

Esej
Šta bi bilo kad bi bilo sa SFRJ
O delima koja kroz prizmu naučne fantastike tumače stanje na ovim prostorima od SFRJ do Srđana Dragojevića i Predraga Ličine, a preko Radivoja Lole Đukića


Prema najnovijim prognozama, kraj jula i početak avgusta obeležiće novi talas ekstremnih vrućina koji će zahvatiti veliki deo Evrope. Najteža situacija očekuje se u Španiji, Portugalu, Francuskoj i Italiji
Evropa se priprema za novi snažan toplotni talas koji bi tokom prelaska iz jula u avgust mogao da donese izuzetne vrućine, uz mogućnost obaranja temperaturnih rekorda u pojedinim delovima kontinenta, objavio je danas meteorološki portal i stranica za analizu ekstremnih vremenskih pojava u Evropi, „Severe Weather Europe“.
Prema meteorološkim prognozama, novi talas vrućine biće posledica atmosferskog „Omega bloka“ i toplotne kupole koja će se formirati iznad Zapadne i Centralne Evrope, kao i Mediterana.
Topla vazdušna masa iz severne Afrike proširiće se prema Evropi, donoseći temperaturu iznad 40 stepeni Celzijusa.
Najizraženiji uticaj očekuje se na Iberijskom poluostrvu i u Francuskoj, gde bi krajem jula i početkom avgusta temperatura mogla da dostigne 45 stepeni.
Kako se toplotna kupola bude pomerala ka istoku, ekstremna vrućina proširiće se na Nemačku, zemlje Beneluksa, Italiju, Mađarsku i veći deo severnog Balkana.
Meteorološki modeli ukazuju na veoma visoku temperaturu u višim slojevima atmosfere, što bi moglo da doprinese još jednom intenzivnom toplotnom talasu tokom leta 2026. godine.
Suva i veoma topla vazdušna masa dodatno će povećati opasnost od šumskih požara, posebno u južnoj Francuskoj i Španiji, gde su već zabeleženi veliki požari.
Dugotrajna temperatura od 35 do više od 40 stepeni tokom nekoliko dana može dodatno da pogorša postojeće uslove suše i poveća toplotni stres kod ljudi i useva.
Zbog dugotrajnog zadržavanja tople vazdušne mase, očekuje se da će noćna temperatura ostati visoka, ponegde između srednjih i gornjih 20 stepeni Celzijusa, što otežava oporavak organizma od dnevne vrućine.
Stručnjaci upozoravaju da ekstremna temperatura posebno ugrožava starije osobe, decu, hronične bolesnike i ljude koji rade na otvorenom.
Toplotni talasi povezani su sa povećanim rizikom od dehidracije, toplotnog udara, kao i srčanih i respiratornih problema.
Prognoze pokazuju da bi najjači deo toplotnog talasa sredinom nedelje mogao da se zadrži nad zapadnom i centralnom Evropom, a zatim da se pomeri prema jugoistoku.
U Francuskoj se očekuje temperatura od 40 do 43 stepena u zapadnim i centralnim oblastima, dok bi u ostalim delovima zemlje najviša dnevnae temperatura mogla da bude između 34 i 39 stepeni.
U Španiji i Portugalu predviđa se najviša temperatura od 42 do 46 stepeni u najtoplijim nizijama, posebno krajem nedelje.
Italija, Balkan i Mediteran mogli bi se suočiti sa najjačim talasom vrućine sezone, sa temperaturom od 40 do 43 stepena tokom više dana.
Ekstremna vrućina proširiće se i na Nemačku, zemlje Beneluksa, Poljsku, Češku, Ukrajinu, Moldaviju i zapadne delove Rusije, a za severozapadnu Evropu se očekuje blaža temperatura zbog uticaja morskih vazdušnih masa.
Izvor: Tanjug
Pravo novinarstvo košta, a mi nećemo da nas kupe tajkuni i korporacije. Podržite nas jednokratnom ili mesečnom donacijom. Vreme za to je sada!


O delima koja kroz prizmu naučne fantastike tumače stanje na ovim prostorima od SFRJ do Srđana Dragojevića i Predraga Ličine, a preko Radivoja Lole Đukića


Dvadeseti Festival evropske poezije je pokazao da pesnici odavno nisu ono što su nekad bili. Sad pišu o strahu od fašizna, ekološkom uništenju, nepravdi, ljudima koji ubijaju životinje, o VI...


Zašto je kod Er Srbije (i drugih) karta za psa od pet kilograma skuplja nego za čoveka od 95 kilograma i da li je uopšte pametno voditi psa u avion


Prvo kolo ABA lige nije odigrano, a sada je pod znakom pitanja i drugo. Spor između čelnika lige i sudija oko naknada i dalje traje. Mogli bi da se nađu na 700 evra po utakmici


Grci više ne moraju da se zadovoljavaju samo sećanjem na evropsku titulu iz 2004. Sistemski rad Saveza, ulaganja klubova i generacija novih fudbalera sada daju rezultate. Uz Ivana Jovanovića na klupi, srpski treneri i fudbaleri imaju važnu ulogu u preporodu grčkog fudbala
Intervju: Jovo Bakić, sociolog, profesor Univerziteta u Beogradu
Pobedićemo, narod pravi kampanju za sve nas Pretplati seArhiva nedeljnika Vreme obuhvata sva naša digitalna izdanja, još od samog početka našeg rada. Svi brojevi se mogu preuzeti u PDF format, kupovinom digitalnog izdanja, ili možete pročitati sve dostupne tekstove iz odabranog izdanja.
Vidi sve