
Vesti
Nema tela, ima skandala: Počinje suđenje u slučaju Danke Ilić
Počinje glavni pretres u postupku protiv Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića, optuženih za teško ubistvo dvogodišnje Danke Ilić kod Bora

SVM je bio dugogodišnji partner SNS-a, dok su bošnjačke stranke menjale političke saveze. I opet isto pokušavaju
Izbori su promenili odnos snaga u parlamentu, ali ne i potrebu manjinskih stranaka da pregovaraju o interesima zajednica koje predstavljaju.
Tako su manjinske stranke u Srbiji godinama bile važan oslonac različitih vladajućih koalicija. Neke su sa Srpskom naprednom strankom potpisivale koalicione sporazume, neke su imale ministarska mesta, a pojedine su vlastima davale većinu.
Ipak, među njima nema jedinstvene političke linije, a poslednji izbori pokazali su da je deo manjinskih partija i pre glasanja podržao Studentsku listu.
Sada je, izgleda, vreme i za druge. Svih pet manjinskih listi u Skupštini Srbije podržalo je kandidaturu Aleksandra Čupića, kandidata Studentske liste, za predsednika parlamenta.
Razlog zbog kojeg manjinske stranke mogu da budu važan partner velikim političkim blokovima nalazi se i u izbornom sistemu. Za manjinske izborne liste ne važi cenzus od tri odsto, već takozvani prirodni prag. Zato i stranke sa relativno malim brojem glasova mogu da dobiju predstavnike u Skupštini.
U prethodnom sazivu parlamenta, od 2024. do 2026. godine, manjinske stranke i koalicije imale su predstavnike u vladajućoj većini, dok su pojedine imale i svoje ministre ili državne sekretare. Upravo zbog toga manjinske stranke često imaju interes da budu deo vlasti – kroz učešće u institucijama mogu da pregovaraju o konkretnim pitanjima koja su njima važna.
U tekstu za „Vreme“ iz septembra, Nedim Sejdinović objašnjava da su manjinske stranke uglavnom podržavale režim i da su se priklanjale politički jačem.
„Nije specifikum kod manjina da je naprednjačka dominacija mešavina korupcije i straha“, pisao je Sejdinović. „To znači da mnogi pripadnici manjina nisu sa radošću glasali za naprednjački režim i njegove partnere. Sećaju se radikalske retorike i poduhvata tokom devedesetih i dvehiljaditih, ali pobedio je utilitarizam koji je donekle i razumljiv kod nacionalnih manjina, koje se po pravilu priklanjaju onome ko je jači na državnom nivou.“
Ipak, rezultati parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra 2026. promenili su politički okvir i manjinske stranke više nisu u istoj poziciji u odnosu na vlast kakvu su imale u prethodnim sazivima.
U novom sazivu, sa većinom koju ima Studentska lista, njihova podrška nije presudna za formiranje parlamentarne većine, ali će i dalje imati prostor da utiču na rasprave i odluke koje se tiču prava nacionalnih manjina.
Najduži kontinuitet saradnje sa naprednjacima ima Savez vojvođanskih Mađara, stranka Balinta Pastora. Njena predstavnica Elvira Kovač izjavila je u oktobru 2026. da su zadovoljni saradnjom sa SNS-om i da koalicioni sporazum sa naprednjacima obnavljaju posle svakih parlamentarnih izbora od 2014. godine.
„Posle svih parlamentarnih izbora smo potpisivali novi sa SNS, zadovoljni smo saradnjom sa SNS, što se vidi iz konkretnih rezultata“, rekla je Kovač za N1.
SVM je u prethodnom sazivu imao šest poslaničkih mandata, a njegovi predstavnici bili su deo izvršne vlasti i na republičkom i na pokrajinskom nivou. Stranka je kao svoje prioritete navodila obrazovanje na mađarskom jeziku, informisanje na maternjem jeziku, infrastrukturne projekte u Vojvodini i jačanje saradnje Srbije i Mađarske.
Međutim, ni među vojvođanskim Mađarima nije postojao jedinstven politički stav. Demokratska zajednica vojvođanskih Mađara (DZVM) podržala je Studentsku listu. Njen predstavnik Aron Čonka kritikovao je saradnju SVM-a sa naprednjacima, navodeći da prava nacionalnih manjina ne bi smela da zavise od podrške vladajućoj stranci.
Među bošnjačkim političkim organizacijama posebno se izdvaja Stranka pravde i pomirenja (SPP) Usame Zukorlića, koja je u prethodnom periodu bila deo republičke vlasti. Zukorlić je u bio i ministar bez portfelja zadužen za oblast pomirenja, regionalne saradnje i društvene stabilnosti.
U predizbornoj kampanji u oktobru 2026. Zukorlić je isticao da je SPP, kao deo vlasti, ostvarila rezultate u izgradnji puteva, zapošljavanju mladih i obezbeđivanju udžbenika na bosanskom jeziku. Stranka je na izborima 25. oktobra osvojila jedan poslanički mandat.
Rasim Ljajić, dugogodišnji ministar u više vlada, takođe je godinama bio deo političkih aranžmana sa naprednjacima. Ipak, na izborima 2026. nastupio je kroz manjinsku listu „Rasim Ljajić – Ljudski“, koju su činile Sandžačka demokratska partija i Crnogorska demokratska partija. Ta lista osvojila je jedan mandat.
Važno je razlikovati SDP od Socijaldemokratske partije Srbije (SDPS), stranke koja je ranije bila povezana sa Ljajićem, ali je na izborima 2026. nastupila u koaliciji sa SPS-om i drugim partnerima. Ljajić je uoči izbora govorio da želi da njegova manjinska lista osvoji dovoljno mandata da bude važan činilac u formiranju buduće vlade, ali nije unapred obećao podršku jednom od dva najveća politička bloka. On se udaljio od SNS-a pre izbora, sa kojima je imao i brojnih razmirica.
Put Rasima Ljajića od DOS-a do SNS-a: Da li će podržati studente ili možda ipak ne
Treća važna bošnjačka stranka, SDA Sandžaka Sulejmana Ugljanina, ima drugačiju istoriju odnosa sa republičkom vlašću. Ugljanin je bio ministar u Vladi Srbije od 2008. do 2014. godine, zadužen za održivi razvoj nedovoljno razvijenih područja. Nakon toga SDA je delovala kao opoziciona stranka u republičkom parlamentu, mada je učestvovala u pojedinim lokalnim koalicijama. Na izborima 2026. lista SDA Sandžaka – Čuvari Sandžaka osvojila je jedan mandat.
Veliki popust za Crni petak! Godišnja pretplata na „Vreme“ za svega 6.200 dinara. Samo do kraja meseca uštedite 3.000 čitajući ono što valja!

Počinje glavni pretres u postupku protiv Dejana Dragijevića i Srđana Jankovića, optuženih za teško ubistvo dvogodišnje Danke Ilić kod Bora

Ministar Demo Beriša koji vodi resor ljudskih i manjinskih prava zahtevao je od zaposlenih da prisustvuju mitingu SNS. Da li će sada odgovarati?

U novoj epizodi podkasta „Ova situacija“, predsednik Bodrožić, lider Georgijev i glavni urednik Švarm analiziraju i komentarišu burne događaje između dve srede

Radnici fabrike stočne hrane u Pojatama kažu da su proglašeni viškom zaposlenih odmah pošto su najavili štrajk, dok plate mesecima nisu isplaćivane redovno ni u celosti. Iz fabrike tvrde da je uzrok blokada računa u Alta banci i loša situacija na tržištu.

Studentska lista krenula je u diplomatsku ofanzivu i razgovore sa zvaničnicima po svetu. Sa kim sve razgovaraju i o čemu?
Smena vlasti u Narodnoj skupštini
Većina, manjina i velika očekivanja Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve