Bivši predsednik Srbije Aleksandar Vučić skriva imena većine ljudi koje je pomilovao ili abolirao, ali njihov identitet po zakonu mora da bude poznat javnosti. Postoji bojazan da su među njima lica odgovorna za pad nadstrešnice i kriminalci, kažu stručnjaci
„Pretposlednjeg dana mandata doneo sam odluku o pomilovanju 49 lica, 23 lica vezana su za događaje iz prethodnih godinu i po dana“, rekao je bivši predsednik Srbije.
Iako je Aleksandar Vučić odmah identifikovao „novosadsku grupu“ koju je režim optužio prethodno za rušenje ustavnog poretka, nije „odao“ ko su 11 lica koji su napadali učesnike protesta protekle dve godine. Dodatno brine i što nije obelodanio ni koga je još pored njih pomilovao, a to je čak 25 ljudi.
Sudija u penziji Vida Petrović Škero za „Vreme“ objašnjava da, prema Zakonu o pomilovanju, informacija o imenima pomilovanih mora da bude javna i objavljena u Službenom glasniku.
„Bilo bi krajnje korektno da je predsednik objavio ko su lica koja su pomilovana, kada je već rešio da kaže ukupan broj ljudi“, kaže Petrović Škero za „Vreme“. „Simptomatično je da je za ljude iz ‘novosadske grupe’ objavio imena, ali da su to upravo oni koji nisu ni želeli da budu pomilovani jer se zna da režim protiv njih nema slučaj i da je on građen na osnovu informacija koje su nezakonito pribavljene. Javnost tako mnogo više interesuju imena onih drugih, a imamo zakonsko pravo da znamo ko su oni.“
Sudija kaže da, iako postoji zakonska obaveza da se identitet objavi u Službenom glasniku, postoji realna opasnost – da to režim neće učiniti.
„Nije samo važno da znamo ko su 11 lica za koje je predsednik rekao da su učestvovali u napadu na ljude ne protestima, a to mogu biti vrlo poznati ‘heroji’ iz Ćacilenda. Važno je i da se zna ko su još 25 ljudi koji su pomilovani usput. To mogu biti ubice koje će biti puštene na slobodu, a mi to ne znamo“, dodaje Petrović Škero.
Grubo kršenje
U pravnom sistemu Srbije ne postoji kategorija „tajnog pomilovanja“. Svaka odluka koju predsednik potpiše mora proći kroz proceduru zvanične javne objave da bi stupila na snagu.
Ipak, Ministarstvo pravde Republike Srbije je saopštilo da još uvek nema zvanična rešenja i spisak svih 49 osoba koje se nalaze na predsedničkom ukazu o aboliciji.
„Izjava iz nadležnog ministarstva je skandalozna, jer po zakonu ministar pravde predlaže ko će biti pomilovan“, pojašnjava Petrović Škero. „Kako je biši predsednik Srbije crpeo svoju vlast iz volje naroda, on ima ustavnu i zakonsku obavezu da tu informaciju pruži javnosti. Ocenjujem kao grubo kršenje pravnog sistema samu odluku o aboliciji koju je doneo poslednjeg dana predsednikovanja.“
Advokat Marko Pantić za „Vreme“ ocenjuje da je veoma važno da saznamo ko su ljudi koji su abolicirani u vezi sa neredima i napadima na ljude na protestima, ali je još važnije da znamo da li je među njima i neko od ljudi koji se terete za slučaj pada nadstrešnice.
„Institut predsednikovih odluka o aboliciji ili pomilovanju funkcioniše tako što sve moraju da se proslede sudu ili tužilaštvu, u zavisnosti od toga u kojoj je fazi postupak protiv lica“, kaže Pantić. „Između ostalog, i zbog toga ne mogu ostati tajna.“
Šta se do sada zna
Ukupno je pomilovao 23 lica koja su vezana za sve „ove užasne događaje u poslednjih godinu i po dana“, rekao je Vučić i dodao da je odlučio da to učini „uprkos procenama bezbednosnih službi“.
Iako je mnogo puta detaljno i naširoko govorio o novosadskoj grupi i sada je smatrao za shodno da objašnjava da su njihova dela „strašno teška“, ali zato ni reč nije rekao o tome ko je među 11 ljudi koji su koji su „sa druge strane učestvovali u incidentima protiv blokadera“.
Ako se pogleda koga je do sada pomilovao „sa svoje strane“, to su bili oni koji su gazili automobilima i teško ozledili studente na ulicama.
Prethodne abolicije
Prvi veći talas pomilovanja usledio je 29. januara 2025. godine, kada je Vučić doneo 13 odluka o pomilovanju osoba privedenih tokom protesta i blokada. Među njima je bilo šest studenata – D. B, M. M. i M. K. iz Novog Sada, I. B. iz Požege, R. S. iz Sremske Kamenice i M. S. iz Žablja. Pomilovani su i dekanka Filozofskog fakulteta u Nišu Natalija Jovanović, Radivoje Jovović, četiri direktora škola iz Šapca i Bogatića i pomoćni radnik škole iz Prokuplja.
Tada je Vučić još uvek pokušavao da politikom „pružene ruke pomirenja“ zaustavi ulične proteste koji u se kao prerijski požar širili Srbijom i blokade svih državnih fakulteta.
Kada mu to nije pošlo za rukom, nekoliko meseci kasnije Vučić je institut pomilovanja primenio i na osobe optužene za nasilje nad studentima.
Početkom jula 2025. pomilovana su četvorica aktivista SNS-a kojima se sudilo zbog napada na studente u Novom Sadu u noći između 27. i 28. januara. U tom incidentu napadnuto je nekoliko studenata, a studentkinja Akademije umetnosti zadobila je tešku povredu – prelom vilice.
Predsedničkim odlukama ti „heroji“ oslobođeni su daljeg krivičnog gonjenja za dela koja su im stavljena na teret.
Treći slučaj koji je izazvao veliku pažnju javnosti bilo je pomilovanje Milice Stojanović iz Jakova. Ona je u januaru 2025. tokom studentske blokade u Ulici Jurija Gagarina u Beogradu automobilom udarila i povredila učesnike protesta. Prvobitno je bila osumnjičena za pokušaj ubistva, ali je pravna kvalifikacija kasnije promenjena i postupak je vođen zbog teškog dela protiv opšte sigurnosti.
Dvoje aktivista STAV-a u egzilu Branislav Đorđević i Doroteja Antić dali su izjave za „Danas“ nakon što se pojavila vest o tome da ih je, sada već bivši predsednik, abolirao od daljeg krivičnog postupka koji se vodio.
Oni kažu da iako su abolirani, ne planiraju da se vrate u Srbiju, dokle god je ovaj režim na vlasti, jer se i pored abolicije ne bi osećali sigurno i plašili bi se za svoju ličnu bezbednost.
Branislav Đorđević kaže za „Danas“ da na ovaj akt ne gleda kao na milosrđe, pošto ga oni nisu ni tražili, niti je ovo akt milosrđa, već potvrđivanje slobode koja im pripada.
„Kao poslednji trzaj režima i bivšeg predsednika, pokušali su da iskoriste naš slučaj za poslednji politički poen. Da nas svrstaju sa svojim nasilnicima, stranačkim plaćenicima i kriminalcima i time pokušaju da ‘pomire’ nepomirljivo — pravdu i kriminal. Od Vučića ništa nisam ni očekivao, pošto je za 14 godina mogao da ponudi samo pljačku, kršenje osnovnih ljudskih prava, bezvlašće i korupciju“, kaže Đorđević.
Šta se zbiva u zemlji i svetu, šta ima u novinama i kako provesti vreme?
Svake srede u podne Međuvreme stiže elektronskom poštom. To je sasvim solidan njuzleter i zato se prijavite!
“Mađarsko društvo je shvatilo da, ako želi da se oslobodi Orbanove vlasti, ljudi moraju glasati za jednu i samo jednu partiju", kaže rofesor političkih nauka na Univerzitetu u Debrecinu Erik Beket Viver
Potpisnici podrške su naveli da žele da iskažu uverenje da su znanje, odgovornost, sloboda mišljenja, vladavina prava i institucije koje rade u javnom interesu neophodni temelji za oporavak društva
Među kandidatima na izbornoj listi „Bogoljub Karić – Pokret snaga Srbije“ iz Novog Sada su ljudi sa iskustvom u hotelijerstvu, visokom obrazovanju, policiji, energetici, medijima i politici i preduzetnici
Prema proceni agencije za nekretnine, vrednost stana bivše ministarke pravde Maje Popović je oko pola miliona evra. Kupila ga je dok je još bio u izgradnji, a za njegovu kupovinu podigla je kredit od 150.000 evra
Aleksandar Vučić je ostavku podneo iz marketinških razloga i skidanja formalne odgovornosti sa sebe za sve ono nemilo što bi moglo da se dogodi do 25. oktobra. Sada može da pohrli u kampanju sa etiketom da je „običan čovek“
Kada je Evropa videla da je listi od 250 poslaničkih kandidata predvođenim profesionalnim političkim huliganima suprotstavljena lista od 250 političkih amatera i časnih ljudi? Zvuči kao bajka. Hoće li i ishod biti kao u bajci: pobeda dobra nad zlom?
Šta se može očekivati od Vučićevog podnošenja ostavke? Zbog čega će je građani usvojiti 25. oktobra i omogućiti mu da do mile volje pere škodu, peca i peva uz Radio Lolu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.