Postupak za odobrenje krivičnog gonjenja ili određivanje pritvora narodnom poslaniku pokreće se na zahtev nadležnog javnog tužilaštva ili suda, dok konačnu odluku o ukidanju imuniteta donosi Narodna skupština, izjavio je za FoNet predsednik Advokatske komore Beograda Vladimir Prijović.
Prijović je objasnio da narodni poslanik može, ali ne mora da se pozove na imunitet. Ukoliko to ne učini, protiv njega se može voditi krivični postupak i može mu biti određen pritvor.
Međutim, ako se poslanik pozove na imunitet, protiv njega se ne može voditi krivični postupak niti mu se može odrediti pritvor bez odobrenja Narodne skupštine.
„Nadležni organ, dakle tužilaštvo ili sud, podnosi predsedniku Narodne skupštine zahtev za odobrenje vođenja krivičnog postupka ili za odobrenje određivanja pritvora, ukoliko smatra da za to ima osnova“, naveo je Prijović.
Predsednik Skupštine zahtev potom prosleđuje Odboru za administrativno-budžetska i mandatno-imunitetska pitanja. Odbor ga razmatra i obaveštava narodnog poslanika, koji ima pravo da prisustvuje sednici i izjasni se o zahtevu.
Nakon toga Odbor Skupštini dostavlja izveštaj sa predlogom odluke, a o tome da li će imunitet biti ukinut odlučuju poslanici.
Kada poslanik može da bude pritvoren bez odobrenja Skupštine?
Prijović je ukazao i na izuzetak od ovog postupka. Poslanik može biti pritvoren bez prethodnog odobrenja Narodne skupštine ako je zatečen u izvršenju krivičnog dela za koje je propisana kazna zatvora duža od pet godina.
On je naveo i da Narodna skupština, na predlog nadležnog odbora, može uspostaviti imunitetsku zaštitu čak i poslaniku koji se sam na nju nije pozvao, ukoliko oceni da je to potrebno radi obavljanja poslaničke funkcije.
Tokom trajanja imunitetske zaštite ne teku rokovi u krivičnom ili drugom postupku u kojem je imunitet uspostavljen. Njihov tok nastavlja se nakon prestanka te zaštite.
Veliki popust za Crni petak! Godišnja pretplata na „Vreme“ za svega 6.200 dinara. Samo do kraja meseca uštedite 3.000 čitajući ono što valja!