img
Beograd, 10°C
Vreme Logo
  • Prijavite se
  • Pretplata
0
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast
  • Najnovije
  • Politika
  • Ekonomija
  • Društvo
  • Svet
  • Izbori 2026
  • Kultura
  • Mozaik
  • Komentar
  • Štampano izdanje
  • Arhiva
  • Njuzleter
  • Podkast

Latest Edition

Dodaj u korpu

Kultura

Izložba „Ćirilica u pokretu“ je dobra praksa čuvanja nacionalnog pisma

22. novembar 2026, 20:46 S. Ć.
cirilica
Copied

U Galeriji Grafički kolektiv počinje izložba o ćirilici, što je pravi način kako zainteresovati javnost za nacionalno pismo – lepotom, a ne presijom i kaznama kao što je to radila dosadašnja vlast

„Ćirilica u pokretu“, izložba odabranih radova drugog konkursa za najbolje grafičko rešenje koje sadrži ćirilicu, biće otvorena 23. novembra u Galeriji Grafički kolektiv.

Namera i konkursa i ove izložbe je da se predstavi stvaralaštvo koje u fokusu ima ćirilično pismo, bilo da se ono kreira ili primenjuje.

Srpskohrvatski jezik

„Zajednički jezik u Jugoslaviji se zvao srpskohrvatski ili hrvatskosrpski, a imao je dva ravnopravna pisma, ćirilicu i latinicu“, piše na početku teksta Olivere Stojadinović u katalogu izložbe.

Navodi da je „osobina tog jezika bila da je razumljiv svima sa zajedničkog govornog područja. Ideja je bila da za zajednički jezik svako slobodno koristi svoje pismo kao i pre formiranja jugoslovenske države, ali, moglo je da se koristi i bilo koje od dva pisma, bez obzira na prethodnu tradiciju“.

„Sa raspadom države, raspao se i zajednički jezik i svako je uzeo natrag ’svoj’ jezik i svoje pismo, a pojavili su se i novi jezici kojih ranije nije bilo. Ćirilica je bila i ostala jedino zvanično pismo srpskog jezika. Međutim, zadržao se taj utisak da, po želji, može da se koristi i latinica, kao što je to bilo u srpskohrvatskom jeziku, pa je tako nastalo pismo koje nikad ranije nije postojalo, srpska latinica.“

Kao dinar i evro

Zatim kaže da je „ravnopravna primena dva pisma kulturološko nasleđe koje se održalo decenijama posle raspada jugoslovenske države i smatra se našom prednošću to što smo u stanju da ih oba bez teškoća upotrebljavamo, gotovo ne primećujući da li se radi o jednom ili drugom, kao i da su dva pisma naše svojevrsno kulturno bogatstvo.“

„Ako bismo, sledeći tu metaforu, zamislili da su dve valute – dinar i evro – koje u stvarnom životu paralelno koristimo, u domaćem platnom prometu ravnopravne, pa se pri kupovini svaki put opredeljujemo za jednu od njih i stalno ih konvertujemo, slično je i kada se radi o dva pisma. Zbog ovoga je važno da imamo jedno pismo u službenoj upotrebi, onako kako je to i zakonima propisano, ali se ne primenjuje dosledno.“

Olivera Stojadinović podseća da je „korišćenje latinice, počev od šezdesetih godina, povezivano sa opredeljenjem za zapadnu kulturu i evropsku orijentaciju. Devedesetih godina, ćirilica je zloupotrebljavana u političke svrhe i od tada nosi teret obeležja nacionalizma. To se naočito zaoštrilo poslednjih godina kada su radikalni sadržaji ispisani ćirilicom okupirali javni prostor.“

A onda su došli studenti

A onda su „studentski protesti promenili tu uvreženu sliku masovnim korišćenjem ćirilice na transparentima, štampanim materijalima i nalozima na mrežama i time je vratili na njeno pravo mesto“.

default
default

Ova izložba je primer kako se pravilno i delotvorno promoviše i čuva ćirilica. Ona nudi lepotu ćiriličnih slova, priča o njihovoj univerzalnosti i tako je širi. Dosadašnja vlast je mislila da će to postići kaznama, pre svega izdavačima koji objavljuju knjige na latinici, i sličnim merama. Međutim, uspela je samo da stvori odijum javnosti prema ćirilici i da je otuđi.

I zato je pitanje „kako dalje? Neophodno je ćirilicu otrgnuti od zloupotrebe i instrumentalizacije u političke svrhe. Studentski pokret je pokazao kako ćirilica može da se koristi u pozitivnom kontekstu i da se doživljava kao inherentno svojstvo srpskog jezika i kulturno nasleđe koje treba negovati“, smatra Olivera Stojadinović.

Izložba lepe ćirilice je otvorena do 11. decembra.

 

 

Veliki popust za Crni petak! Godišnja pretplata na „Vreme“ za svega 6.200 dinara. Samo do kraja meseca uštedite 3.000 čitajući ono što valja!

 

 

Tagovi:

Ćirilica Izložba Studenti
Copied

Međuvreme

Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!

Više iz rubrike Kultura

Kultura

22.novembar 2026. S. Ć.

Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili da prime nagrade Narodnog pozorišta

Glumci Narodnog pozorišta Vanja Ejdus i Igor Đorđević odbili su da prime godišnje nagrade Narodnog pozorišta zato što je Uprava "pogazila kriterijume za dodeljivanje nagrade glumcima"

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

Kamerna scena „Studio“: Predstave za mlade, mladih autora

„Studio Centar“ otvara Kamernu scenu. Na repertoaru su predstave za mlade, mladih autora. A toga u Beogradu nema

Kultura

21.novembar 2026. Sonja Ćirić

Ašhen Ataljanc: Zašto me UBUS nije predložilo za nacionalnu penziju

Ministarstvo kulture je prošle godine odbilo balerinu Ašhen Ataljanc za nacionalnu penziju, a ove godine je Udruženje baletskih umetnika Srbije nije ni kandidovalo

Otvaranje Festivala autorskog filma

Kultura

21.novembar 2026. S. Ć.

FAF: Konačno festival koji je napunio salu

Pred krcatom salom i sa Kanskim pobednikom, počeo je Festival autorskog filma - onako kako nisu počinjali prethodni ovogodišnji festivali u prestonici

Kultura

20.novembar 2026. Sonja Ćirić

Beogradska filharmonija mora da otkaže koncert Lang Langa

Koncert velikog pijaniste Lang Langa sa Beogradskom filharmonijom 13. decembra je otkazan, zato što se Ekspo povukao iz pregovora o generalnom pokroviteljstvu. Da li je moralo tako da se desi

Komentar
Lidija Vukićević polivena jogurtom ispred Skupštine Srbije

Komentar

Uloga jogurta u konstituisanju Skupštine Srbije

Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?

Ivan Milenković
Vučić, Jovanov

Pregled nedelje

Skupštinski krindž Aleksandra Vučića

Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam

Filip Švarm
Aleksandar Vučić

Komentar

Suspenzija SNS-a iz EPP-a: Na mrtvog vuka i zec…

Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…

Nemanja Rujević
Vidi sve
Vreme 1872
Poslednje izdanje

Smena vlasti u Narodnoj skupštini

Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati se
Odgovornost institucija

Šta BIA zna i o čemu ćuti u slučaju ubistva Olivera Ivanovića

Vojne službe bezbednosti

Kako do dekontaminacije partijskih lojalista

Intervju: Nebojša Trbović, bivši operativac državne bezbednosti i BIA

BIA mora da izgubi ulogu “velikog brata”

Intervju: Đorđe Đukić, profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu

Život u laži pod naprednjačkom vlašću

Vidi sve

Arhiva

Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.

Vidi sve
Vreme 1872 18.11 2026.
Vreme 1871 11.11 2026.
Vreme 1870 04.11 2026.
Vreme 1869 28.10 2026.
Vreme 1868 21.10 2026.
Vreme 1867 14.10 2026.
Vreme 1866 07.10 2026.
Vreme 1865 30.09 2026.
Vreme 1864 23.09 2026.
Vreme 1863 16.09 2026.
Vreme 1862 09.09 2026.
Vreme 1861 02.09 2026.
Vreme Logo
  • Redakcija
  • Pretplata
  • Marketing
  • Uslovi korišćenja
  • Njuzleter
  • Projekti
Pratite nas:

© 2026 Vreme, Beograd. Developed by Cubes

Mastercard Maestro Visa Dina American Express Intesa WSPAY Visa Secure Mastercard Secure