Pred krcatom salom i sa Kanskim pobednikom, počeo je Festival autorskog filma - onako kako nisu počinjali prethodni ovogodišnji festivali u prestonici
U prepunoj sali mts Dvorane 20. novembra u Beogradu otvoren je 32. Festival autorskog filma – setimo se kako je to bilo na Festu, Bitefu, Bemusu, Oktobarcu (gde nije ni bilo svečanog otvaranja), pa će biti jasno zašto ova informacija počinje podatkom o punoj sali.
Do 27. novembra na programu će biti 80 filmova koji na FAF dolaze sa nagradama velikih festivala, koji su privukli pažnju festivalskih scena, nova dela domaćih autora i značajna ostvarenja iz regiona.
Možda nije san
Festival je otvoren tekstom „San smešnog čoveka“ Srđana Vučinića, umetničkog direktora festivala i dodelom novoustanovljenih nagrada.
Vučinićev tekst počinje ovako:
„Probudio sam se u istom, svom gradu opasno zagađenog vazduha; u istoj očerupanoj, izgladneloj, godinama trovanoj zemlji. Ali, ljudi u njemu – ljudi su bili drugačiji: neopisivo srećni, grlili su se i ljubili, i neprestano jedni drugima nešto čestitali. Pevali su i trubili neumorno, kao da će im čitav život od sada biti praznik. Čistili su svoj grad od štroke, oslobađali ga od rešetki i lanaca. Živeli su od nade da se sve zatrovano može zaceliti, sve očerupano i razgrabljeno vratiti.”
A zatim: “U toj zemlji ipak se održava jedan festival, u ime svih tih autora. Jedan međunarodni filmski festival napravljen uz nula dinara pomoći od vlastitog grada i države (tačnije, od persona bivše vlasti koje su jednom sebe poistovetile sa kulturom ovoga grada i države). Na njemu, 77 filmova u 8 programa. A među njima i filmovi Zvjaginceva, Munđiua, Kore-ede, Hamagučija, verovatno oproštajni film Majka Lija… – i svi oni u nameri da nas još više iznenade, osvetlivši nam neznane kutove i komore vreće bez dna ljudske prirode. Među njima, u Takmičarskom programu i jedan film ‘transcendentnog stila’ dostojan Kješlovskog i Tarkovskog – Svaki put put austrijske rediteljke Sandre Volner, kao i jedan od najboljih debija u zadnjih par godina – La Gradiva čehovljevski studioznih portreta francuske autorke Marine Atlan. Kao i program Jugosfera, većinom sastavljen od dela iz našeg regiona, čiji su autori odbili da učestvuju na okupiranom FEST-u ove godine… I znate šta, reći ću vam tajnu: sve to, možda, uopšte nije bio san!“
Danas je svetlo
Selektor i predsednik Saveta FAF-a Srdan Golubović poručio je da je „Festival postojao i kada je bilo tamno, i manje tamno, i pomalo svetlo, i skroz tamno – i kada je bio mrak. Danas je svetlo”.
Foto: Tanjug/Miloš MilivojevićSrdan Golubović
Kritikovao je izostanak podrške državnih i gradskih institucija. Vlada Republike Srbije i Grad Beograd drugu godinu zaredom nisu podržali FAF, kao ni mnoge druge manifestacije koje čine „dušu i srce kulturnog života“ zemlje, rekao je i naveo da se festival održava zahvaljujući podršci evropskog programa Kreativna Evropa MEDIA, Mreže festivala i Erste Banci.
Tri rediteljke
„Hteo bih da kažem da nam je posebno zadovoljstvo što se ovogodišnji 32. Festival autorskog filma dešava u praskozorju nove Srbije“, rekao je Stefan Ivančić selektor FAF-a.
On je predstavio specijalne nagrade “Rising Voices” ustavovljene u saradnji sa Delegacijom Evropske unije u Srbiji, namenjene podršci novim autorskim glasovima. Nagrada je dodeljena mladim rediteljkama Tari Gajović, Tamari Todorović i Jelici Jerinić, čiji su filmovi zapaženi na međunarodnim festivalima.
Tara Gajović i Tamara Todorović prve su srpske rediteljke čiji su filmovi uvršteni u zvanične programe Filmskog festivala u Kanu: Preko praga prikazan je u studentskom programu La Cinef, dok je Niko ništa nije rekao bio u glavnom takmičarskom programu kratkog filma.
Film Tamare Todorović osvojio je i Srce Sarajeva za najbolji kratki igrani film, a Imaginarni brojevi Jelice Jerinić prikazani su u takmičarskom programu Generation Kplus Berlinala.
Za početak „Fjord“
Prikazan je i kratki film Snevanje Dušana Makavejeva, nastao 1996. godine, nakon decenija gotovo potpune anonimnosti.
Film kojim je sinoć počeo program FAF-a je Fjord rumunskog reditelja Kristijana Munđiju, dobitnik Zlatne palme na ovogodišnjem Kanskom festival.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
Koncert velikog pijaniste Lang Langa sa Beogradskom filharmonijom 13. decembra je otkazan, zato što se Ekspo povukao iz pregovora o generalnom pokroviteljstvu. Da li je moralo tako da se desi
Zajednica umetnosti i kulture traži hitno raspuštanje Odbora 61. Oktobarskog salona kojim predsedava Vuk Vidor a jedan od članova je gradska sekretarka za kulturu Jelena Medaković. Navode sukob interesa, privatizaciju izložbe selekcijom porodice i prijatelja u izlagačkom i produkcionom delu
Sindikalci Biblioteke grada Beograda kažu da su 16 godina svedočili radu Jasmine Ninkov, i da zato podržavaju kolege iz Narodne biblioteke Srbije koji traže njenu ostavku
Festival autorskog filma se medijski dočekuje kako dolikuje velikom festivalu, a i selektovani filmovi odgovaraju njegovoj odrednici da prikazuje nagrađene filmove. Fest, Bitef, Bemus i Oktobarac nisu dostigli svoje odrednice
Zbog čega je neobična skupina ljudi predvođena Vučićem Aleksandrom, na konstitutivnoj sednici Skupštine Srbije, upala u amok zbog jogurta prosutog po glavi narodne poslanice, „ugledne umetnice“ i, dabome, žene?
Kako je Aleksandar Vučić uverio javnost da naprednjaci nisu dostojni potpredsedničkog mesta Narodne skupštine i kako mu je njen predsednik – Aleksandar Čupić – pred svima teoretski i praktično objasnio šta je parlamentarizam
Evropski konzervativci godinama su tetošili SNS i zatvarali oči pred nasiljem i korupcijom. Sada, posle izbornog poraza naprednjaka, puštaju ih niz vodu. Prekasno, ali ipak…
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.