); })(document, 'script'); dataLayer.push({ 'event': 'Pageview', 'pagePath': url, 'pageTitle': 'Gojko Božović: Vlastima najviše odgovara da dijaspora ostane pasivna', 'pageContent': 'Pisac i član ProGlasa Gojko Božović izjavio je da ima utisak da vlastima najviše odgovara da dijaspora ostane pasivna kada je reč o izbornom procesu i o bilo kojoj vrsti političkih događaja u Srbiji. Zbog toga je kako dodaje, ProGlas krenuo sa nizom tribina u inostranstvu. Inicijativa ProGlas je u junu 2026. godine pokrenula turneju i seriju tribina u inostranstvu pod nazivom „Bez tebe nema ni nas“, koja je namenjena povezivanju građana u dijaspori sa društvenim i političkim tokovima u Srbiji. Božović je za N1 rekao da je razlog zašto su krenuli sa ovom serijom tribina u inostranstvu taj što je srpska dijaspora velika, a niko im se ne obraća. „Taj deo društva doživljavamo kao jedan veliki potencijal. Njima se niko ne obraća i na neki način vlastima odgovara da oni budu pasivni, ne samo kada je reč o izborima, nego da budu pasivni kada je reč o bilo kojim događajima u zemlji“, naveo je on. Ipak, ističe da su tri tribine koje su u junu održane u nemačkim gradovima - Frankfurt, Minhen i Štutgart, pokazale da se situacija promenila. „Te tribine su bile veoma posećene. Neki ljudi su prelazili po nekoliko stotina kilometara i iz drugih nemačkih gradova dolazili na te tribine želeći da čuju o čemu se tu govori ili čak da učestvuju u razgovoru. Kao što je došlo do politizacije javnosti u Srbiji - danas svi u Srbiji pričaju o politici, svi danas u Srbiji razmišljaju o politici i o promenama, a pre samo nekoliko godina o tome je razmišljao, a pogotovu govorio, mali deo stanovništva. Tako se to događa i u dijaspori i to je jedan od ključnih utisaka koje smo poneli iz ovog susreta sa dijasporom u Nemačkoj“, navodi on, dodajući da prate događaje, razmišljaju o mogućnostima promena i žele na neki način tome da doprinesu. Podseća da se dijaspora organizovala tokom procesa studentskih i građanskih protesta u Srbiji i da su u velikom broju tih gradova organizovane neformalne mreže podrške protestima. Ono što je problem za naše građane u rasejanju je, kako kaže, to što je imamo suviše veliku dijasporu i suviše mali broj biračkih mesta na kojima mogu iskoristiti svoje biračko pravo. „Najčešće se glasa u konzulatima i ambasadama. To je, dakle, mali broj biračkih mesta, često čak ni ta biračka mesta ne bivaju svuda otvorena. Uz to postoji čitav niz drugih administrativnih prepreka koje čine da ljudi u dijaspori zapravo nemaju isto pravo glasa kao što imamo mi koji živimo u Srbiji, iako im Ustav to pravo u potpunosti garantuje. Za razliku od nas koji, ako smo u biračkom spisku, ne moramo da se dodatno prijavljujemo, oni moraju. Ukoliko žive u nekom mestu koje je veoma daleko od biračkog mesta, u ambasadi ili konzulatu, oni moraju da skupe 100 potpisa ljudi zainteresovanih za glasanje kako bi se u njihovom mestu obezbedilo biračko mesto“, objašnjava Božović. Uprkos svim ovim administrativnim preprekama oni su se već, kako kaže, međusobno umrežili i u pojedinim mestima prikupili dovoljan broj potpisa, na osnovu kojih bi im država po zakonu morala da obezbedi biračko mesto. To, kako ocenjuje, pokazuje da je dijaspora sada zainteresovana da učestvuje u odlukama koje se tiču budućnosti i sadašnjosti Srbije u mnogo većoj meri nego ikada do sada.   Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!', 'pageDate': '2026-06-23 20:24:12', 'pageAuthor': authors, 'visitorType': visitor_type, }); console.log(post_id); console.log('Pushed'); });