Podele
Od istorije ništa ne učimoSamo par nedelja nakon Makronovog govora u odbranu "moralnih vrednosti" u samom srcu Francuske buknuli su "Yellow Vests"(Žuti prsluci) protesti inicirani dugogodišnjim padom ekonomskog standarda
Samo par nedelja nakon Makronovog govora u odbranu "moralnih vrednosti" u samom srcu Francuske buknuli su "Yellow Vests"(Žuti prsluci) protesti inicirani dugogodišnjim padom ekonomskog standarda
Šta je dovelo do toga da su solidarnost i empatija postale tuđice od kojih najčešće okrećemo glavu i zašto su nam danas toliko strane
Dok su se u Francuskoj izgovarale velike reči o miru, nenasilju, solidarnosti i posledicama nacionalizma, pogledi nekih od njih su besciljno lutali. Odsustvo zainteresovanosti ne iznenađuje jer su se u lokalne moćnike izgradili zahvaljujući zastrašivanju, etničkim podelama, potpirivanju i učešću u sukobima. I danas se na vlasti održavaju primenjujući iste principe
Rezanje socijalne države u Nemačkoj i prekarizacija rada pokrivaju se masovnim doseljavanjem nesrećnika spremnih da rade za male pare. Taj neoliberalni model polako dolazi do svojih granica – jer sve jači antimigrantski diskurs površinski je usmeren prema došljacima, a suštinski prema nepravdi kod kuće
Ono što je u ovom trenutku krize važno jeste da se ojača narativ o Evropskoj uniji kao o mirovnom projektu
Iz sukoba s realnošću, međutim, do sada niko nije izašao kao pobednik, uprkos impresivnim pokušajima. Zbog toga se problem solidarnosti u međudržavnim odnosima uvek postavlja na simboličkoj ravni i uvek znači poziv na uspostavljanje kriterijuma i načela
Siguran sam da je ukidanje regionalnog servisa u Nišu ili Kragujevcu bilo velika greška
Očigledno je da ulazimo u izbornu godinu ako opštih izbora bude u 2019. godini (ili u predizbornu ukoliko izbori budu 2020. što je, konačno, krajnji rok) i da izvršna vlast ne želi da ispusti iz ruku glavni alat u "izbornim radovima" – direktan, uticaj, na ogroman broj glasača, bolje reći na njihove džepove
Grafički roman Čudan zvuk motora (Besna kobila, 2018), po scenariju Gaetsa i sa crtežom Žonatana Munjoza, poigrava se osetljivom temom dečije nevinosti i odrastanja na originalan način – metaforom serijskog ubistva
Roman Havijera Serkasa Anatomija jednog trenutka, prevodilac Branislav Đorđević i izdavač "Čigoja" porušili su, barem kada je reč o srpskom izdanju, do temelja
U Parizu su gotovo istovremeno upriličene vanserijske izložbe dvojice velikih umetnika, savremenika i prijatelja, rođenih u istoj zemlji – Španca Pabla Pikasa i Katalonca Huana Miroa. Mašta, jarke boje, melanholija i energija utkane su u ove postavke koje ne ostavljaju ravnodušnim
"Ne znam da li ima nade za mlade ljude u Srbiji. Mogu da kažem, čak i imam potrebu da kažem, da ne znam"
"Nije, po sto puta nije Jugoslavija zemlja, nego je Jugoslavija jedan ideal. Sjutra kad državne granice opašu sve naše pokrajine, Jugoslavija neće biti ostvarena, nego će je tek trebati ostvariti" citirano prema brošuri O desetogodišnjici oslobođenja i ujedinjenja, Subotica 1929, str. 18
Dvadeset i sedam godina nakon ubistva Jugoslavije, istraga je još u toku, i ništa nije neopozivo osim smrti same
Sto godina od ujedinjenja Srba, Hrvata i Slovenaca u jednu državu, Muzej Jugoslavije je obeležio izložbom "Dan vredan veka" i konferencijom "Muzealizacija Jugoslavije – zamrzavanje ili aktivno pregovaranje zajedničkog nasleđa". Neka od pokrenutih pitanja su tema i ovog teksta: Da li je prošlost Jugoslavije već muzealizovana i istorizovana? Da li je možemo razumeti kao završeni period koji je iza nas ili kao politički i kulturni predeo koji je uvek u pokretu i nastajanju? Da li na primeru multinacionalne, multikonfesionalne zemlje sa sopstvenim putem u socijalizam, koja se raspala pre gotovo tri decenije, možemo razmišljati o alternativama sadašnjim izazovima?
Među najvažnijim temama iz oblasti tehnoloških inovacija bile su državne digitalne agende, četvrta industrijska revolucija (Industrija 4.0), tehnologije budućnosti – veštačka inteligencija, robotika, virtuelna realnost, blokčejn, big dejta, pametni gradovi, saradnja korporacija i startap kompanija...
Slučaj Medojević je simptom neobičnog fenomena da grana vlasti koja bi se mogla smatrati čuvarem ustavnosti, zakonitosti i vladavine prava upravo u domenima ovih kategorija jednu državu iz 21. usmerava unazad, ka 19. veku
Medijska savetnica šefa države istupila je sa nejasnom, nedovoljno preciznom, pa samim tim i zlokobnom najavom mera za rano otkrivanje medijskih laži. Da li je reč o nekoj novoj formi moderne inkvizicije, koja bi išla okolo i komisijski uništavala veštice ili možda o telu koje bi pod firmom borbe protiv lažnih vesti zapravo sprovodilo cenzuru? Sva ta pitanja, siguran su put, garantovani recept za dodatnu dozu straha
Da li ministar odbrane Aleksandar Vulin ide u česte obilaske Specijalne brigade i njenih delova, kao i elitne formacije Vojne policije "Kobre" zato što ih voli i ceni? Možda je reč o "borbi za Kosovo"? Ili će biti da je u pitanju nešto drugo – napuštanje vojske i prelazak specijalaca na bolje plaćena mesta u Žandarmeriji
"Prilikom zapošljavanja u institucijama, ako, recimo, čistačica po nekoj strukturi treba da bude Srpkinja, to mora da potpiše Radoičić. Radoičić i njegova grupa su kontrolisali plate koje dolaze iz budžeta Srbije, ali sada, kako su ušli u kosovske institucije, oni kontrolišu i sve Srbe koji ulaze u sistem Kosova i dobijaju plate od tog sistema. Znači, Srbe i u jednom i u drugom sistemu kontroliše isti čovek ili ista grupacija. Svaka neposlušnost se kažnjavala gubitkom posla. A ako je veći problem, onda paljenjem automobila, paljenjem prostorija, fizičkim nasrtajima... I ubistvima"
Sve je navodno počelo kada je tridesettrogodišnji traktorista Erik Dru iz departmana Sena-Marna preko Fejsbuka pozvao na protest zbog uvođenja eko-takse na gorivo. Nedugo zatim predsednika Emanuela Makrona je stigao masovni revolt "žutih prsluka" širom zemlje protiv koga se pokazao nemoćnim i koji je doveo u pitanje njegovu vlast
"Projektne aktivnosti doprinijele su povećanju svijesti žena na selu, osnažile ih da pokrenu male biznise, registruju mala gazdinstva od kojih će imati ‘svoj dinar’ i, kako one kažu, biti plaćene za ono što rade i imati pravo na bolovanje kad rađaju djecu i na kraju biti nezavisne od muškarca sa kojim žive", kaže Atifa Šaljić, predsednica Saveta za rodnu ravnopravnost Opštine Tutin