„Vlasti se sad hvale time što smo izgubili kao zemlja šest meseci sa tim preganjanjem sa Venecijanskom komisijom“, kaže nekadašnji šef Misije Srbije u EU Duško Lopandić
„Mi kao proevropska stranka i grupacija koja se koncentriše sada sa namerom da izađe na izbore, smatramo da neko kao Milo Lompar ne može da bude predsednik Srbije, uprkos onome - ili Srbija ili mafija“, ističe Marinika Tepić
„Uplašena konstantnim padom svog rejtinga, i uporednim rastom studentskog pokreta, vlast bi da proglasi studente za terorističku organizaciju i spreči njihovo učešće na izborima“, kaže redovni član SANU i profesor Hemijskog fakulteta Univerziteta u Beogradu Radomir Saičić
Članovi Saveta REM-a Rodoljub Šabić, Mileva Malešević, Ira Prodanov Krajišnik i Dubravka Valić Nedeljković su podneli ostavke na te funkcije na pisarnici Skupštine Srbije
Širom zapadne Srbije, stotine istražnih bušotina za litijum i bor odražavaju rastući talas stranih direktnih investicija u rudarstvo i eksploataciju resursa. To je, između ostalog tema skupa „Zajednički prostori: Skup za budućnost bez ekstraktivizma“
Primeri Crne Gore i Albanije pokazuju na koji način se komunicira u javnosti onda kada zemlja zaista želi da uđe u Evropsku uniju, kaže novinarka portala Savremena politika Sofija Popović
Jerg Heskens je podržavao projekat „Jadar“, čak i kada su pojedinci iz nemačke ambasade u Beogradu ukazivali na to da Nemačka ne bi trebalo da ga forsira zbog protivljenja građana, piše BIRN
„Policija je, nažalost, postala političko oruđe u rukama vladajuće većine, režima Aleksandra Vučića, a sve uz pomoć tužilaštva“, kaže advokat i potpredsednik LSV Aleksandar Olenik
Budući akvarijum na Ušću bi trebalo da bude delimično ukopan u teren da se ne bi narušio prirodni izgled parka. Na vrhu akvarijuma nalaziće se krovna bašta
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić istakao je da se moraju ravnopravno tretirati privatna i državna svojina, ali da kao „državni čovek“ ima razumevanje za radnike GSP
Stručnjak za energetiku Željko Marković kaže da građani u tehničkom i energetskom smislu verovatno ne bi osetili neposredne posledice ukoliko bi došlo do prodaje NIS-a
Više javno tužilaštvo (VJT) u Beogradu tvrdi da su Aleksandar Radić i njegov advokat uredno telefonski obavešteni o pretresu, ali da su oni odgovorili da neće prisustvovati pretresu
Komisija UN je u svom izveštaju navela da su palestinska deca tokom rata bila namerno gađana i ubijana, uključujući i period nakon što je u oktobru 2025. stupilo na snagu primirje
Advokat Rastko Naumov smatra, „zato što smo svesni na šta je spremna ova vlast“, da je svako ko je govorio o „zvučnom topu“ ili izrazio sumnju da je korišćen, potencijalni okrivljeni u tom slučaju
Kodeks novinara Srbije odnedavno zabranjuje izveštavanje sa sahrana, osim ako su u pitanju javne ličnosti. No, malo ko se nada da će to zaustaviti tabloide koji su razvili bizarni žanr grobljanske reportaže
Političku scenu Srbije karakterišu izražena polarizacija i dugotrajne tenzije između vlasti, predvođene predsednikom države Aleksandrom Vučićem, smatra parlamentarna skupština Saveta Evrope
Dijaspora je sada zainteresovana da učestvuje u odlukama koje se tiču budućnosti i sadašnjosti Srbije u mnogo većoj meri nego ikada do sada, kaže pisac Gojko Božović
Ogroman broj građana je bio neposredni akter događaja, a oni pokušavaju da napravite konstrukciju da su sve to nekakvi simulanti i to još organizovani, kaže pravnik Rodoljub Šabić o saopštenju VJT o „zvučnom topu“
Planom poslovanja „Srbija Kargo“ za 2026. godinu predviđeno da broj zaposlenih u toj kompaniji na dan 30. juna 2026. godine, kao i na kraju svakog narednog kvartala tokom godine, iznosi 1.250 zaposlenih
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
title: 'Tenkovi su opet u modi: Nemci i Francuzi ulažu milijarde',
pubdate: '2026-06-27 11:06:00',
authors: authors,
sections: "Svet",
tags: "Francuska,naoružavanje,Nemačka,Tenkovi",
access_level: access_level,
article_type: "news",
reader_type: reader_type
};
(function (d, s) {
var sf = d.createElement(s);
sf.type = 'text/javascript';
sf.async = true;
sf.src = (('https:' == d.location.protocol)
? 'https://d7d3cf2e81d293050033-3dfc0615b0fd7b49143049256703bfce.ssl.cf1.rackcdn.com'
: 'http://t.contentinsights.com') + '/stf.js';
var t = d.getElementsByTagName(s)[0];
t.parentNode.insertBefore(sf, t);
})(document, 'script');
dataLayer.push({
'event': 'Pageview',
'pagePath': url,
'pageTitle': 'Tenkovi su opet u modi: Nemci i Francuzi ulažu milijarde',
'pageContent': 'Nemačka Vlada planira da kupi 40 odsto deonica u evropskom proizvođaču tenkova KNDS-u od porodica koje poseduju udele. Tako bi Nemačka došla na isto koliko poseduje Francuska, o čemu su se dve zemlje prethodno dogovorile.
KNDS planira izlazak na berzu. Očekuje se da bi novi nemački udeo mogao da košta oko šest milijardi evra, što mora da odobri budžetski odbor parlamenta, piše DW.
Francuska trenutno ima 50 odsto udela u kompaniji, ali namerava da to snizi na 40 odsto. Preostala petina deonica trebalo bi da ode na berzama u Frankfurtu i Parizu.
Berlin je preduzeo korake pošto se na prodaju odlučio Vegman, holding porodica koje drže udele KNDS-a.
Proizvođač čuvenih tenkova
U pitanju je najveći evropski proizvođač tenkova, sa poznatom nemačkom markom Leopard i francuskim Leklerom. KNDS razvija i sledeću generaciju ovih borbenih vozila.
Firma je nastala pre desetak godina spajanjem nemačke porodične firme Kraus-Mafaj Vegman i francuskog državnog proizvođača oružja Nekstera.
Portparol vlade Fridriha Merca rekao je da Nemačka kupovinom osigurava nacionalni interes i „dugoročni uticaj u kompaniji koja je strateški važna za evropsku bezbednost i odbrambene kapacitete“.
Dve države su u zajedničkom saopštenju navele ambiciju da KNDS razviju u vodeću kompaniju namenske industrije u Evropi „koja će služiti francuskim i nemačkim oružanim snagama“.
Direktno preuzimanje kontrole
No, ovaj dil izaziva i kritike pošto nemačka Vlada nastavlja da direktno ulazi u vlasništvo kompanija koje zarađuju proizvodnjom oružja.
Marko Beht, profesor korporativnog upravljanja na briselskom univerzitetu ULB, kaže da Berlin cilja i zaradu i stratešku kontrolu. „Oni misle – zašto bi ostavili sav novac privatnim investitorima? I zašto da država ne pravi pare od kompanija tako što postaje deoničar?“
Deklan Pauer, analitičar za pitanja odbrane u dablinskom Institutu za međunarodne i evropske poslove, vidi značaj dila u spremnosti Pariza i Berlina da ojačaju vojne kapacitete.
„U Evropi se o tome mnogo priča, ali ovaj dogovor je vidni korak ka tome da Evropa preuzme kontrolu sopstvenih odbrambenih kapaciteta proizvodnje“, kaže on za DW.
„Zaštita teritorije i ljudi je srž odgovorne države, posebno demokratske države“, dodaje.
Berlin se u saopštenju pozvao na rusku totalnu invaziju na Ukrajinu kao ključni primer zašto se mora jačati vojska.
Šta je sve pazarila Nemačka
Berlin i sada ima bitan uticaj na privatni namenski sektor tako što licencira proizvođače i odobrava izvoz oružja. No, sada kao da želi da pojača kontrolu.
KNDS nije prvi dil. U oktobru prošle godine je Vlada osigurala posebna savetnička prava i nominacije za nadzorni odbor u proizvođaču podmornica Tisenkrup marin sistems.
Državni Kreditni institut za obnovu je 2021. kupio četvrtinu udela u kompaniji Hensolt koja pravi vojne radare. Poseduje i 11 odsto deonica u divu avio-industrije Erbasu.
„Kad pogledate te primere, deluje da nemačka država ima sve više interesovanja za odbrambeni sektor i želi da bude više uključena“, kaže Beht.
Osovina Pariz-Berlin
Dogovor oko KNDS-a značajan je za bilateralne odnose sa Francuskom. Posebno jer je nedavno zbog nesporazuma neslavno propao zajednički projekat borbenog aviona FCAS.
To je mnogima bio signal da nešto ne valja u odnosima. I sadašnji pregovori oko KNDS-a su se razvlačili mesecima.
Nemačka Vlada je u izjavi navela da će radili u „bliskom dijalogu i na ravnoj nozi sa francuskim partnerima“.
Profesor Beht ipak misli da, iz perspektive Berlina, ovaj dil ima elemente saradnje, ali i demonstracije nove vojne snage Francuskoj.
„Pokazuje novu nemačku volju da se bude konkretniji i čini manje ustupaka“, kaže on. „Nemačka je sve spremnije da kaže 'ne' namesto da se jednostavno prilagođava Francuskoj.“
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!',
'pageDate': '2026-06-27 11:06:00',
'pageAuthor': authors,
'visitorType': visitor_type,
});
console.log(post_id);
console.log('Pushed');
});