img
Loader

Bojan Bednar

Ekologija

Zajednički prostori: Skup za budućnost bez ekstraktivizma

Širom zapadne Srbije, stotine istražnih bušotina za litijum i bor odražavaju rastući talas stranih direktnih investicija u rudarstvo i eksploataciju resursa. To je, između ostalog tema skupa „Zajednički prostori: Skup za budućnost bez ekstraktivizma“

Stanovništvo Pojasa Gaze odavno zavisi od humanitarne pomoći, ali je rat Izraela protiv Hamasa u poslednje dve godine drastično povećao potrebe.

Gaza

UN: Izrael nastavlja genocid u Gazi

Komisija UN je u svom izveštaju navela da su palestinska deca tokom rata bila namerno gađana i ubijana, uključujući i period nakon što je u oktobru 2025. stupilo na snagu primirje

Afera „Zvučni top“

Kako su režimski mediji „štelovali“ priču o zvučnom topu

Od slavlja na TV Informer u kome ga je advokat Vladimir Đukanović, prema tvrdnjama mnogih, prvi put javno pomenuo već 15. marta 2025. godine, preko potpunog negiranja njegovog postojanja do optužbi da su studenti planirali i oranizovali „simulaciju“ njegove upotrebe – tako se razvijalo „izveštavanje“ režimskih medija o „zvučnom topu“

Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!', title: 'Nepostojeći voditelji, šlag na tortu režimske propagande', pubdate: '2026-06-26 13:58:59', authors: authors, sections: "Društvo", tags: "hepi,Mediji,Televizija,Veštačka inteligencija,Voditelji", access_level: access_level, article_type: "news", reader_type: reader_type }; (function (d, s) { var sf = d.createElement(s); sf.type = 'text/javascript'; sf.async = true; sf.src = (('https:' == d.location.protocol) ? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com' : 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js'; var t = d.getElementsByTagName(s)[0]; t.parentNode.insertBefore(sf, t); })(document, 'script'); dataLayer.push({ 'event': 'Pageview', 'pagePath': url, 'pageTitle': 'Nepostojeći voditelji, šlag na tortu režimske propagande', 'pageContent': '„Dobro jutro, poštovani gledaoci. Ovo su najvažnije vesti Hepi-televizije, moje ime je Bojana Filipović.“ Tako odnedavno počinju vesti televizije koja u Srbiji ima dozvolu za nacionalno pokrivanje. „Bojana Filipović“ vodila ih je ove srede 25. juna u sedam termina, a dan pre toga prezenter je bio „Marko Popović“. I retko ko je, osim vernih gledalaca tog medija, za njih znao – sve dok Udruženje novinara Srbije (UNS) nije saopštilo da je reč o voditeljima koje je generisala veštačka inteligencija (VI), piše DW.
Pet važnih komponenti
„Kada je reč o korišćenju veštačke inteligencije u novinarstvu, moramo da odvojimo tehnološku komponentu, sadržaj, regulaciju, ali i sindikalnu komponentu, jer će veliki broj novinara i medijskih radnika ostati bez posla“, kaže za DW Zoran Gavrilović, izvršni direktor Biroa za društvena istraživanja (BIRODI) koji se bavi i monitoringom medija u Srbiji. Gavcrilović dodaje i da je peti važan element u vezi sa korišćenjem veštačke inteligencije u novinarstvu – „šta publika kaže na to“. Veštačka inteligencija, kako ukazuje, daje niz tehničkih mogućnosti koje, ukoliko se upotrebljavaju na adekvatan način, mogu da budu korisne u novinarstvu. Ali njihova zloupotreba, naglašava Gavrilović, „odmaže novinarstvu kao profesiji“.
Gledaoci moraju da budu obavešteni
UNS je u saopštenju naveo da gledaoci Hepi-televizije „nisu bili obavešteni da, umesto voditelja koje su ranije pratili na malim ekranima, sada gledaju digitalno generisane tvorevine“. Srbija, podseća UNS, nije usvojila Zakon o veštačkoj inteligenciji, ali „prema Aktu o veštačkoj inteligenciji Evropske unije s kojim će domaće zakonodavstvo biti usklađeno, gledaoci moraju da budu obavešteni kada je sadržaj generisan ili predstavljen uz pomoć veštačke inteligencije“. Gavrilović objašnjava da regulacija podrazumeva donošenje propisa kada, kako i pod kojim uslovima se može koristiti veštačka inteligencija i da je pritom obavezna, kako navodi, „transparentna struktura“.
Autor mora da ostane čovek
Direktor BIRODI-ja kaže da, kada je reč o sadržaju, veštačka inteligencija može da se koristi kako bi se „neke rutinske stvari brže uradile“. „Ali i to mora biti pod ljudskim nadzorom. Autorstvo u potpunosti mora da ostane na strani čoveka. Čovek svojom ekspertizom odgovara za proizvodnju sadržaja i tu veštačka inteligencija nema šta da traži“, naglašava Gavrilović. I profesor Fakulteta političkih nauka u penziji, Rade Veljanovski, slaže se da nove tehnologije „mogu da pomognu da se radi brže i efikasnije i da se, pre svega, brže dolazi do podataka“. „Ali nije isto kad se veštačka inteligencija koristi za koncipiranje programske šeme, sortiranje sadržaja, višesatno emitovanje iz kompjutera, pronalaženje izvora informacija i njihovo upoređivanje ili za stvaranje sadržaja koji se nudi auditorijumu“, ukazuje Veljanovski. On precizira da su „takvi sadržaji, u obliku teksta, tona, slike ili vizuelnog personaliteta, problematični sa stanovišta profesionalnosti, etičnosti i elementarne verodostojnosti“. Dodaje da ga ne čudi što se (prema pisanju medija) i u Kini koriste „veštački sintetizovani voditelji“. „Ta zemlja jeste tehnološki razvijena, ali njeno novinarstvo nije na visokom nivou profesionalnosti i etičnosti. Ima i drugih zemalja koje tako rade, ali su to uglavnom sredine sa nedovoljno demokratskim medijskim sistemima“, kaže Veljanovski. [caption id="attachment_5002084" align="alignnone" width="1200"] "Bojana Filipović", voditeljka TV Hepi generisana posredstvom veštačke inteligencije[/caption]
Propagandna televizija i veštački voditelji
Televizija Hepi je prvi emiter s dozvolom za nacionalno pokrivanje koji je u Srbiji uveo korišćenje VI-voditelja. Reč je o televiziji koja se u velikom delu javnosti, ali i među medijskim stručnjacima, navodi kao primer medija sa izraženom propagandnom i tabloidnom uređivačkom politikom. „Ako se ta televizija godinama ne libi da svesno, od strane programskog personala proizvodi tabloidni sadržaj, objavljuje govor mržnje, dovodi u program ratne zločince, permanentno apologetiše nedemokratsku vlast, onda nije čudo što je posegla i za virtuelnim voditeljima“, ocenjuje Veljanovski. On dodaje da je razumljivo što su najveća novinarska udruženja (UNS i NUNS) osudila takav potez Hepi-televizije. „To jeste dovođenje u zabludu, mada na paradoksalan način, takav sadržaj, iako neprofesionalan, može da bude bolji ili manje štetan, nego sadržaj koji saopštavaju živi novinari i voditelji (te televizije)“, kaže Veljanovski.
Da li ćemo prevazići Kinu?
Pitanje koje se postavlja je šta pojava virtuelnih voditelja i zloupotreba veštačke inteligencije znači za medijsku scenu Srbije, gde nema mnogo medija koji nisu bliski vlastima. Osim toga, ima indicija da neki od njih, među kojima su televizije N1 i Nova, listovi Danas i Nova i nedeljnik Radar, rizikuju da budu ugašeni. „Medijska scena u Srbiji višestruko je nepovoljna. Okolnosti su toliko loše da ni VI-voditelji ne mogu da ih posebno pogoršaju – iako, razume se, takva pojava nije dobrodošla“, ukazuje Veljanovski. Podseća da je „privlačenjem pojedinih medija u svoje okrilje i stvaranjem novih, vlast drastično povećala prostor režimskog novinarstva i smanjila mogućnosti za nezavisno, kritičko novinarstvo“. Primećuje i da su „svi destruktivni potezi režima prema medijima razotkriveni od domaćih, ali i stranih stručnih organizacija, ali se uprkos tome centri moći ne zaustavljaju u nameri da potpuno osvoje prostor javne komunikacije i istisnu svako drugačije mišljenje“. „U uslovima prilično slabe medijske pismenosti, jačanja autoritarizma i bezobzirnosti vlasti, može se dogoditi da virtuelni voditelji postanu naša budućnost i da, možda i uz pomoć Kine – prevaziđemo Kinu“, ocenjuje Veljanovski.
Veštačka inteligencije treba da bude samo šegrt
Zoran Gavrilović podseća da se medijem može nazvati samo „redakcija koja prikupi informacije, stavi u novinarsku formu i otvori dijalog koji dovodi do rešavanja nekog problema, analize nekog stanja ili evaluacije neke politike“. „Zato mislim da je važan koncept tzv. deliberacije (koja između ostalog podrazumeva temeljno razmatranje i uzimanje u obzir različitih argumenata). Taj koncept podrazumeva da su istraživači javnog mnjenja i novinari stub. Potrebni su nam mediji koji rade tzv. deliberaciju, a to veštačka inteligencija ne može. Mogu samo obrazovani novinari koji su slobodni“, ističe Gavrilović. Dodaje da, kada su u pitanju novinarstvo i istraživanje, suština „nije rat sa veštačkom inteligencijom, već prelazak na viši nivo“. „To je upravo deliberacija, odnosno održavanje deliberativne uloge – uloge dijaloga. Tako ćemo rešiti pitanje onih koji pomoću veštačke inteligencije hoće da promene ulogu medija, a sa druge strane, očuvaćemo dijalog bez koga nema demokratije. Mislim da je to budućnost i da će u tom slučaju veštačka inteligencija imati isključivo ulogu šegrta“, zaključuje za DW Zoran Gavrilović. Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!', 'pageDate': '2026-06-26 13:58:59', 'pageAuthor': authors, 'visitorType': visitor_type, }); console.log(post_id); console.log('Pushed'); });