

Festival
Ne:Bitef je postao Bitef
U nadi da neće biti potrebe za sledećim, završen je drugi ne:Bitef. U današnjem Beogradu, ovaj gerilski festival bio je jedini pravi način da Bitef proslavi svoj 60. rođendan. Ovo su utisci


Srđan Dragojević i Goran Marković tuže Ministarstvo kulture zbog odluke da sudski proces koji vode treba prekinuti zato što u ovogodišnjem budžetu nema novca za konkurs iz 2021. godine! Dragojević najavljuje sud u Strazburu
Filmska kuća Srđana Dragojevića Delirium doo, preduzeće za proizvodnju i distribuciju filmova, tužilo je Ministarstvo kulture zbog odluke da treba obustaviti postupak (kasnije opširnije) zato što, pojednostavljeno rečeno, u ovogodišnjem budžetu nema novca za konkurs iz 2021, koji je predmet spora.
„U oktobru će biti pet godina kako se vodi spor protiv Ministarstva kulture i Filmskog centra Srbije“, kaže za „Vreme“ reditelj Srđan Dragojević. „Ići ću do Strazbura ako bude trebalo. ’Škartovi’ su moj životni projekat, deo trilogije u kojoj su ’Lepa sela lepo gore’ i ’Rane’, i taj film je već mogao da bude završen da se radilo po zakonu.“
Priča o tom sudskom procesu izaziva smeh, ali nije smešna.
Filmski centar Srbije je avgusta 2021. godine raspisao, prvi put, Konkurs za finansiranje/sufinansiranje filmova eminentnih domaćih reditelja. U kalendaru FCS-a naveden je kao potpuno nova konkursna kategorija.
Eminentni reditelj je onaj koji je režirao najmanje pet dugometražnih filmova, od kojih je najmanje jedan učestvovao na festivalima u Kanu, Berlinu, Veneciji ili Torontu.
Ove uslove su te godine zadovoljavali samo Želimir Žilnik, Goran Marković, Srđan Dragojević, Puriša Đorđević i Emir Kusturica. Konkurisali su prva trojica.
Konkursnu komisiju je imenovao FCS: scenaristkinja Biljana Maksić je bila predsednica komisije, a članovi su bili Miloš Pavlović dekan Fakulteta dramskih umetnosti u Beogradu, Siniša Bokan dekan Akademije umetnosti u Novom Sadu, Jugoslav Pantelić direktor Jugoslovenske kinoteke, i Milan Knežević reditelj i predsednik Udruženja filmskih umetnika Srbije.
Konkursna komisija dostavila je UO FCS tri predloga i to za film „Škartovi“ reditelja i scenariste Srđana Dragojevića u produkciji Biljane Prvanović – Delirijum doo (30 miliona dinara), za film „Doktor D“ reditelja i scenariste Gorana Markovića u produkciji Tihomira Stanića (24 miliona dinara) i film „Sloboda i barbarizam“ reditelja i scenariste Želimira Žilnika u produkciji Playground (16 miliona dinara). Ukupno – 70 miliona.
Međutim, Upravni odbor FCS-a je na sednici 25. novembra 2021. odlučio da ne prihvati predlog Komisije. Odluka je doneta većinom glasova, bez ikakvog objašnjenja. Predsednica Upravnog odbora je tada bila Jelena Trivan direktorka FCS-a, a članovi su bili Vladan Živković, Aleksandar Conić, Miroslav Lekić, Petar Jakonić, Anđelija Andrić, Sandra Perović, Aleksandar Erdeljanović i Miroljub Stojanović. Anđelija Andrić i Miroljub Stojanović bili su protiv poništavanja konkursa. Bilo je to prvi put u istoriji FCS-a da Upravni odbor odbije stručno mišljenje komisije.
Nekoliko dana kasnije, a zbog pritiska javnosti, posebno medijske, koja je tražila objašnjenje, Upravni odbor je saopštio da je nakon završetka konkursa uočeno kako su „dva od tri izabrana filma više puta odbacivani od strane različitih konkursnih komisija Filmskog centra“, pa je UO zaključio da ovaj poseban konkurs time nije doveo do očekivanog rezultata – „da bude šansa za novo autorsko delo eminentnih reditelja, umesto da daje privilegovan status filmovima koji su odbačeni u redovnoj konkurenciji“.
Tih dana je UO imao još nekih predloga: da se sav predviđen novac da jednom filmu, i da se prednost da najstarijem reditelju. Bio je to sramotni predlog, ali nadležni nisu reagiovali.
Zvanično objašnjenje UO je, blago rečeno, bilo neubedljivo, pa je odluka Upravnog odbora doživljena kao cenzura prema autorima koji su „politički nepodobni“.
Naime, u Markovićevom filmu deo javnosti prepoznao je „izdajničku“ priču o ratnom zločincu Radovanu Karadžiću, i započelo je nezapamćeno targetitranje jednog od naših najvažnijih filmskih autora čak i od najviših državnih funkcionera.
I Dragojevićev film „Škartovi“ takođe je viđen kao „nepatriotski“, dok je Žilnik u međuvremenu uspeo da snimi drugi film, „Restitucija, ili, San i java stare garde“ učestvujući na drugim konkursima FCS.
Odmah nakon saopštenja, Upravni odbor je najavio da će do kraja te 2021. ponoviti konkurs, napomenuvši da mogu da konkurišu i tri odbijena eminentna reditelja. Međutim, to se nikad nije desilo.
Konkurs za eminentne domaće reditelje iz 2021. ostao je jedini konkurs te vrste. U narednim godinama ta konkursna kategorija se ne pojavljuje na sajtu FCS-a, nema ni podataka da je ukinuta posebnim aktom. Jednostavno, nestala je.


Goran Marković i Srđan Dragojević su, preko filmske kuće Delirijum Srđana Dragojevića, tužili FCS Upravnom sudu. Osnova za pokretanje sudskog procesa je bila pozamašna, počevši od odluke Upravnog odbora da ne prihvati predlog Komisije, pa redom. Recimo samo da je Upravni odbor povredio načela i pravne sigurnosti i kompetentnosti za donošenje odluka o stručnim pitanjima.
Sud je ćutao, Ministarstvo kulture se takođe nije izjašnjavalo povodom nezakonitog postupka Upravnog odbora, godine su se gomilale, pa je Delirijum tužio Ministarstvo kulture zbog, kako se to pravno kaže, ćutanja uprave.
Upravni sud je 25. marta 2025. doneo presudu kojom je naložio Ministarstvu kulture da se izjasni, i Ministarstvo se izjasnilo: 21. oktobra 2025. donelo je rešenje kojim je poništena odluka Upravnog odbora FCS iz 2021, a predmet je vraćen FCS-u na ponovno odlučivanje.
U tom monetu FCS je imao novi Upravni odbor kome je predsedavao Miroslav Lekić (bio i u prethodnom Odboru). Njihova odluka je bila da ne mogu da odlučuju o tome jer ih „nisu birali oni koji su doneli prvobitnu odluku“. To obrazloženje nema osnova u Zakonu o opštem upravnom postupku, jer je Upravni odbor dužan da postupa po rešenju višeg organa, bez obzira na njegov sastav, čime se grubo krši: pravo na fer postupak i razuman rok trajanja postupka (Ustav RS) sloboda umetničkog stvaranja (član 73. Ustav RS), pravo na delotvoran pravni lek.
Zbog svega toga, Upravni odbor FCS-a je predmet vratio Ministarstvu kulture da odluči.
I, Ministarstvo kulture je 13. Avgusta 2026. godine zaključilo da u ovogodišnjem budžetu nema sredstva za Konkurt za eminentne reditelje.
Ovaj zaključak je nemoguće komentarisati, a na pitanje kako bi i mogao u ovogodišnjem budžetu da se nalazi novac za nešto što se desilo 2021. godine, teško da bi i sam ministar Niklola Selaković mogao da odgovori.
Advokati Dragojevića i Markovića su zbog ovoga tužili Ministarsvo kulture. Naveli su mnogo zakona i njihovih članova koji su tokom ovih pet godina prekršeni: Ustav Republike Srbije, Zakon o kinematografiji, Zakon o kulturi, Zakon o budžetu za 2021.godinu, Zakon o budžetskom sistemu, Statut Filmskog centra Srbije, Uredba o pravilima za dodelu državne pomoći, Uredba o kriterijumima, merilima i načinu izbora projekata u kulturi koji se finansiraju i sufinansiraju iz budžeta Republike Srbije i druge.
Posebno je ukazano na „višegodišnje nezakonito postupanje organa uprave kojim su sistematski i flagrantno kršena ne samo procesna pravila, već i Ustavom zagarantovana prava stranaka na pravnu zaštitu,a posebno na efikasan pravni lek (pravo na fer postupak)“.
Postavljenio je i pitanje „ukoliko je Ministarstvo smatralo da treba obustaviti postupak zbog toga što ne postoji stavka u budžetu, postavlja se pitanje zašto odmah nije donelo ovakvu odluku, već se nastavlja iscrpljivanje stranaka u postupku“.
Ministrstvo nije navelo gde je taj novac. Nije dalo dokaz da li su zaista sredstva opredeljena za navedeni Konkurs, da li su vraćena u Budžet Republike Srbije, a ako su vraćena, kada je izvršeno vraćanje sredstava i po čijem nalogu.
Posebno su interesantne primedbe u tužbi protiv Ministarstva koje ukazuju da je celokupno postupanje a posebno njihova najnovija odluka „suprotna opštem interesu kinematografije u Srbiji, a samim tim i interesu Republike Srbije“.
U zaključku tužbe piše da „u ovoj pravnoj stvari nisu utvrđene ključne činjenice koje su bile od presudnog značaja za ovu odluku. Vršeći opstrukciju postupka i kršeći pravo stranke na delotvoran pravni lek, postupajući organ nikada se suštinski nije izjasnio o nezakonitoj odluci Upravnog odbora Filmskog centra Srbije da obije predlog Konkursne komisije sastavljene od eminentnih stručnjaka iz oblasti kinematografije, osim što je i sam u prethodnoj odluci naveo da ne postoji odbrazloženje“.
Zato traže od suda da naloži Ministarsrtvu kulture da odluči o žalbama Dragojevića i Markovića na odluku Upravnog odbora od oktobra 2021. godine.
„Na taj način bi se, post festum, mogla ispraviti nepravda i ublažiti šteta koja je u prethodnom postupku bila naneta eminentnim srpskim rediteljima Goranu Markoviću i Srđanu Dragojeviću, a čije projekte je Komisija, agrugmentovano i stručno, u zakonom propisanom postupku, izabrala i utvrdila tačne iznose sredstava koji treba da se dodele iz budžetskih sredstava“, piše u tužbi.


„Kad se na 30 miliona dinara koliko je Komisija predložila za moj film dodaju zatezne kamate za sve ove godine, ta suma bi mogla da bude i dvostruko veća“, kaže Srđan Dragojević, i ponavlja da će „Škartove“ snimiti „pa makar morao da nabavim novac sa računa naprednjaka koji su sakriveni po poreskim rajevima“.
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


U nadi da neće biti potrebe za sledećim, završen je drugi ne:Bitef. U današnjem Beogradu, ovaj gerilski festival bio je jedini pravi način da Bitef proslavi svoj 60. rođendan. Ovo su utisci


Estela Radonjić Živkov kandidatkinja Studentske liste, svedočiće na ročištu u ponedeljak u slučaju Generalštab. Studenti pozivaju građane da se okupe ispred Višeg javnog tužilaštva


Iz Beogradskog dramskog pozorišta kažu da je predstava „Crno zlato“ otpala sa Bitefa zbog bolesti glumice a ne zbog reditelja Olivera Frljića kako su objavili mediji, a selektor Bitefa Spasoje Ž. Milovanović se „zahvaljuje“ timu ne:Bitefa što su prihvatili njegovu selekciju i očekuje honorar


Konkurs za Ninovu nagradu se uglavnom pojavljivao s proleća, a ove godine ga još uvek nema. Nema ni zvaničnog objašnjenja redakcije


Bend iz Ohaja više nije tako veliki, ali je važan, uverljiv i beskompromisan, a to je potvrdio i koncert u Milanu
Arhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve